Sokolsko društvo Čapljina i njegove čete

0
1061
Ženski podmladak na sletu u Čapljini 1924. godine

Stojan Pudar održao je u Čapljini sastanak 29. avgusta 1910. Na sastanku je potekla ideja o osnivanju Srpskog sokolskog društva Čapljina. U selu Tasovčići prišlo je sokolima 12 omladinaca. U 1911. uprava društva je priredila dva izleta u Klepce. Priredila je dve sokolske zabave i učestvovali sa 12 članova na zabavi društva Ljubuški. Krajem decembra 1911. u društvu je bilo 28 članova, od kojih 10 vežbača. U redovima društva radile su seoske sokolske čete. (1)

U Čapljini je 7 juna 1924. održan okružni slet sa 100 članova i članica, 103 muškog i ženskog naraštaja, 76 muške i ženske dece i 23 seoska pobratima iz Klepaca i Prebilovaca. Sokolska društva Čapljina, Blato, Korčula, Ljubuški i Imotski održala su 1929. društvene tečajeve. (2 ) U Upravi društva Čapljina 1934. bili su : Starešina Dimitrije Šotra, zamenik starešine Franjo Storeli, načelnik Milan Tamindžić, načelnica Anka Novak,  zamenica  načelnice Dobrila Slišković, sekretar Fazlija Ćiber, blagajnik Muhamed Ljutović, prosvetar Salih Nović, gospodar Ljubo Đikov, statističar Muhamed Zulić, referent za čete Mitar Šarović, pročelnik štednje Milan Tamindžić, pročelnik trezvenosti  i društveni lekar dr. Nikola Princip. Odbornici su bili : Salih Kazazić, dr. Pavo Canki, Ljubo Pudar, Hamza Fejić, Mustafa Krpo, Ilija Kvesić i Đuro Spužević. Revizori su bili : Omer Šehović, Veselko Mostarčić i Risto Marić. U Sudu časti bili su : Predsednik dr. Pavo Canki, zamenik Đuro Spužvić, dr. Nikola Princip,  Franjo Storeli i  Salih Kazazić. Njihovi zamenici bili su : Ljubo Đikov i Veselko Mostarčić. U Upravi čete Prebilovci 1934. bili su: Starešina Vidoje Šarić, zamenik starešine  Ognjen Ždrakalović, sekretar Anđelko Bulut, zamenik sekretara Anđelko Ždrakalović, blagajnik Danilo Bulut,  prosvetar Dušan Nadaždin, poverenik za štednju Milan Šarić, pročelnik trezvenosti Kojo Ekmečić, poverenik za poljoprivredu i zdravstvo Ilija Ćuk, vođa naraštaja i dece Branko Bulut i domaćin Lazar Nadaždin. Revizori bili su: Dušan Bulut i Todor Brnjašić. (3 )

Sokolska župa Mostar organizovala je Zbor radene inteligencije pred Sabor hercegovačkog sokolstva 1935.  Učitelji, lekari, veterinari, poljoprivredni referenti i građevinari 10 jula 1935. išli su na turneju kroz sela. Župa je težila da učitelji sa stručnjacima obiđu seoske sokolske čete, da bi na licu mesta konstatovali : 1) Rezultate desetogodišnjeg sokolskog delovanja u selima; 2 ) da na licu mesta ispitaju sve nevolje koje tište seljake i koče preporod, da bi sa tačnim podacima istupili na Saboru; 3 ) da stručnjaci odmah pomognu seoskim sokolima i njihovim domaćicama savetom i primerom. Četvrta grupa obišla je čete pravcem Gabela, Višići, Klepci, Prebilovci, Tasovčići, Počitelj-Čapljina-Humac, Grab, Vitina, Klobuk-Imotski-Zmijavci, Kamenmost, Nebriževac, Krivodol, Proložac, Glavina 1 i 2, Vinjani Gornji, Posušje -Mostar. (4)

Da Vas podsetimo:  Ista meta, isto odstojanje - Beograd na vodi, Zrenjanin bez vode

Na sreskom sokolskom saboru u Čapljini 1935. doneta je rezolucija u kojoj se pod tačkom jedan isticalo : „Konstatuje, da je ulazak sokola u selo svojim desetogodišnjim radom donio vidnih rezultata kulturnom podizanju sela i da taj rad treba nastaviti na osnovu dosadašnjeg iskustva prebirajući sve narodne snage na jačanju sokolske misli.” U tački dva isticalo se :  „Osjeća se potreba novih radnika u selu pa zato apeluje na sve rodoljube bez obzira na njihov položaj, da nas se stave na raspolaganje za što uspešniju organizaciju sela.” Pod tačkom četiri isticalo se : „Traži poštovanje zakona i suzbijanje separatističkih težnja, koje se u našim krajevima u posljednje vrijeme javljaju. Naročito osuđuje pojavu isticanja plemenskih zastava, koje su jednom savijene u muzej,” (5)

Tromesečna sednica seoskih sokolskih četa društva Čapljina održana je 26 aprila 1936. Prisustvovali su izaslanici četa Prebilovci, Gabela, Klepci, Tasovčići, Višići i Vionica, kao i 7 članova uprave matičnog društva Čapljina. Predsedavao je sednici starešina sokolskog društva Čapljina Dimitrije Šotra. Konstatovano je da su političke prilike ometale rad u četama, a naročito u četama Domanovići, Počitelj, Ravno i Velja Međa, koje nisu poslale ni izveštaje ni delegate. Na sednici odlučeno je da uprava matičnog društva preko svojih članova ispita stanje seoskih četa, mogućnosti njihovog opstanka i rada. Seljaci su pokazali najviše interesa u toku rasprave o podizanju i obnovi bunara u selima koja su se zlopatila zbog nestašice vode. U raspravi su učestvovali izaslanici četa, kao i članovi društvene uprave, sokolski radnici Dimitrije Šotra i dr. Nikola Princip. Kao izaslanik župske uprave učestvovao je Jovan Radulović.  U tom tromesečju proglašene su tri najbolje čete : Tasovčići, Prebilovci i Klepci. Na sednici nije učestvovao nijedan učitelj župski saradnik. (6 ) Rad u sokolskim četama nije napredovao jer je deo članova napustio sokolske redove ili su se povukli od svakog rada. (7 )

Društvo nije moglo u 1936. da priredi javnu vežbu. Uprava društva Čapljina je u okviru SPP. odlučila da priredi Javnu vežbu 27 juna 1937.  Svi koji su podržavali sokole okitili su domove jugoslovenskim zastavama. Vozom je stigla muzika društva Mostar i svirala kroz mesto. Posle nje došla je muzika društva Stolac, koja je isto tako prošla kroz grad. U Čapljinu su se slegli članice društva Imotski sa brojnim članovima, deca i naraštaj društva Metković, takmičari u odbojci društva Ljubuški, sokoli i sokolice iz okolnih društava.

Da Vas podsetimo:  Hibridna operacija u hibridnoj Srbiji

Najveći utisak učinio je dolazak članova iz četa Prebilovci i Klepca. Iz te dve čete se diglo i staro i mlado. Formirana je povorka koja je krenula ispred sokolane na vežbalište u centru grada. Predvodile su je dve muzike, povorka je prošla kroz grad sa zastavama, pesmom i povicima kralju i Jugoslaviji. Na vežbalištu starešina društva istakao je odlučnost da istraju u borbi za pobedu sokolskih ideala i učešću u Sokolskoj Petrovoj Petoletci. “I ako se naš broj smanjio, mi smo sada na čistu ko je sa nama a ko protiv nas, te nas to nikada neće pokolebati u vršenju naših dužnosti i borbi za narodnu i sokolsku stvar. Uveče je priređena akademija, a nakon toga veselje sa muzikom. Vežba je pokazala i prijateljima da sokoli nisu klonuli. (8 ) Sokolsko društvo Čapljina imalo je 31.12.1937. 73 člana, 14 članica 14 naraštajaca, 30 dečaka i 41 devojčicu. Ukupno ih je bilo 172. Četa Prebilovci osnovana 1927. imala je 42 člana, 20 naraštajaca i 22 dečaka.  Ukupno ih je bilo 84.  Četa Gabela bila je osnovana 1928. Imala je 55 članova, 2 članice i 2 naraštajca.  Ukupno ih je bilo 59.  Četa Klepci osnovana je 1927.  Imala je 48 članova, 7 članica, 15 naraštajaca, 2 naraštajke i 10 dečaka.  Ukupno ih je bilo 82. (9 )

Sokolsko društvo Čapljina imalo je 31.12.1938. 82 članova, 13 naraštaja, 85 dece, ukupno 180 pripadnika. Četa Prebilovci imala je 43 člana i 15 naraštaja. Ukupno ih je bilo 58. Četa Gabela imala je 63 člana, 11 naraštaja i 11 dece. Ukupno ih je bilo 85.  Četa Klepci imala je 48, 17 naraštaja i 11 dece. Ukupno ih je bilo 76. (10 ) Posle Aprilskog rata 1941. sokoli su se našli u NDH. izloženi ustaškom teroru.

Po izjavi Milenka Jahure, predsednika SND Prebilovci, sokoli su bili prva meta pokolja. Ognjen Ždrakanović, seoski knez i sokolski prvak bio je među prvima zatvoren i potom pušten. Posle desetak dana ustaše su ponovo došle po njega, ali se on sklonio u svoju šumu iznad prebilovačkog dola, prema Bregavi. Ustaše su se klele njegovoj majci da treba da se preda kunući se u svoju decu da mu se neće ništa loše desiti. Majka je otišla kod njega i molila ga da dođe. On se protivio, ali majka ga je molila sa suzama i popustio. Odveden je u Čapljinu i mučen danima u zgradi škole. Fratar Tugomir Soldo opisao je kako je vezan, krvav i izobličen od udaraca uspeo da pobegne i pojavi se usred dana na ulicama Čapljine. Vraćen je u školu i sledeće noći isečen u mesari u selu Vitina kod Ljubuškog i potom bačen u reku Trebižat.Ubijeni su mu svi iz porodice osim dva sina. Prebilovčani su bili obezglavljeni njegovim ubistvom.

Da Vas podsetimo:  Poslanici EP predlažu sankcije ako se utvrdi odgovornost Srbije u Banjskoj - pogledajte kakve

Srpsko sokolsko društvo Čapljina delovalo je pre Prvog svetskog rata. Za vreme rata bilo je zabranjeno. Posle rata bilo je deo Sokolske župe Mostar. Nasuprot sokolima jačao je ustaški pokret. Deo članova napustio je sokolske redove. Ipak sokoli nisu klonili. Posle stvaranja NDH bili su prva meta pokolja.

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije


Napomene :

  1. Mr Kristina Pantelić Babić, „Sokolski pokret u Hercegovini od 1893. do 6. aprila 1941. godine ”, doktorska disertacija, Banja Luka, 2018, str. 94 , 95, 96;
  2. „Sokolska župa Mostar”, „Slavensko sokolstvo”, Beograd,1930, str. 124 , 125;
  3. Uredio Ante Brozović, „Sokolski Zbornik, Godina I”, Beograd, 1934, str. LXI , LXXI;
  4. „Zbor radene inteligencije Pred sabor hercegovačkog sokolstva”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, Juni 1935, br. 6, str. 1;
  5. „Sreski sabori”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, Oktobar-Novembar 1935, br. 8-9, str. 33;
  6. Tromjesečna sjednica seoskih sokolskih četa društva Čapljina”, Knjiga za sokolsko selo”, Mostar maj 1936, br. 5, str. 4,5;
  7. Dimitrije Šotra, Rad u području sokolskog društva Čapljina”, Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, juni 1936, br. 6, str. 11;
  8. Dimitrije Šotra, Javna vježba sokolskog društva Čapljina”,  „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, avgust 1937, br. 8, str. 165, 166;
  9. Izvještaj statističara”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, april 1938, br. 4, 63,64,65;
  10. „Izveštaj statističara”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, 1939, br. 1,2, 43, 45;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime