Bušotina usred dečjeg igrališta

5
1639

U okolini Srbobrana, kao i na prostoru opština Vrbas i Kula, od 2014. godine NIS GAZPROM NJEFT istražuje prisustvo nafte i gasa. NIS je ipak Naftna Industrija Srbije, nema ništa čudno ili pogrešno u tome što vrše istraživanja s namerom da otkriju prisustvo nafte i gasa, zar ne? A da…ne vrše istraživanja u poljima u okolini Srbobrana nego u Srbobranu, Vrbasu, Kuli… To već deluje zastrašujuće i zvuči pogrešno.

busotina nisMeštani Srbobrana i predstavnici lokalnih ekoloških udruženja pokušavaju da skrenu pažnju na ovaj problem već neko vreme, ali izgleda da ih niko ne čuje. Ne žale se oni na to što NIS traži naftu i gas. Njihovi problemi su posledica činjenice da se ta istraživanja (kao i eksploatacija nafte i gasa) vrše u neposrednoj blizini njihovih kuća, dečjih igrališta, u njihovim dvorištima i njivama! Pri tome se ne vodi računa o nivou buke, zagađenja naftnim derivatima, vremenu tokom dana (noć i dan bez prestanka).

GDE?

Srbobran je, valjda, jedino mesto na svetu gde se potraga za naftom odvija bukvalno u dvorištima, baštama i njivama ljudi koji na to jesu ili nisu pristali. Po rečima Ratka Đurđevca iz Ekološkog pokreta Vrbasa, radnici NIS-a su, bez prethodne najave ili dozvole, ušli u atar opština Vrbasa i Kule u svrhu vršenja ispitivanja prisustva nafte i gasa na tom području. I to ne samo u atar, ušli su i u sam centar Vrbasa. Oni godinama eksploatišu naftu i gas, u Kikindi,Turiji i Srbobranu, u neposrednoj blizini dečijih igrališta i javnih prostora namenjenih za rekreaciju i odmor građana.

U KOJE VREME?

Andrijana Milošev, meštanka Srbobrana i majka devojčice, koja ima zdravstvene probleme možda i zbog prisustva naftnih isparenja, nam kaže da radnici NIS-a dolaze u pola noći i postavljaju mehanizaciju na javne površine i u privatne njive. Kada je mehanizacija postavljena, počinje bušenje koje se opet dešava u periodu između 9-10 uveče i 4-5 ujutru bez ikakve brige i osvrta da li to nekome smeta, da li neko treba da se odmori za školu ili posao. Po rečima Ratka Đurđevca,predsednika Ekološkog pokreta Vrbasa, NIS GAZPROM NJEFT dozvole za svoje aktivnosti, od lokalne samouprave, dobija ekspresnom brzinom. Buka, potresi, pukotine na kućama, razrovarene njive i polja, sve to očigledno nije nešto na šta rukovodstvo NIS-a obraća pažnju.

Da Vas podsetimo:  Milion dolara od Glavčića za novu bolnicu

NA KOJI NAČIN?

Metoda koja se koristi za istraživanje naziva se fraktuiranje i zabranjena je u većini razvijenih zemalja jer se korišćenjem te metode zemljište trajno pustoši i postoji velika opasnost od zagađivanja podzemnih izvorišta vode, kao i stvaranja trusnih područja, jer se nafta izvlači iz podzemnih čepova koji potom ostaju prazne šupljine u zemlji i samo je pitanje kada će se zemlja obrušiti u te nastale šupljine. Vojvodina svoji pijaću vodu dobija isključivo iz podzemnih izvora i bilo bi pogubno kada bi ti izori bili zagađeni naftom.

Sa druge strane iz NIS-a uveravaju stanovništvo da je ta metoda daleko od zabranjene, štaviše, da se koristi kao jedna od osnovnih metoda širom sveta. Tvrde da je metoda potpuno bezbedna i ekološka ako se primenjuje na pravi način i da se voda ne može zagaditi na način na koji oni rade.

Obični građani, ljudi koji su na „prvoj liniji fronta“, nemaju poverenja kad je u pitanju monopolistička kompanija, koja lako dobija dozvole za istraživanja i eksploataciju nafte i gasa. Oni ne veriju kompaniji koja ekspolatiše naftu u neposrednoj blizini igrališta, na kojima se njihova deca igraju, buši u sitne noćne sate proizvodeći buku i svetlosno zagađenje. Ako je sve to normalno i dozvoljeno u civilizovanom svetu postavljaju se sledeća pitanja:

Zašto se dolazi u pola noći?

Zašto se sve odvija „pod velom tajne“?

Zašto ljudi koji tu žive, rade, uredno plaćaju poreze nisu konsultovani i pitani za mišljenje o tome da li bi voleli da im neko eksploatiše naftu i gas u baštama i pored kuća?

Zašto se kompanija ponaša kao „država u državi“? – pita jedan od sagovornika iz Turije.

Pristojni ljudi u ovoj zemlji veruju da i dalje postoji red i „kućno vaspitanje“, veruju da se sve može postići i dogovoriti uz pomoć iskrene komunikacije i razumevanja. Kada čist profit ne bi bio najbitnija stvar. Kada će velika kompanija dozvoliti „malom“ čoveku da se i njegov glas čuje i da se poštuje njegovo pravo na normalan život?

Da Vas podsetimo:  400 GODINA BILA SKRIVENA: Neverovatne činjenice o fresci Belog Anđela iz Mileševe koje verovatno niste znali!

Znaju ti pristojni ljudi, građani Srbobrana, Kikinde, Turije, Vrbasa… da se nigde u svetu nafta ne traži u centru naseljenog mesta. Znaju da bušotine moraju biti najmanje udaljene 15 km od prvih kuća naseljenog mesta. Znaju da velike naftne kompanije ostvaruju ogroman profit svake godine i da bi trebalo da sarađuju s građanima i lokalnom zajednicom u zaštiti životne sredine i unapređenju kvaliteta životne sredine. Ne vole kada im neko ugrožava decu i kaže da je to potpuno bezbedno.

„Mali“ čovek je dugo obmanjivan i ako nešto više ne može da podnese, to su nove laži i mazanje očiju. „Mali“ čovek najviše od svega voli iskreno obraćanje i uzimanje u obzir dobrobit njegove porodice i zajednice u kojoj živi.

Ako se sa „malim“ čovekom postupa iskreno i ljudski, mnoge stvari mogu da se uradi za dobrobit svih.

Nisu građani protiv razvoja i napretka, ali neka to ne bude preko njihove „grbače“. Nije bezbedan i lak život pored naftne bušotine! ETO!

Dino Mujanović, Vojvođanska zelena inicijativa

Projekat Dokumentarni tv serijal „Zelena patrola na delu“ finansira Švedska u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji“.

5 KOMENTARA

  1. Поштовани Владо! НИС Гаспром њефт је компанија која у својој организацији има озбиљну службу за заштиту животне средине, респективан тим за односе с јавношћу и корпоративни допринос локалној заједници. С тим у вези најчешће допринос дају изградњом дечијих игралишта (негде и крај нафтних буштотина) и учествовањем у неким локалним програмима. Све то говорим зато што је власницима компаније стало до чистог угледа и позитивног утиска јавности. Тај допринос, је јел да, само је кап у мору профита којег остварују, како рекосте, захваљујући, слажем се „добро подмазаном Спорзуму“ са нашом политичком елитом. Међутим, генератор вероватне корупције је од оног који је дошао на наше тржиште и обратио се за повољније услове! Он је први одговоран (прва крв) а други, наравно ништа мање одговоран, је онај који је прихватио (једва дочекао)! У овом случају НИС се преставља као „црвенкапа“ и много му је лакше „скинути пелерину с њушке“, него прићи чопору оштрозубих вукова из врхова Власти! Мислим да је овај чланак и поприлично пришао и „вуковима“! И то је 100% погођена поента горњег чланка, ако дозволите! А какви ће наредни чланци бити, видећемо!

    • Нема много логике. Не знам зашто би НИС-у било – или требало да буде – лакше прићи него органима сопствене државе, а чак и да је тако, шта може да се очекује? Да НИС за љубав грађана ургира код државе да измени прописе на његову штету? Или да се добровољно одрекне дела профита одустајањем од бушења близу насеља? Много реалистично, стварно. Не кажем да би било лако да се нешто учини код власти – посебно ових власти – али то је једини логичан пут.
      И треба бити објективан. Наводи се да НИС у општини Кикинда извади нафте у вредности од 150 милиона евра, а општина добија „само“ 3,5 милиона по основу рудне ренте. Стварност је, међутим, да је НИС-ова нето добит (2015) мање од 10% прихода, што ако се примени овде значи да општина добија скоро четвртину нето добити НИС-а. Да НИС плаћа 7% рудну ренту то би било преко пола добити. Да би остао успешан, НИС мора да користи све расположиве изворе прихода, и истовремено држи трошкове на минимуму – много лаше рећи него остварити. Зато није реално очекивати да се НИС одрекне дела прихода који му постојећи прописи и клаузуле дозвољавају.

      • На други поглед, наведене цифре се не слажу. Пошто је рудна рента коју НИС плаћа 3% вредности извађене нафте, ако општина добија 3,5 милиона, вредност извађене нафте је 117 милиона, не 150. Ако опет применимо 10% за нето добит, општина (и држава, не знам како је то расподељено) узима 30% НИС-ове нет добити (тачније, 30% на НИС-ових 100%, јер је рудна рента одбијена као трошак у добијању нето дохотка), а да прстом не мрдне. А овамо причају као да НИС пљачка и њих и Србију. Проблем је што људи који због вађења нафте живе у погоршаним условима виде врло мало или нимало од тог новца. Али то је обично тако, посебно ако и не траже.

  2. Није лепо што НИС то ради, али бизниси не раде оно што је лепо, него оно што је профитабилно. Реално, свака компанија ће ићи онолико далеко колико им власти дозволе. Пошто је НИС главни ослонац буџета Србије, очигледно је да држава за свој интерес продаје права ових грађана и њихове деце на заштиту основних животних услова. Због тога је 90% овог видеа, које је се ограничава на критику Газпрома, промашено.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime