Dr Arčibald Rajs – ČUJTE, SRBI

1
3701

Izložba fotografija i premijera filma u Novom Sadu

U Kulturnom centru Novog Sada, koji ove godine obeležava šezdeset godina rada, priređena je izložba fotografija doktora Arčibalda Rajsa iz perioda Velikog rata, vlasništvo Arhiva Instituta u Lozani pod nazivom „Arčibald Rajs u Srbiji 1914-2014″. Ove fotografije svedoče o profesionalnom i humanitarnom radu doktora Arčibalda Rajsa, a ovom izložbom u njegovu čast veliča se njegovo delo u Srbiji i veliča obeležavanje stogodišnjice od početka Velikog rata.

501835_cujte-srbi_f

Lik Arčibalda Rajsa tumači glumac Uroš Zdjelar, a film kroz dinamičan dijalog sedamnaestoro sagovornika pokušava da sastavi složeni mozaik Rajsovog života i rada. Narator vodi gledaoce kroz prostore Rajsovog ratnog puta sa srpskom vojskom, dok igrani segmenti dopunjuju atmosferu epohe u kojoj se sve dešava.

850

reditelj

Za SRBski FBReporter pred premijeru i posle otvaranja izložbe fotografija Arčibalda Rajsa govori Goran Vukčević, reditelj i scenarista dokumentarno-igranog filma „Arčibald Rajs – Čujte, Srbi“.

* Kako se osećate večeras…

„Vrlo, vrlo uzbuđeno i potreseno, i ovom ljubavlju kojom, Rajsa pre svega, obasipaju ljudi koji dolaze i traže da vide film u ogromnom broju… Ja sam imao sigurno na stotine i stotine poziva u poslednjih nekoliko dana sa molbom da nekako dođu, da se informišu, da vide film…“

*Kada ste prvi put čuli za Arčibalda Rajsa… Kako je došlo do ideje da se ovaj film snimi?

„Za Rajsa sam prvi put čuo kao dete 1985. godine, gledajući film na Televiziji Beograd koji je i dan-danas lepo videti, naravno visokokvalitetan, i divno nam je otkrio Rajsovu ljubav… Tad sam saznao za Rajsa, i naravno upamtio to da mu je srce na Kajmakčalanu, da je želeo da mu bude srce na Kajmakčalanu… I onda, kad je izdata knjiga ČUJTE SRBI ja sam je stalno kupovao. Odlazio sam u Beograd svaki treći dan i kod stanice kupim i onda razdelim i ljudi su se tome radovali… A ja sam svaki put to iznova čitao i potpuno me uzbuđivala i kad mi se jedan od saradnika konkretno obratio, kaže – zašto ne napravimo jedan lep dokumentarni film. Ja sam rekao – Arčibald Rajs ČUJTE SRBI… Kao što sam i shvatio da je to došlo iz srca, uopšte mi nije prošlo kroz um…“

* Kako je teklo snimanje, kada Vam je bilo i šta je bilo najteže…

„Takve su se stvari dešavale… vrlo bolne… Od snimanja na Kajmakčalanu prosto imam aritmiju, uzimam lekove za srce… LJudi, to znaju glumci koji su tumačili ličnosti koje su velike, koje su prošle jedan uzbudljiv život, znaju da se zaista morate negde sjediniti sa dušom kad ste umetnik iskren, ako nečemu se predajete… Ovo je za mene bila i priča o čoveku koji se žrtvuje i koji, kao što to obično biva – tamo gde se sav da – tu i postrada potpuno…
Najteže je bilo da sve te ljude koji su govorili o Rajsu da negde sklopim u jedan mozaik da film bude dinamičan, da nigde ne povredimo nikoga, a pre svega da ne povredimo Rajsovu dušu i da budemo iskreni, da prosto proniknemo i uđemo u njegovu emociju. A pri tom da napravite pre svega jedan film koji ima misiju da upozna ljude sa jednim jako bogatim životom, da ih ne zamori pregršt činjenica, morali smo prosto jedan deo da ostavimo za drugu priliku, ali i dalje saznamo par stvari o dr Rajsu, nažalost mnogi ne znaju ništa, ni ko je taj čovek… a mislim da će se prvi put otkriti ta jedna neverovatna, nesaglediva, neobuhvatna ličnost i karijera, i svevremen jedan um… Takav jedan um, sigurno je u rangu Nikole Tesle, u 39. godini je prekinuo karijeru, na neki način to je učinio i Veliki rat, došao je u Srbiju i potpuno se predao nama ovde…“

Da Vas podsetimo:  Zločinačka uloga Nemačke na prostoru Srbije

fagelj-i-goran

Direktor Kulturnog Centra dr Andrej Fagelj je na otvaranju izložbe fotografija podsetio na životni put i stradanje dr Arčibalda Rajsa:

„Arčibald Rajs je rekao ČUJTE SRBI, ali nije imao ko da sluša. I zanimljivo je sa ove vremenske distance, više od osamdeset godina kako je on to nama poručio, zanimljivo je pogledati šta je on to govorio i kakva je on ličnost bio. Naime, Arčibald Rajs nije bio Srbin po rođenju, ali je bio Srbin po izboru. To je zanimljivo danas uporediti sa mnogima od nas koji jesu Srbi po rođenju, ali po izboru žele da budu nešto drugo.
Arčibald Rajs je čovek koji je došao iz Švajcarske i napustio zaista blistavu karijeru, ako je neko bio ostvaren u životu bio je on, da bi podelio najteže trenutke sa Srbima. Mi danas imamo situaciju da, u vreme najtežih trenutaka za našu zemlju veliki broj nas želi samo da ode odavde, možda baš u Švajcarsku, sanjajući da će imati život kao što je možda vodio Arčibald Rajs. Radi se o čoveku koji je loše prošao ovde, koji je izdao svoju knjigu posthumno, ostavio je u rukopisu, odnosno na pisaćoj mašini, koji je stradao na krajnje sraman i tragičan način, o tome se ne zna i to je zaista ružan deo priče, na njega se izvikao jedan ratni profiter i čovek koji je zapamćen kao najviši funkcioner, ali nije zapamćen ni po visokim delima ni po velikoj karijeri nego uglavnom po mrljama u svojoj karijeri. I uvređen, pogođen u srce, Arčibald Rajs je pao na pod na licu mesta i nije ustao više… Zaveštao nam je to svoje veliko srce, mi smo ga izgubili, to je isto jedan sraman deo priče – nemamo više srce uzeli su nam ga neprijatelji, ostavio je iza sebe kuću, kuću smo mu oteli – odnosno nove vlasti, i do danas nije privedena svrsi, i ostavio je zaveštanje ČUJTE SRBI koje nismo do dan-danas poslušali. Prvi put je knjiga izdata u ozbiljnijem tiražu tek nedavno…“

Da Vas podsetimo:  Slovo H i hleb naš nasušni

Doktor Arčibald Rajs, „otac kriminalistike“, ostavio je svoju karijeru i svoj dom i došao u Srbiju, kopao srpske leševe, slušao najstrašnija svedočanstva ljudi koji su preživeli stradanja, i zahvaljujući njegovom radu mi danas učimo istinu, da su srpski zločini bili propaganda naših neprijatelja, Austrougarske i nemačkog imperijalizma, a da su njihovi zločini ušli u istoriju kao takvi.

„Mi nismo imali Rajsa nakon Jasenovca, nismo imali Rajsa devedesetih, i zato danas nemamo ni trg, ni spomenik, ni memorijalni centar i spisak žrtava Jasenovca, nismo pobrojali sve te srpske žrtve i mučenike… Zato smo devedesetih doživeli da od zločincima postanemo žrtve. Zašto? Zato što nije imao ko da radi, nije bilo stručnih ljudi da ulože sate, da tako kažem švajcarski rad u ljubavi za Otadžbinu. I mislim da je vreme da neko ostavi svoj ozbiljan rad i svoje srce Srbiji… Zahvaljujem se jednom takvom čoveku koji stoji ovde pored mene, Goranu Vukčeviću, koji je sam sa svojih deset prstiju i svega par saradnika uradio posao koji bi negde drugde radila produkcija i mašinerija koja bi brojala desetine i stotine ljudi. Oni su napravili film koji svi željno iščekujemo, za sat vremena premijeru u Srpskom narodnom pozorištu Novi Sad“ – rekao je na kraju dr Fagelj.

ujte-srbi

„Meni je drago da je dobri Bog i dobra Rajsova duša bio uz nas, pošto smo film radili onako, u vrlo teškim uslovima, u mnogo faza, uz mnoge teškoće, ali nekako nas je ta dobra Rajsova duša spajala sa ljudima koji su zaista bili neophodni ovom filmu, kakvi su recimo naši švajcarski prijatelji koje smo otkrili u Lozani… Bio je to kratak susret, proveli smo tri dana u Lozani na Univerzitetu, ali nam se otvorio jedan neverovatan svet, otvorio nam se Rajsov svet, Rajsova ličnost koju je nemoguće obuhvatiti, mislim da jedan umetnik može čitav svoj umetnički opus da posveti takvoj ličnosti. Oni su nama otkrili Rajsov svet van Srbije, a mi smo njima otkrili sve što smo do tada saznali o Rajsovom životu i radu u Srbiji… to je bilo dragoceno za ovaj film… “ rekao je između ostalog reditelj i scenarista filma Goran Vukčević na otvaranju izložbe.

Da Vas podsetimo:  1. septembar 1945: Dan kada je podeljena Srbija

snp-arcibald-rajs-premnijera-filam-cujte-srbi-jpg_660x330

***

Veliki prijatelj srpskog naroda Rudolf Arčibald Rajs preminuo je pre 85 godina, 8. avgusta 1929. godine, u Beogradu.

Rajs je 1914. godine došao u Srbiju kako bi, kao poznati kriminolog, istraživao zločine austrougarske, docnije i nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom.

arcibald-rajs-jpg_660x330

Rođen je u Hauzahu, Baden, Nemačka 8. jula 1875. godine, u porodici jevrejskog porekla. Bio je profesor na Univerzitetu u Lozani, Švajcarska, forenzičar, kriminolog. Doktorirao je već u 22 godini i brzo je stekao međunarodni naučni ugled.

Sa srpskom vojskom prošao je u Prvom svetskom ratu golgotu povlačenja 1915. preko planinskih vrleti do Jadrana i Krfa.

Bio je član srpske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu. Tehnički je modernizovao kriminalističku policiju u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.Osim u Ministarstvu policije radio je izvesno vreme i kao veštak za falsifikovane novčanice u Narodnoj banci. Pored svega drugog, pomagao je odlazak ratne siročadi iz Srbije na školovanje u Švajcarsku. Rajs se smatra i osnivačem ozbiljne kriminalistike u Srbiji.

U Srbiji je, pored stručnih radova i niza publicističkih tekstova, dvadesetih objavio knjige „Šta sam video i proživeo u velikim danima“ i „Pisma sa srpsko makedonskog fronta“ dok je delo po kojem je danas najpoznatiji „Čujte Srbi“, napisano na francuskom, decenijama stajalo u rukopisu. Reč je o delu koje odiše razočarenjem, ali i velikom ljubavlju prema srpskom narodu. Napisano je oštro, iskreno, s puno gorkih reči o srpskoj inteligenciji i takozvanoj društvenoj eliti.

Preminuo je avgusta 1929. godine, nakon jednog verbalnog duela sa bivšim ministrom Kapetanovićem.

Sahranjen je na Topčiderskom groblju u Beogradu, a njegovo srce je, u skladu sa ličnom željom, smešteno u urnu i uzidano u spomenik srpskim ratnicima na Kajmakčalanu. Spomenik su razorili Bugari tokom Drugog svetskog rata.

Spomenik Rajsu podignut je 1931. u Topčiderskom parku u Beogradu.

Nedavno je premijerno izvedena drama o njemu po tekstu i u režiji LJubivoja Tadića na Velikoj sceni Narodnog pozorišta, u okviru projekta „Evropljanin koji nas je najviše voleo“.

Jedna osnovna škola na Paliluli u Beogradu nosi Rajsovo ime. Na Čukarici, u novom naselju Filmski grad nalazi se ulica s njegovim imenom. Ulice s njegovim imenom postoje i u Obrenovcu, Petrovaradinu, odnosno Novom Sadu, Krupnju, Nišu, Zaječaru, Smederevu, Požarevcu, Banjaluci, Šapcu…

Policijsko-kriminalistička akademija u Beogradu redovno organizuje međunarodni naučni skup „Dani Arčibalda Rajsa“. Najveće priznanje tog fakulteta nosi naziv – Plaketa Arčibald Rajs.

Na Senjaku u Beogradu sačuvana je njegova skromna kuća sagrađena u tradicionalnom seoskom stilu nazvana „Dobro polje“ u znak sećanja na mesto u Makedoniji, gde se odigrala jedna od bitaka Solunskog fronta. Objekat je zaštićeno kulturno dobro grada Beograda.

savet-ar-srbima

za FBR sa lica mesta Biljana Diković

1 KOMENTAR

  1. Улоге: Миљан Прљета као Наратор, Урош Здјелар, као Арчибалд Рајс, Жан Батист де Маринжи као Анри Барби, Предраг Смиљковић као Никола Пашић, Ивана Вукчевић као Болничарка и Милош Ђуричић као Момчило Нинчић.
    Документарно-играни филм о Арчибалду Рајсу био је много одличан!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime