Da li će Srbi glasati na Nemačkim izborima?

0
2236
Izbori u Nemačkoj- karikatura objavljena u info- izdanju nemačkog Bundestaga

Na izborima za nemački Savezni parlament -Bundestag 24. Septembra mogu da glasaju i brojni Srbi sa nemačkim državljanstvom

P. Rakočević

Od prve velike „najezde“ Srba u potrazi za poslom u Nemačkoj od 1964.godie pa sve do danas se računa, da je u toj zemlji kraće ili duže boravilo i radilo, naravno uz stalno dolaženje i odlaženje ukupno i do 1 milion Srba. U prvom talasu povratka u otadžbinu zbog velike privredne krize nastale 1968.g. deo Srba se vratio u otadžbinu jer Nemci nisu produžavali dozvole boravka radnicima koji nisu više imali obezbeđen posao.

I kasnijje je bilo povrataka jer su mnogi ondašnji radnici bili ostvarili svoj cilj boravka   –uštedeli su dovoljno za automobil, stan, neki i za kuće ili za otvaranje manjih radionica. Tek od oko 1980.g. prošlog stoleća, brojni Srbi su se odlučili da i duže vreme ostanu u Nemačkoj, neki i čitav radni pa i životni vek. Razlozi za tu odluku su bili višestruki. Pomenimo samo jedan: Tadašnji „gastarbajteri“ kako je počela da ih po nemačkim nazivima imenuje nekadašnja jugoslovonska štampa, izrodili su potomke koji su stasali u tuđini. Ti mladi, često u Nemačkoj kao prva generacija rođenh Srba zbog svoje dece koju su u međuvrmenu dobili kao drugu generaciju, nisu želela povratak u Srbiju pa su sve tri generacije naših ljudi ostale na stalnom boravku među Nemcima.

Danas je teško i od srpskih i od nemačkih institucija dobiti tačniju informaciju, koliko Srba zaista momentalno živi na teritoriji Nemačke. Procene idu od oko 200.000 do i do preko 800.000 ljudi. Takođe je teško saznati, koliko je Srba od onih generacija iz 1964. godine pa do današnjh doseljenika, dobilo nemačko državljanstvo. I tu se barata procenama. Govori se o brojci od oko 200.000 do 250.000 ljudi što bi donekle moglo da odgovara istini jer i srpska diplomatska služba navodi da u Nemačkoj živi i do 600.000 ljudi sa srpskim državljanstvom, znači ukupno sa već naturalizovanim Nemcima srpskog porekla, Srba zaita može da bude i do pomenutih 800.000!

Da Vas podsetimo:  NA BLAGOVIJESTI VELIKI SKUP U BEOGRADU I POTPISIVANjE PETICIJE O GENOCIDU NAD SRBIMA

Svi ti –sada „nemački Srbi“ -su dobijanjem državljantva dobili i pravo glasa na izborima u svojoj novoj državi. Oni mogu da glasaju na izborima za Savezni parlament- Bundestag koji će se održati 24. septembra. Koliko će Srba sa pravom glasa zaista doći na glasačka mesta je takođe velika nepoznanica. Upućeni kažu, da je Srba na izborima veoma malo, ne više od 10 do 15 % od pomenutih, mogućih glasača! Vidna je činjenica da se Srbi u Nemačkoj, za razliku od sugrađana koji vode poreklo iz drugih nacija, politički gotovo nigde ne angažuju. Pojedinci koji potvrđuju ovo pravilo, se mogu izbrojati na prste!

Pokušali smo da istražimo zašto je tako. Iz razgovora sa nekadašnjim državljanima Jugolavije, od 1991.g. Srbije, sada Nemcima, smo saznali, da su veze i pored gubitka srpskog državljanstva sa Srbijom emotivno veoma jake. Zato oni, kako govore, „ne žele da glasaju možda protiv interesa svoje biše države i svojih nekadašnjih sudržavljana“, aludirajući pri tome na ranijih godina, pojedinačno i danas, često jasno izraženu antisrpsku politiku i nemačkog Parlamenta i nemačke Vlade! Ta politika je posebno viđena u vreme rasturanja Jugoslavije i NATO agresije na Srbiju. Činjenica je, da posle tzv. demokratskih promena 2000.g. nijedna srpska vlada nije pokušala da svojim bivšim državljanima predloži političko angažovanje. Njihov glas na izborima, ako bi se dao partiji koja ima veće razumevanje za Srbiju i njenu politiku, mogao bi samo da koristi.

Autor teksta sa šefom Prtije zelenih u Nemačkoj Cemom Ezdemirom (desno)

Nemci turskog porekla su znali da iskoriste političku šansu koju im je pružila njihova nova država. U Sveznom parlamentu –Bundestagu u Berlinu partiju Zelenih ztupaju 4 poslanika turskog porekla, 1 Iranac i najverovatnije 1 Hrvatica- sudeći po njenom imenu i prezimenu. Socijalisti imaju 2 poslanika turskog porekla i jednog nekadašnjeg Hrvata. Slično je i sa Pokrajinskim parlamentima- gotovo da nema Pokrajinske vlade da u njoj nije bar jedno ministarsko mesto, najčešće u Ministarstvu za integraciju, obezbeđeno za bivše državljane Turske! Srba, nažalost –nigde.

Da Vas podsetimo:  Od Nemanje do Merlinke

U Nemačkoj živi oko 3 do 4 miliona Turaka od kojih, kako nam je nedavno rekao šef Stranke zelenih Cem Ezdemir, već oko 1 milion njih ima nemačko državljanstvo i pravo glasa. Vidna je volja, za razliku od Srba, za političkim angažovanjem pa je razumljivija njihova brojna zastupljenost u organima vlasti. Nekadašnjih Turaka je sve više i među policijskim činovnicima, opštinskim službenicima ali i među poslanicima, čak do pozicija ministara. Ali, ako se gleda na prosečan stepen obrazovanja ranijih godina i jedne i druge nacije iz koje su postali novi Nemci, onda je stvarno dozvoljeno pitanje –gde su tu Srbi koji su važili za daleko obrazovanije? Da su tamo gde bi trebalo da budu bar pojedinačno, sigurno su u ličnom uticaju na nemačke institucije i medije, mogli dosta da pomognu u ne tako davnim po Srbiju teškim vremenima. Naši bivši sudržavljani kao da su zaboravili koliko je nekada bio važan društveno-politički uticaj npr. jednog Mihajla Pupina i drugih Srba u Sjednjenim Državma, bez kojih Srbija sigurno ne bi posle Prvog svetskog rata dobila Vojvodinu! Danas takvog uticaja Srpskog korpusa, bar u Nemačkoj, više nema.

Želeli smo da saznamo za koga bi Srbi glasali, ako 24. septembra izađu na nermačke Savezne izbore. Od oko 50 ispitanika, četrdesetoro se još nije odlučilo da li će uopšte glasati jer, kako kažu, pravog izbora više nema. Od preostalih deset samo troje će glasati za Socijaliste iz partije legendarnog mirotvorca i političara Vilija Branta, a svi drugi za Angelu Merkel. Milan Novaković, koji već tridesedt godina ima nemačko državljanstvo nam kaže da je on ranije stalno glasao za Socijaliste jer su zaista bili partija naroda.

Posle Gerharda Šredera, kancelara od 1998. do 2002.g. i njegovog ministra vojske Rudolfa Šarpinga   (autora čuvenog pokušaja prevare javnosti o navodnim zločinima Srba na Kosovu pod šifrom „Potkova“ –umesto srpski pokovica) koji su bili jedni od glavnih pobornika NATO bombardovanja Srbije, po Novakoviću, bar 70 odsto glasača Srba za Socijaliste više ne glasa, kako kaže „ni u ludilu“. –Osim toga, od kada su Socijalisti (SPD) u koalicji sa Hrišćanskim demokrtama (CDU) Angele Merkel, te dve partije se po programima jedna od druge razlikuju samo u nijansama. –Znači, onda mogu odmah da glasam za partiju bogatih, poslodavaca i berzanskih špekulanata a ne za Socijaliste- kaže nam Novaković.

Da Vas podsetimo:  Srećna Nova godina

Najvrovatnije, čujemo od naših ljudi, sadašnja koalicija CDU-SPD opstaje i dalje, naravno ako to Merkelova želi. Po poslednjim prognozama CDU na izborima dobija do 39 % glasova, SPD je pao na mizernih 22 %, FDP može da dobije 9-10 %, LEVICA računa na oko 10 % glasova a desničarska „Akcija za Nemačku“- AFD ulazi u Parlament sa 10 %. „Zeleni“ dobijaju samo oko 7 % jer su mogima zaista dosadili svojm zahtevima po pitanju maksimalne zaštite okoline –što bržom zabranom automobila na benzin i dizel i to u zemlji čuvenih automobila -Nemačkoj!

Teoretski je moguća i koalacija CDU-FDP-ZELENI, jer sadašnja kancelrka za koaliciju sa partijom AFD ne želi ni da čuje. Angeli Merkel je, kako se po citatima izjava glasača u nemačkim medijima može zaključiti, nastavak koalcije sa Socijalistima miliji. Za poslanike SPD u Bundestagu mnogi nemački glasači misle da su postali pravi „klmoglavci“ prihvatajući sve što gospođa Merkel predloži.

Bilo kako bilo, Angela Merkel, bivša stanovnica i ne tako bitna funkcionerka u komunističkoj Istočnoj Nemačkoj će 24. septembra dobiti četvrti mandat za satav vlade. Tako će stići svog nekadašnjeg mentora, nedavno preminulog Helmuta Kola, koji ju je uveo u zapadne političke vode i punih 16 godina vladao državom. Njegova naslednica, danas u „najboljim godinama“, ako se Socijalisti svojom politikom ne približe kao ranije širokim radničkim masama i ljudima iz tzv. srednje klase, ima veliku šansu da i na sledećim izborima 2021. g. dobije većinu i da sa 20 godina vladavine Nemačkom, prestigne svog nekadašnjeg mentora Helmuta Kola.

P. Rakočević

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime