Dobija kapitalne projekte iako duguje 102.000.000

3
5918
Železnička stanica Prokop jedan je od projekata na kojima je angažovan Bauvezen, Fotograf: Jan Pešula, Vikipedija

Republika Srbija u poslednje dve godine putem javnih nabavki dodelila je firmi „Bauvezen“ (Bauwesen) iz Lazarevca 15 građevinskih projekata, od čega tri kapitalna, uprkos poreskom dugu ove firme od 102 miliona dinara zbog kog joj je Poreska uprava popisala pokretnu imovinu, otkriva Pištalјka. Prema zakonu, firme sa poreskim dugom ne mogu da učestvuju u javnim nabavkama.

U članu 75. Zakona o javnim nabavkama, kao jedan od obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke, navodi se da je ponuđač „izmirio dospele poreze, doprinose i druge javne dažbine“.

„Bauvezen” je osnovan 2007. godine pod imenom „Las krivaja“, a tri godine kasnije menja delatnost i vlasnika. Krajem 2011. godine tadašnji vlasnik Dejan Živanović je uhapšen pod optužbom da je bio u grupi privatnika koji su u saradnji sa direktorima Rudarskog basena „Kolubara“ oštetili ovaj ogranak EPS-a za oko dva miliona evra prilikom iznajmlјivanja mehanizacije koja je, kako je otkrio Insajder, radila i po 25 sati dnevno. Pred Specijalnim sudom u Beogradu u junu prošle godine počelo je suđenje po ovoj optužnici.

Firma „Bauvezen“ koja se nalazi na 79. mestu najvećih poreskih dužnika u Srbiji je prošle godine podnela zahtev za reprogramiranje poreskog duga u iznosu od 102 miliona dinara, koji Poreska uprava do danas nije odobrila.

Spisak najvećih poreskih dužnika, 31.12.2017. (p. 3)

View the entire document with DocumentCloud

To nije sprečilo naručioce, Direkciju za građevinsko zemlјište i izgradnju Beograda, javna preduzeća „Putevi Srbije“ i „Železnice Srbije a.d“, Ministarstvo privrede i nekoliko lokalnih samouprava da sklope ugovore sa „Bauvezenom“. Kao što nije sprečilo ni banke, od kojih su neke u većinskom državnom vlasništvu, da ovoj firmi daju milionske kredite u evrima uzimajući kao garant upravo ugovore koje ova firma ima sa državom.

Ova firma sa „crne liste“ trenutno gradi jedan od objekata nove autobuske stanice Beograd, deo nove železničke stanice Prokop, pešački most koji spaja Kalemegdan sa Savskim kejom kod putničke luke Beograd, a izvodi radove i na aerodromu „Nikola Tesla“ o čemu ugovor nije dostupan javnosti. Takođe, kao član grupe ponuđača ili samostalno, „Bauvezen” je dobio i infrastrukturne projekte u Obrenovcu, Loznici, Kruševcu, Staroj Pazovi, Kučevu, Mionici, Svilajncu i Rači.

Iz Uprave za javne nabavke za Pištalјku su objasnili da bi po Zakonu o javnim nabavkama ponuđač koji ima poreski dug trebalo da automatski bude isklјučen iz postupka, ali da ta uprava nije u obavezi da o tome vodi računa.

Proveru da li su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi treba da vrši naručilac tako što će tražiti ili potvrdu Poreske uprave da je plaćen porez ili izjavu o plaćanju poreza, navode iz Uprave.

Naručilac može da proveri da li je ponuđač upisan u Registar ponuđača na APR-u, gde je dužan da podnese dokaz o izmirenju poreske obaveze. Međutim, iz Uprave dodaju da ne znaju da je taj registar ažuran.

„Bauvezen“ je 2014. godine upisan u registar, ali do danas tu nije zabeleženo da ima bilo kakav poreski dug.

Da Vas podsetimo:  Da li građani rizikuju život korišćenjem GSPa?

Osim toga što se nalazi na listi poreskih dužnika, „Bauvezen“ se nalazi i na „crnim listama” Uprave za javne nabavke i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture zbog lošeg poslovanja i to kao jedina firma koja posluje u Srbiji, a koja je dospela na ovu crnu listu.

Pištalјka je pokušala da stupi u kontakt sa direktorom „Bauvezena“ Borivojem Trifunovićem, ali se umesto njega redakciji javio bivši vlasnik i direktor te firme, gorepomenuti Dejan Živanović. On je u razgovoru sa novinarom Pištalјke rekao da je sada „jedan od rukovodilaca“ i da zastupa firmu u javnosti umesto vlasnika koji zbog zdravstvenih problema nije u mogućnosti da govori.

Živanović je za Pištalјku objasnio da je „Bauvezen“ zalagao ugovore da bi „obezbedio novac kojim bi počeo da radi dobijene poslove“ pošto mu država, kako kaže, ne plaća u roku. Na pitanje kako dobijaju poslove kada imaju poreski dug, što Zakonom o javnim nabavkama nije dozvolјeno, on odgovara: „Izađemo na tender i dobijemo“.

„Založimo ugovor, povučemo odobreni novac koji nam služi kao avans prilikom plaćanja. Poslove dobijamo jer smo najjeftiniji“, kaže Živanović, koji negira da postoji veza između dobijanja poslova od države i zalaganja istih ugovora kod banke u većinskom državnom vlasništvu.

Na pitanje, kako je došlo do toga da se „Bauvezen“ nađe na „crnoj listi“ i kako je moguće da je to jedina firma koja je ocenjena na ovaj način, Živanović kaže da je uzrok tome poreski dug ove firme koji je nastao 2013. i 2014. godine zbog „pogrešno plaćanog PDV-a“.

„Zbog tog poreskog duga smo i dobili loše ocene poslovanja od državnih institucija. Dug zapravo iznosi nešto više od 40 miliona dinara dok ostatak do 100 miliona dinara čine kamate. Tražili smo reprogram i već godinu dana čekamo rešenje, a u međuvremenu kamata raste“, kaže Živanović.

Ove unosne ugovore sa državom „Bauvezen“ je, neke i po nekoliko puta, založio kao obezbeđenje za dobijanje kredita kod banaka.

Tako je ova firma iz Lazarevca, prema podacima iz APR-a, dala 14 ugovora sa državom, među kojima je i izgradnja stanice Prokop, Autobuske stanice Beograd i pasarele na Kalemegdanu, kao zalogu za kredite ukupne vrednosti preko 400 miliona dinara JUBMES banci, čiji je najveći akcionar Republika Srbija. Maksimalni iznos kojim se JUBMES banka obezbedila za naplatu ovih potraživanja je milijardu dinara.

Živanović u razgovoru nije mogao da seti koliki je iznos kredita koji je „Bauvezen“ dobio od JUBMES banke. JUBMES banka je prošle godine, prema podacima Narodne banke Srbije, zabeležila gubitak od oko 400 miliona dinara.

Jedan od glavnih poverilaca „Bauvezena” po broju registrovanih zaloga je JUBMES banka, čiji je najveći akcionar, prema podacima Centralnog registra hartija od vrednosti, Republika Srbija sa 20 odsto akcija.

Da Vas podsetimo:  Prevare sa izbornim listama: Kako možete da proverite da li je neko zloupotrebio vaš potpis?

Akcionar JUBMES banke je preduzeće „Kolubara invest gradnja”, čiji su sadašnji direktori Dejan Mišović i Lazar Bunčić uhapšeni 2004. godine zajedno sa bivšom ministarkom za saobraćaj i telekomunikacije Marijom Rašetom Vukosavlјević zbog navodnih malverzacija prilikom rekonstrukcije VIP salona i projektovanja terminala na beogradskom aerodromu. Sve troje su pre pet godina pravosnažno oslobođeni optužbi za malverzacije na aerodromu. Firma „Kolubara invest gradnja” nema veze sa aferom izvlačenja para iz RB „Kolubara“.

Takođe, akcionari su i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija Federacije BiH, sarajevska Union banka i makedonsko Ministarstvo finansija.

Na listi akcionara slede Beobanka-a.d. Beograd u stečaju, danas nepostojeća država SFRJ, domaće firme „Alfaplam“, „Telegrupa”, „Hidrotehnika”, „Jugoimport SDPR“, „Tinolex llc“ (firma iz Vajominga), ali i fizičko lice Danijela Đokić Pavlica.

Na čelu Upravnog odbora JUBMES banke nalazi se bivši predsednik Jugoslavije Zoran Lilić, koji je Agenciji za borbu protiv korupcije prijavio da je za ovu funkciju od 2013. godine iz javnih prihoda dobijao mesečno 337.000 dinara, dok trenutno zarađuje 1.500 evra. U jednom periodu bio je predsednik Nadzornog odbora Društva za faktoring Jubmes banke, za šta je takođe dobijao 1.500 evra javnog novca.

Član UO od 2013. godine je i službenica Ministarstva finansija Anastazija Tanja Đelić koja za ovo članstvo mesečno dobija 123.000 dinara. Svojevremeno je od ove banke, kao državni službenik, dobijala 448.000 dinara – kao član UO i kao predsednik Odbora za reviziju JUBMES banke.

Bilans banke sa gubitkom od 395 miliona dinara na dan 31.12.2017. 

U dopisu JUBMES banke Pištalјci navodi se da stavlјanje zaloge na ugovor klijenta sa investitorom omogućava banci da kontroliše izvršenje poslova klijenta iz založenog ugovora i naplatu od druge ugovorne strane, odnosno investitora. Nakon stavlјanja zaloge na ugovor, investitor može potraživanja klijenta izmiriti isklјučivo uplatom na račun založnog poverioca, odnosno banke.

Zaduživanje kod banaka uz obezbeđenje ugovorima nije novina u domaćoj poslovnoj praksi. Najpoznatiji primer je slučaj „Bus plusa”, čiji je vlasnik srpsko-turska firma „Apeks”, osnovana sa samo 500 evra kapitala i jednim zaposlenim. Od Uprave Beograda 2010. godine dobila je višemilionski posao naplate gradskog prevoza, koji je kasnije kod Erste banke založila za tri kredita.

„Apeks” je samo deset dana posle potpisivanja ugovora sa Upravom grada Beograda uzeo dva kredita, a u februaru 2011. godine još jedan. Sva tri kredita od ukupno oko tri miliona evra „Apeks” je dobio a da nije imao prihode.

Pištalјka se za poslovanje „Bauvezena” zainteresovala nakon što je na Portalu javnih nabavki pronašla da je u odelјku „Spiskovi negativnih referenci“ upisana kao jedina firma koja loše posluje u državi Srbiji. Kao period važenja ovih negativnih referenci upisan je raspon od marta do septembra 2015. godine.

Na ovoj „crnoj listi” lazarevačka firma se našla zbog, kako je dalјe navedeno, lošeg izvođenja radova na održavanju mosta na Tamišu u Pančevu i na izgradnji mosta preko kanala Dunav-Tisa-Dunav u Novom Sadu. Negativne reference dali su mu naručioci ovih poslova Direkcija za izgradnju i uređenje Pančeva, Zavod za izgradnju grada Novog Sada i Ministarstvo privrede Republike Srbije.

Da Vas podsetimo:  Rio Tinto ruši kuće u Nedeljicama, aktivisti sprečavaju, policija na terenu

Pa ipak, uprkos ovakvim karakteristikama „Bauvezen” je te 2015. godine, prema podacima APR-a, založio dva ugovora dobijena u postupku javnih nabavki kod državne banke „Poštanska štedionica” za 52 miliona dinara kredita.

Uprava za javne nabavke izbegla je da odgovori na pitanje Pištalјke kako je moguće da se od svih firmi koje posluju u Srbiji samo „Bauvezen“ nalazi na listi negativnih referenci. U dopisu koji su poslali Pištalјci, umesto odgovora, navode da od 2015. godine nemaju obavezu da vode takvu evidenciju, ali da „sam institut negativne reference postoji i dalјe“ i da je uređen članom 82. Zakona o javnim nabavkama.

Ovim članom regulisano je da naručilac može da odbije ponudu neke firme ukoliko, između ostalog, poseduje dokaz da ponuđač u prethodne tri godine nije ispunjavao obaveze po ranije zaklјučenim ugovorima, ukoliko je dostavlјao neistinite podatke u ponudi ili izvršio povredu konkurencije.

Registar zaloga APR-a pokazuje da „Bauvezen” od 2011. godine posluje uz davanje u zalog pokretne imovine ili skloplјenih ugovora. Ti podaci pokazuju da ova firma do danas ima ukupno 63 zaloge kod raznih banaka: JUBMES, AIK, Mirabank, Poštanska štedionica i Vojvođanska. Od tog broja, njih 12 je u postupku brisanja.

Pored poslovnih ugovora „Bauvezen” je u zalog stavlјao i građevinske mašine koje poseduje – bagere, dizalice i kamione, posebno kod Mirabank i Vojvođanske banke. Mirabank je 100% u vlasništvu holandske firme „Duingraf fajnenšal investment“ (Duingraaf financial investment). Ova banka, koju srpski mediji povezuju sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prema podacima NBS, beleži gubitak za prošlu godinu od milijardu dinara.

Kod Vojvođanske banke, danas u vlasništvu mađarske OTP banke, „Bauvezen” je založio ugovor o izvođenju radova na beogradskom Aerodromu „Nikola Tesla“ iz septembra 2017. godine, a koji nije moguće naći na portalu Uprave za javne nabavke ni na sajtu tog aerodroma.

„Bauvezen” je, prema podacima sa APR-a, od 2011. do 2015. godine najviše zaloga imao je kod AIK banke, koja je u većinskom vlasništvu brokerskog društva „M&V investments” sa Novog Beograda koje je deo MK grupe Miodraga Kostića.

Finansijski izveštaji sa APR-a pokazuju da je „Bauvezen” 2016. godine imao neto dobitak od 33 miliona dinara. Godinu dana ranije poslovao je sa neto dobitkom od deset miliona dinara, a u 2014. godini sa 2,6 miliona dinara dobiti.

PRILOG:

Obaveštenje o zaklјučenom ugovoru za izgradnju pasarele na Kalemegdanu

Obaveštenje o zaklјučenom ugovoru za radove na putevima u opštini Kučevo

Prvi ugovor sa opštinom Mionica

Drugi ugovor sa opštinom Mionica

Ugovor o izgradnji mosta u opštini Ražanj

Obaveštenje o zaklјučenom ugovoru sa opštinom Svilajnac

Obaveštenje o ugovoru sa Ministarstvom energetike 2013. godine

Biljana Živančević, Novak Grujić

pistaljka.rs

3 KOMENTARA

  1. Kao vođe korupcije za početak uhapsiti predsednike svih sudova u Srbiji i proveriti im imovinu do 5 kolena.To da urade mladi nezaposleni pravnici, koji hoće to da urade i da im prosek studiranja bude 4 godine sa ocenom 10.Od učenja nebi trebalo da se tako brzo pokvare.

  2. Ocigledno da je bivsi direktor usavrsio sibicersku skolu a korupcijom vrti gde burgija nemoze. Sve je jasno a niko kriv. Narod sve placa i svima lepo…..Papiri, ugovori…Ko to cita. Dok narod sve placa posao se realizuje na ,,majkemi,,. I tako se radi dok ne crkne ,,krava,,(citaj banka). To je javna tajna. Jedan od osnovnih razloga je i sto se vec deceniju ne prikazuje godisnji obracun R.Srbije. Tada bi se vodelo lose poslovanje i muljanje na veliko. Ovako sve nas iznenadi kada banka ima ,,debeo,, gubitak. Po pravilu niko ne odgovara, nadzorni organ i upravni odbor je sve radio na ,,majkemi,,, ali zato redovno dobija 1500 evra. To nemoze svako da bude na tom mestu. Zvanje i skola njima nije potrebno . Vazno je da bude podoban. Ja trebi ti meni. Politicki kriminal.

  3. Ako se da razumeti,sve ovo je upućeno onima koji su glasali za sve ovo i pride svakih 6 meseci da daju 4000 za tehnički.Vi koji ste glasali ovo ste taj deo Srbije koju nazivaju kriminalnom,a to se naj više odnosi na Beograd,jer je trećina birača Beograd.Znači,vi koji ste glasali ove i oni koji nisu izašli da glasaju da ne ometu ove,ste za sve ovo najodgovorniji.I sad neko treba da se pita,zašto je došlo do bombardovanja.Kao svi nas mrze a mi naj bolji,bar tako se zvanično čuje priča iz Beograda,a da li je tako.E to pokazuju svaki dan nove informacije o sve opštem kriminalu vlasti i njihovih pomagača.Epilog,za ameriku se kaže da je bombardovala,da su neprijatelji,a sve što ima mladih,pobeže uglavnom u Ameriku i nato zemlje.Sad se postavlja pitanje,čiji neprijatelji,pa sad se vidi,sveopšteg kriminala,ovih što kao šibicari vrše prevare.Zadnje je uvođenje tehničkog,na svakih 6 meseci,pa već sutra se smišlja nova prevara,e ispada da su neprijatelji ovih što svaki dan smišljaju novo otimanje para.Šta će biti novo,videće se ,evo već je mali spreman za krupne radnje.Znači Beograd je proizvođač meta.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime