Gas kao političko oružje?

0
925

Sankcije EU prema Moskvi pooštravane su u više navrata. U međuvremenu je i Rusija odgovorila embargom na uvoz evropske robe. Za to vreme se distribucija gasa odvija nesmetano. Ali šta će biti kada stigne zima?

Ukrajina_gas

Kaznene mere Zapada ostavljaju trag u Rusiji: privredni rast zemlje će, koliko već naredne godine, biti prepolovljen (na jedan odsto). Ove prognoze potvrdio je početkom sedmice i ruski ministar privrede. Kao razlog se navodi kriza u Ukrajini. O sankcijama i kontra-merama ne govori se mnogo, ali je na ruskom tržištu sve manje proizvoda sa Zapada, pre svega poljoprivrednih.

Evropi je potreban ruski gas

Daleko ozbiljnije posledice Evropu bi mogle da zateknu onog trenutka kada Moskva bude odlučila da „zavrne ventile“ i ograniči isporuku gasa. U odgovoru na sankcije Zapada, rusko Ministarstvo inostranih poslova je svojevremeno navelo, kako je kažnjavanje Rusije „nepromišljeno i neodgovorno“ i kako će to neminovno dovesti „do povećanja cena energenata na evropskom tržištu.“

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država koje zahvaljujući frakingu ne moraju da uvoze gas, Evropljani i dalje zavise od Rusije. Jedna četvrtina gasa potrebnog Evropi, dolazi sa Istoka. U Nemačkoj je taj procenat i nešto veći – 38. A u pojedinim slučajevima, na primer na jugu kontinenta, drugih dobavljača i nema, pa se tržišta oslanjaju na ruski gas 100 odsto.

0,,17887072_401,00

Alternativu nije lako naći

Zabrinutost je u međuvremenu postala veća, jer je ukrajinski premijer Arseni Jazenjuk, nedavno saopštio, kako raspolaže informacijama da će Rusija ove zime obustaviti isporuku gasa Evropskoj uniji. Čista propaganda ili takvi planovi u Moskvi zaista postoje? Aleksandar Novak, ruski ministar energetike je takve tvrdnje kategorički odbacio.

Ali šta bi se dogodilo, u slučaju da Rusija zaista ograniči isporuku gasa? „Kratkoročno je veoma teško pronaći druge liferante“, upozorava Kurt Osvald, stručnjak za energetiku savetničke agencije AT Kirni, u razgovoru za DW. Iz Norveške i Holandije je moguće dobiti nešto gasa, ali ne u dovoljnoj meri. Čak i u slučaju da se pojedine evropske zemlje okrenu isporučiocima tečnog gasa, nemoguće je rešiti problem zavisnosti od ruskog gasa. Postojeći evropski terminali omogućavaju distribuciju tečnog gasa do 30 odsto – to je maksimum. „Zamena za ruski gas u ovom trenutku ne postoji“, dodaje Osvald. Cene gasa su visoke, a na svetskom tržištu nema dovoljno količina tečnog gasa. „Drugim rečima, šta god da se dogodi, Evropa srednjoročno ostaje zavisna od gasa iz Rusije, barem još tri do pet godina.“

Da Vas podsetimo:  AFORIZMI -ARBITAR

Na sreću tu su obavezujući ugovori

Uprkos velikoj nezavisnosti od ruskog gasa, u Evropi trenutno niko ne paniči zbog pomenutih špekulacija. Uostalom, rezerve gasa su u velikom broju zemalja na zavidnom nivou – 86 odsto. Nemačka je u prednosti za dodatnih dva odsto. Ako dođe do problema u isporuci gasa, a zima ne bude natprosečno hladna, zaliha je po svemu sudeći (barem za sada) dovoljno.

I iz evropskih energetskih giganata, poput koncerna Eon, stižu umirujući tonovi. Snabdevanje gasom iz Rusije je navodno, u velikoj meri osigurano. To garantuju obavezujući ugovori, kojim su definisane „fiksne cene“ tog energenta, tvrdi Johanes Tejsen, direktor Eon-a. On je uveren da neće doći do značajnijeg poskupljenja gasa. „Povećanje cena gasa moguće je jedino potpisivanjem novih ugovora“, navedeno je početkom avgusta i u jednom saopštenju nemačkog Ministarstva privrede.

I Rusija zavisi od svog gasa

0,,17886163_403,00

Na osnovu dosadašnjeg iskustva, malo ko veruje da će Rusija prekršiti sporazume sa evropskim partnerima. Već četiri decenije ruski gas neprekidno stiže do raznih delova Zapadne Evrope. Drugim rečima, Rusija se još od prvih isporuka gasa pridržava sporazuma, podseća Osvald. „Ne bih rekao da će Moskva rizikovati i narušiti imidž relativno pouzdanog isporučioca gasa.“

Ne bi trebalo zaboraviti ni činjenicu da je veći deo državnog budžeta Rusije zavistan od izvoza gasa. „Rusija je u velikoj meri zavisna od isporuke energenata naručiocima iz Zapadne Evrope“, ističe Klaudija Kemfert, stručnjak za energetiku Instituta za privredna istraživanja. „Oko 60 odsto državnih prihoda zavisi od izvoza nafte, gasa i uglja. Ako bi došlo do blokade isporuka, Rusija bi sama sebi naštetila.“

„Usko grlo“: Ukrajina

Znatno veća opasnost postoji po Ukrajinu, kojoj bi Moskva mogla uskratiti isporuke gasa, smatra Kurt Osvald. Takav scenario obično nagoveštava blokadu distribucije gasa Evropi. Dakle, efekat bi manje-više bio identičan. Ako u Ukrajinu stigne manje gasa, istog će još manje biti za druge evropske zemlje.

Da Vas podsetimo:  AFORIZMI-SEĆANjE

Od 2006, Rusija je najmanje dva put „zavrnula ventile“, kako bi naštetila Ukrajini, pod izgovorom da Kijev nije platio račune. Još u junu je Kremlj nagovestio mogućnost blokade isporuke gasa, ukoliko Ukrajina ne izmiri svoje obaveze prema ruskim dobavljačima.

Uskoro nova strategija?

Zaobilaženje ukrajinskog tržišta nije moguće. Čak i ako se nastavi izgradnja Južnog toga, zajedno sa gasovodom na Severu bi u centralnu Evropu stizalo oko 140 milijardi kubnih metara gasa (nezavisno od Ukrajine). Ali na takvu kalkulaciju Rusija ni ove zime neće moći da računa.

0,,16432278_401,00

Zbog toga je važno da se nastave razgovori ruskih i ukrajinskih zvaničnika, a tako i posredovanje EU u rešavanju spora. „Ukrajini je potreban gas, ali i evropskom tržištu koje preko Ukrajine dobija ruski gas“, istakao je Ginter Etinger, komesar EU za energetiku. „U slučaju duge i hladne zime, Ukrajina neće imati dovoljno zaliha gasa. Moguće je da neće imati dovoljno ni sopstvenog gasa, a to znači da postoji mogućnost krađe u isporukama namenjenim Zapadu.“

Traži se kompromisno rešenje, podsetio je Etinger. Strane u sukobu pregovaraju o privremenoj razumnoj ceni, sve dok se u rešavanju spora ne izjasni i Međunarodni arbitražni sud u Stokholmu. Istovremeno, komesar EU je nagovestio izradu novog koncepta evropske energetske sigurnosti u snabdevanju gasom, koji bi mogao biti predstavljen, koliko već u oktobru. Nova strategija bi dugoročno trebalo da osigura grejanje stanova tokom zime u većem delu Evrope i finansiranje struktura u energetskom sektoru, tokom hladnog perioda od novembra do marta.

Insa Vrede / Jakov Leon

DW

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime