Da li je direktorka Agencije ćutala o Malom zbog mesta u Ustavnom sudu

0
994

Agencija_za_borbu_protiv_korupcije_2 (1)Bivša direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić smatra da nije prekršila zakon iako je institucija na čijem je čelu bila mesecima krila od javnosti kompromitujuće informacije o poslovima i imovini gradonačelnika Beograda Siniše Malog. Babić, koja je u decembru prošle godine imenovana za sudiju Ustavnog suda, odbila je da odgovori zašto su ona i agencija koju je vodila krili od javnosti ove važne podatke.

Na pitanje da li to što je Agencija skrivala informacije o Siniši Malom stavlja pod sumnju i njen izbor za sudiju Ustavnog suda i nameće pitanje da li je tim mestom nagrađena za ćutanje o prekršajima visokog funkcionera na vlasti, Babić ležerno odgovara da je takva sumnja „legitimna“. „Legitimno je da mislite da je to povezano“, rekla je Tatjana Babić za Pištaljku i dodala: „Mogu vam reći da sam poštovala procedure Agencije dok sam bila na njenom čelu i da se nisam vodila ličnim interesima”.

Šabić: Agencija neosnovano prikrila podatke

Šabić foto Media centarPoverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić je na pitanja novinara Pištaljke da li je bivša direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić imala pravo da sakrije od javnosti izveštaj o vanrednoj kontroli imovine i prihoda gradonačelnika Beograda Siniše Malog rekao: „Kao razloge za uskraćivanje traženih informacija Pištaljci Agencija je navela to da bi „objavljivanje informacija moglo ugroziti tok postupka“ valjda pred Tužilaštvom i „zaštitu prava na privatnost“. Po zakonu, da bi organ vlasti opravdano uskratio tražene informacije nije dovoljna samo pretpostavka da bi moglo doći do ometanja nekog postupka, već je obavezan da na nesumnjiv način dokaže da bi se to ozbiljno moglo dogoditi. To što se u dokumentima Agencije nalaze informacije koje mogu biti od značaja i za eventualno postupanje nekog drugog organa, pa i npr. Tužilaštva, ne znači automatski da bi njihova dostupnost javnosti ugrozila tok postupka, naprotiv. Utoliko pre što je izveštaj Agencije Tužilaštvu dostavljen pre više meseci, a u međuvremenu se mnoštvo informacija u vezi sa prihodima i imovinom Siniše Malog na različite načine pojavilo u javnosti.

Što se eventualne „povrede prava na privatnost“ tiče, zakon je jasan. Nema te povrede ako se radi o „licu koje je na to pristalo“ ili „nosiocu državne i političke funkcije“, ili o licu koje je „svojim ponašanjem dalo povoda za davanje informacija“. Informacije koje ste Vi tražili odnose se na postupak provere podataka o imovini i prihodima gradonačelnika, dakle, javnog funkcionera, ličnosti od interesa za javnost. Dakle, nesporno, van svake sumnje, ispunjen je uslov iz zakona i nema mesta da se po osnovu „zaštite privatnosti“ ograničavaju prava javnosti. Na gradonačelnikovu bivšu suprugu se takođe ne mogu odnositi ograničenja iz zakona, budući da je ona Pištaljci dala odgovarajuću izričitu pismenu saglasnost“, rekao je Šabić.

Na insistiranje da kaže kojim se motivima vodila kada je odlučila da kao direktorka Agencije za borbu protiv korupcije javnost ne upozna sa činjenicama da postoji sumnja da čovek koji upravlja glavnim gradom paralelno pere novac preko ofšor kompanija, Babić je odbila da odgovori i samo rekla: „Više nisam direktor Agencije za borbu protiv korupcije, tako da se za sve informacije o radu te institucije možete obratiti njima. Ceo postupak kontrole imovine Siniše Malog i ishod postupka je bio u skladu sa zakonom”.

U izveštaju koji je Agencija sastavila pre sedam meseci piše da je Mali prikazivao lažne podatke o imovini, da ga je banka sumnjičila za pranje novca i da je bio direktor i predsednik upravnog odbora u više firmi od kojih su neke su privatizovane na „sumnjiv” način. U nekima od tih firmi bio je direktor čak i kao gradonačelnik Beograda.

Iako je Agencija izveštaj o vanrednoj kontroli imovine i prihoda još u avgustu dostavila Višem javnom tužilaštvu, zamenici javnog tužioca Tanji Vukićević, zbog sumnje da je gradonačelnik počinio više krivičnih dela, Agencija o ovome nije obavestila i javnost – što joj je bio posao i što joj je svrha.

Sa delimičnim sadržajem izveštaja javnost je upoznata tek preksinoć, kada je Agencija za borbu protiv korupcije odgovorila na zahtev za informacije od javnog značaja koji joj je Pištaljka poslala u decembru prošle godine. U dokumentima koje je Agencija dostavila Pištaljci i objavila na svom sajtu, međutim, crnim flomasterom precrtani su svi podaci o novčanim iznosima, površine nekretnina i vrste vozila koje poseduju Siniša Mali i sa njim povezana lica. Štaviše, Agencija je precrtala i imena firmi koje su povezane sa gradonačelnikom i koje su uključene u sumnjive transakcije. Koliko je Agenciji stalo da zaštiti Malog pokazuje i to da su oni flomasterom zatamnili čak i vrste krivičnih dela za koje postoji sumnja da ih je gradonačelnik izvršio.

Naš zahtev Agencija je prvo odbila zbog zaštite „prava na privatnost” i „pravnu sigurnost” funkcionera, o čemu je Pištaljka već pisala. Nakon toga Pištaljka se žalila Povereniku za informacije od javnog značaja koji je mesec dana kasnije naložio Agenciji da nam dostavi podatke. U rešenju Poverenika piše da se u dokumentima sakriju lični podaci poput matičnog broja, adrese i slično. Agencija je međutim, odlučila da sakrije mnogo više i time, praktično, postala saučesnik u prikrivanju podataka o imovini Siniše Malog.

Pištaljka je pitala Poverenika Rodoljuba Šabića da li se može smatrati da je Agencija postupila po njegovom rešenju kada je dostavila dokumenta u kojima je sakrila i podatke koji nisu lični. „Lično, zbog zauzetosti, nisam stigao da pregledam prilično opširnu dokumentaciju koju je Agencija objavila, ali ukoliko je tačno, kako navodite, da su iz njih izostavljeni podaci kao što su oni o novčanim iznosima transakcija (izuzev stanja na bankovnim računima), imena firmi povezanih sa javnim funkcionerom, površina nekretnina koju poseduje, vrsta vozila ili vrsta krivičnih dela za koje postoji sumnja da je izvršio, to znači da Agencija nije postupila u skladu sa rešenjem”, rekao je Šabić.

Mali pranje novcaAgenciji za borbu protiv korupcije ovo nije prvi put da štiti štiti visoke funkcionere i pomaže im da sakriju svoje prihode i imovinu. Sa ovom „tradicijom“ počela je  još prva direktorka ove institucije Zorana Marković koja je odbijala da pokrene postupak zbog skrivanja imovine protiv tadašnjeg ministra odbrane Dragana Šutanovca. Da podsetimo, Pištaljka je tada otkrila da je Šutanovac jedan od investitora luksuzne zgrade u centru Beograda koja vredi nekoliko miliona evra i koja je izgrađena na placu koji se vodi kao pašnjak prve klase. Uprkos svim prikupljenim dokazima koje je Pištaljka objavila, tadašnja direktorka Agencije odbijala je da pokrene postupak sve dok Pištaljka nije podnela prijavu protiv Šutanovca.

Šutanovcu se trenutno sudi jer Agenciji za borbu protiv korupcije nije prijavio vlasništvo nad parcelom u Skerlićevoj ulici na Vračaru na kojoj je zajedno sa jednom kiparskom kompanijom i osam investitora izgradio luksuzni poslovno-stambeni objekat. Ali niko nikada nije ispitao ono što je pravi problem u celom ovom slučaju, a to je odakle ministru novac za gradnju luksuzne zgrade na ekskluzivnoj lokaciji.

Na jednom svedočenju na suđenju Draganu Šutanovcu bivša direktorka agencije Zorana Marković je rekla da je njen stav bio da ne treba pokretati postupke protiv funkcionera, već da bi onima koji nisu prijavili imovinu trebalo dati priliku da tu imovinu prijave.

Kabinet gradonačelnika: Pisanje portala tendenciozno, sačekajmo rezultate istrage

S. Đurić

https://pistaljka.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime