Barometar života: Prazne stomake ne zanima politika

0
1346

siromastvo-1Statistički podaci, saopštenja resornih ministarstava i projektovani budžet Srbije pokazuju da građani žive „bolje“ nego ranije.

Međutim, „narodni novčanik“ – kućni budžet, poreska davanja i zelena pijaca, kao i „karton“ ekonomija pokazuju teškoće građana Srbije. I dalje je primarni problem građana Srbije siromaštvo, nezaposlenost, besparica, visoki troškovi života i skupa ishrana.

Svaka vlast barata statistikom da bi pokazala napredak ili uspeh svoje vladavine, ali realni život „malog čoveka“ je nešto savim drugo.

Tako je stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2015. godine iznosila 17,9 odsto, što je smanjenje za 1,3 odsto u odnosu na prvi kvartal, kao i smanjenje za 2,4 odsto u odnosu na drugi kvartal 2014. godine, pokazali su podaci ankete Republičkog zavoda za statistiku.

Podaci pokazuju da anketna stopa zaposlenosti za drugi kvartal 2015. godine iznosi 51,7 odsto (za stanovništvo radnog uzrasta starosti od 15 do 64 godine), a broj zaposlenih procenjen je na 2.467.273 lica. Kako se navodi u saopštenju Nacionalne službe za zapošljavanje, to predstavlja povećanje za 1,8 odsto u odnosu na prethodni kvartal i za 2,4 odsto u odnosu na drugi kvartal 2014, kada je iznosila 49,3 odsto.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u oktobru 2015. godine iznosi 44.124 dinara i u odnosu na oktobar 2014. nominalno je manja za 1,8 odsto, a realno za 3,2 odsto. Penzije u najvećem broju kod 60 odsto penzionera ne prelaze 20.000 dinara, odnosno do 200 evra. Kada se uzmu troškovi stanovanja, komunalija, struja, telefon koji su u proseku od 30 do 50 odsto prosečne penzije vremešnim građanima ostaje mesečno za život između 10.000 i 12.000 dinara ili oko 400 dinara dnevno pod uslovima da ništa ne kupe, uključujući tu i neophodne lekove.

Da Vas podsetimo:  Nezabeleženi teror SNS nad opozicijom u Kraljevu, Glišić otvoreno preti

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji svaki četvrti građanin, odnosno 1,8 miliona ljudi, živi na granici siromaštva. Istraživanje EMPSS-a su pokazala da u Srbiji 628.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu. Ističe se da dodatno zabrinjava činjenica da domaćinstva koja imaju bar jednog zaposlenog člana čine čak 36,5 odsto siromašnih domaćinstava u Srbiji.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2014. godini iznosi 43,2 odsto. Pri tome, stopa rizika od siromaštva iznosi 25,6 odsto. Lica mlađa od 18 godina najviše su izložena riziku od siromaštva (29,6 odsto), dok najnižu stopu rizika od siromaštva imaju lica starija od 65 godina (20,7 odsto). Siromaštvo ugrožava sve kategorije, ali teskoba je naročito prisutna kod mladih koji nemaju šanse da se zaposle.

Rizik od siromaštva i nezaposlenosti uvlači veliki broj ljudi u „sivu ekonomiju“. EU je zajedno sa kompanijom Master Card izradila novu studiju o sivoj ekonomiji u Republici Srbiji. Rezultati pokazuju da je ukupan nivo sive ekonomije u Republici Srbiji procenjen na 20,7 odsto BDP-a u 2014. godini. Siva ekonomija guta od 500 do 700 miliona evra godišnje koje se ne oprezuju, odnosno ne idu u budžet.

Procena je da od „sive ekonomije“ po raznim osnovama od privatnih kompanija, uličnih tezgi, „karton ekonomije“ živi dodatno najmanje oko 300.000 ljudi, što jasno govori o dubini društvene polarizacije u Srbiji. Sve to utiče na jaku korupciju u društvu, državnim organima, smanjuje demokratski kapacitet i ekonomske slobode.

Siromaštvo jača egalitarizam u negativnom značenju, uz sve oblike kriminalizacije i generalno jača društveni nemoral. Prazan stomak nema vremena da misli o spoljnoj i unutrašnjoj politici, o evrointegracijama, već o egzistenciji.

Neka ranija istraživanja pokazuju da oko 40 odsto građana Srbije, koji žive u gradovima i opštinama nikada nisu napuštali svoje mesto stanovanja, odnosno ne poznaju dovoljno zemlju u kojoj žive.

Da Vas podsetimo:  Evo koliko je novca otišlo na plate narodnih poslanika u 2022. godini

Tomislav Kresović

bktvnews

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime