Dokumenta Koraćeve komisije uprkos najavama i dalje tajna

0
921

vlada-djindjicJavnost Srbije ima pravo na uvid u sadržaj dokumenata na osnovu kojih je napisan izveštaj komisije formirane 2003. radi utvrđivanja propusta u obezbeđenju premijera Srbije Zorana Đinđića.

Postupak neposrednim izvršiocima za ubistvo premijera okončan je još 2009, pa samim tim objavljivanje ovih dokumenata ne može ugroziti sudski postupak. Jedini motiv da ovi dokumenti i dalje nose oznaku tajnosti je skrivanje onoga što su pripadnici BIA i MUP-a rekli u svedočenju pred komisijom, u javnosti poznatoj kao Koraćeva komisija, pred kojom su svedočile 32 osobe.

Tužba Insajdera protiv dve vlade

Insajder je 2008. pred Vrhovnim sudom pokrenuo upravni spor, ali je Upravni sud odbio našu žalbu. Na tu presudu smo podneli žalbu Ustavnom sudu, koji je 2013. doneo odluku da nam je povređeno ustavno pravo na pravično suđenje i slučaj je vraćen na ponovno odlučivanje.

Dve godine kasnije, 2015, i vlada Aleksandra Vučića odbija zahtev Insajdera, uz obrazloženje da je zahtev za dobijanje ovih informacija „znatiželja“ novinara.

Protiv ovog rešenja Insajder je ponovo podneo tužbu Upravnom sudu, a postupak je i dalje u toku.

Uprkos najavama, Vlada Srbije i dalje nije skinula oznaku tajnosti sa dokumenata komisije formirane posle ubistva premijera Zorana Đinđića da bi se ispitalo funkcionisanje sistema obezbeđenja premijera, a na čijem je čelu bio potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać. Dokumenti nisu objavljeni uprkos tome što je Ustavni sud po tužbi novinara Insajdera protiv Vlade Srbije na čijem je čelu bio Mirko Cvetković zaključio da to što je neki dokument formalno-pravno klasifikovan kao strogo poverljiv nije dovoljno da se odbije pristup javnosti, već da se iza klasifikacije krije interes koji treba štititi. Insajder je zbog ovoga tužio i vladu na čijem je čelu aktuelni premijer Aleksandar Vučić.

Iako je još u martu premijer rekao za Insajder da će proveriti o čemu se radi, a kasnije i da će prethodna vlada na čijem je takođe bio čelu razmotriti skidanje oznake tajnosti, ovo se nije desilo ni dva meseca posle formiranja nove vlade.
Šta se krije od javnosti

Izveštaj sadrži zaključke na osnovu brojnih svedočenja i dokumentacije koji i danas nose oznaku tajnosti.

Pred Koraćevom komisijom svedočilo je 32 ljudi, među njima i pripadnici BIA i MUP-a, čija se čak i imena vode kao tajna. Za gotovo deceniju i po ništa od ovih podataka nikada nije izašlo u javnost, pa ni na suđenju za ubistvo Đinđića.

Tužilaštvo na osnovu tog izveštaja nikada nije pokrenulo nijedan postupak, niti su ikada sprovedene preporuke Koraćeve komisije koje su nadležne državne službe morale da sprovedu 45 dana od objavljivanja izveštaja, u avgustu 2003. Jedna od preporuka je bila sprovođenje unutrašnje kontrole u MUP-u i BIA, ali i utvrđivanje konkretne krivične i disciplinske odgovornost svih osoba koje su bile posredno ili neposredno zadužene za sistem obezbeđenja premijera.

U svom izveštaju Komisija se osvrnula i na rad sudova i Tužilaštva, uz konstataciju da je „pogodovao Zemunskoj grupi koja je organizovala i izvršila atentat na predsednika Vlade“.

Ova konstatacija je bila zasnovana na podatku da je protiv tada najjačeg kriminalnog Surčinsko-zemunskog klana postojalo 75 krivičnih prijava, i to za najteža krivična dela, kao što su ubistva, otmice, trgovina drogom, ali je mali broj krivičnih prijava procesuiran. Prema izveštaju Ministarstva pravde koji je dostavljen Komisiji, samo 20 krivičnih prijava je procesuirano i izrečeno 12 presuda, od kojih su samo četiri kazne zatvora.

Opsežna istraga o tome zbog čega pripadnici Zemunskog klana nisu procesuirani nikada nije sprovedena.

Dokumentacija na osnovu koje je napisan izveštaj nije objavljena uprkos činjenici da su za ubistvo premijera pravosnažno osuđeni pripadnici MUP-a i nekadašnji pripadnici tajne službe bezbednosti, Jedinice za specijalne operacije, zajedno s pripadnicima Zemunskog klana.

Sudski proces koji je vođen doveo je do presude samo neposrednim izvršiocima, dok inspiratori i nalogodavci do danas nisu otkriveni.
Nije završeno ni suđenje pripadnicima JSO-a zbog oružane pobune 2001, koje je počelo je ispočetka krajem septembra ove godine.

Prema istraživanju Insajdera, upravo je pobuna, tokom koje su pripadnici JSO-a izneli političke zahteve i za koju su imali političku podršku, bila prvi u lancu događaja koji su doveli i do ubistva premijera.

Insajder

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime