Hej Srbine, stavi prst na čelo, pa sačuvaj svoje rodno selo!

1
2230

Narodni mudrac je kazao „Ako je selo snažno i jako, onda je i država snažna i jaka “. Srpski seljak je oduvek bio čovek za sve prilike. Nekada je na selu živelo više naroda nego u gradovima.

Srpski seljak je uvek umeo da svoju državu hrani, a kad je trebalo i da je od neprijatelja brani i odbrani. Njega krasi poštenje, gostoprimstvo, snalažljivost, ljubav prema otadžbini, snaga, borbenost i nezavisnost.

Kakav je položaj srpskog sela danas u Srbiji? Slika sela je sumorna i tužna. Država obećava, ali rezultati izostaju, ako ih ima onda su simbolični. Zvanični podaci pokazuju, da je u srpskim selima napušteno preko 50 hiljada kuća, oko 1000 sela imaju manje od po 100 stanovnika, bez vrtića i domova kulture je preko 3000 sela, poštu nema oko 3000 sela, preko 4000 sela nema asvaltirane puteve. U mnogim selima žive mahom stara lica, veliki broj mladića između 35 i 40 godina nije zasnovalo porodicu. Oko 1900 sela je zamrlo. U njima stanuje korov, pustoš i tišina. Od oko 4500 sela samo 330 ne odumire, pružaju žilav otpor savremenoj civilizaciji. Svake godine Srbiju napusti oko 30 hiljada lica i toliko više umre nego što se rodi.

Kakav je položaj lokalnih zajednica u Srbiji. Slika je i u njima, sumorna i tužna. Veliki je broj nerazvijenih opština u Srbiji. Prema Zakonu o regionalnom razvoju u Srbiji postoje razvijene, nerazvijene i nedovoljno razvijene opštine.

U drugu grupu, gde je stepen razvijenosti od 80% do 100% od republičkog proseka, nalaze se, Aleksandrovac, Ada, Bač, Bački Petrovac, Bor, Vranje, Zaječar, Kladovo, Kraljevo, Lapovo, Loznica, Lučani, Novi Bečej, Novi Kneževac, Odžaci, Paraćin, Požega, Ruma, Sokobanja, Titel, Topola, Ćuprija i Šid.

U treću grupu,gde je stepen razvijenosti od 60% do 80% od republičkog proseka nalaze se, Aleksinac, Aranđelovac, Bajina Bašta, Batočina, Bogatić, Boljevac, Velika Plana, Veliko Gradište, Vladimirci, Despotovac, Dimitrovgrad, Žabalj, Ivanjica, Irig, Kovačica, Kovin, Koceljeva, Leskovac, Ljig, Majdanpek, Mali Iđoš, Negotin, Nova Varoš, Novi Pazar, Opovo, Priboj, Prokuplje, Raška, Svilajnac, Sečanj,Smederevska Palanka, Srbobran, Trstenik, Ćićevac, Ub i Čoka.

Da Vas podsetimo:  Lajk, šer pa u zatvor

U četvrtu grupu, gde je stepen razvijenosti ispod 60 % od republičkog proseka, nalaze se Alibunar, Babušnica, Bela Palanka, Blace, Bojnik, Bosilegrad, Bujanovac, Varvarin, Vladičin Han, Vlasotince, GadžinHan, Golubac, Doljevac, Žabari, Žagubica, Žitište, Žitorađa, Knić, Knjaževac, Krupanj, Kuršumlija, Kučevo, Lebane, Ljubovija, Mali Zvornik, Malo Crnuće, Medveđa, Merošina, Mionica, NovaCrnja, Osečina, Petrovac, Plandište, Preševo, Prijepolje, Ražanj, Rača, Rekovac, Svrljig, Sjeniica, Surdulica, Trgovište, Tutin i Crna Trava.

U devastirana područja gde je stepen razvijenosti ispod 50 % od republičkog proseka spadaju Babušnica, BelaPalanka, Blace, Bojnik, Bosilegrad, Bujanovac, Varvarin, VladičiHan, Vlasotince, GadžinHan, Golubac, Doljevac, Žabari, Žagubica, Žitište, Žitorađa, Knić, Krupanj, Kuršumlija, Kučevo, Lebane, Ljubovija, MaliZvornik, MaloCrnuće, Medveđa, Merošina, Mionica n NovaCrnja, Osečina, Plandište, Preševo, Prijepolje, Ražanj, Rača, Rekovac, Svrljig, Sjenica, Trgovište, Tutin i Crna Trava.

Najugroženiji je prostor Srbije, koji se nalazi duž administrativne linije centralne Srbije i Kosova i Metohije. U ovoj zoni postoje više sela koja su ugašena. Nestajanjem ovih sela javlja se demografska asimetrija između administrativne linije Kosova i Metohije i centralne Srbije. Na tom delu prostora nastaje demografski vakuum. Gustina naseljenosti sa srpske strane je oko devet stanovnika po kvadratnom kilometru a sa kosovskometohijske strane je gustina naseljenosti oko 130 stanovnika po kvadratnom kiklometru.

Da li se Srbija domaćinski odnosi prema budžetskim sredstvima svojih građanna, da li ih racionalno koristi? Odgovor je negativan. Naime, Srbija je u periodu od januara 2008. do juna meseca 2015.godine potrošila 35,2 miliona evra na ime plaćanja kaznenih penala na neiskorišćena sredstva a odobrena kreditna sredstva od inostranih banaka. Srbija je takođe platila 4,4 miliona evra na ime kaznenih penala na ime neiskorišćenih novčanih kredita iz instranstva za period od januara 2017. godine do marta meseca 2018.godine. Sav teret od 39,6 miliona evra pada na grbaču građana Srbije, a pre svega na grbaču srpskog naroda.

Zašto niko nije odgovorao? Zašto ćute nadležne institucije? Zašto ćuti zvanična vlast, zašto ćuti opozicija?

Da Vas podsetimo:  Pismo sa Kosova ili nasilje prištinskih institucija

Pozivam državu Srbiju da po hitnom postupku, a na osnovu odredaba člana 93.i 94. Poslovnika Narodne skupštine Srbije, zakonom uredi i donese i sprovede sledeće mere:

Da stanovnicima u nerazvijenim područjima, uključujući i sva sela, prizna pravo na potpunu besplatnu zdravstvenu zaštitu, smanji plaćanje poreza za 50%, odobri bespovratna sredstva za pokretanje privatnog biznisa, poveća mesečni dodatak za decu za 50%, vrši otkup svih vrsta poljoprivrednih proizvoda, dodeli beskamatne građevinske kredite za izgradnju i renoviranje objekata, dodeli jednokratne novčane pomoći mladim bračnim parovima po milion dinara, dodeli adekvatnu novčanu pomoć bračnim parovima koji nemaju decu, uvođenjem dodatka na zarade od 50% na zarade deficitarnim kadrovima (lekarima, inženjerima…) dodelom beskamatnih građevinsih kredita.

Sredstva za realizaciju svih ovih mera obezbedila bi se nas sledeći način:

1. Povećanjem cene za registraciju svakog vozila po 1000 dinara, kojih u Srbiji ima oko 2000.000,

2. Naplatom po 100 dinara za svako vozilo koje pređe naplatnu rampu, obzirom da kroz Srbiju godišnje prođe oko 32.000 000 vozila,

3. Naplatom svakom domaćinstvu godišnje po 1000 dinara za svako električno brojilo, kojih u Srbiji ima oko 3.500.000,

4. Povećanjem cene po paklici cigareta za 10 dinara .U Srbiji ima oko 2 500.000 pušača,

5. Povećanjem cene po svakoj flaši pića za 10 dinara, obzirom da se u Srbiji godišnje proizvede više milion flaša godišnje.

Ustavni osnov za donošenje ovih zakonskih mera, nalazi se u odredbi člana 97. stav 1. tačka 8. Ustava Srbije. Na osnovu ovih odredbi Srbija, pored ostalog uređuje i obezbeđuje i sistem u oblasti radnih odnosa, zaštite na radu, zapošljavanje, socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti, druge ekonomske i socijalne odnose od opšteg interesa.

Da Vas podsetimo:  Granica kao sudbina

U Despotovcu,
dana 1.1.2019.godine

Mihajlo T. Makić
Izvor: kmnovine.com

1 KOMENTAR

  1. Све сте у праву. И предложене мере на крају чланка су изводљиве, али упутили сте то на погрешну адресу. Како мислите да Окупациона власт то уради а против је интереса ОКУПАТОРА? Једино што можемо да учинимо једни за друге је оно што можемо да учинимо сами. Ево залажем се, и пријављујем се, за непосредну испоруку хране произведене на селу. По цени вишој од оне у Темпу, Лидлу и осталим „доброчинитељима“ Србији и увећане за транспортне трошкове. А ови млађи, избегли са села и који се тамо не враћају ни на кратко (славски ручак, берба грожђа, сињокољ, …), би могли бар да са села донесу и препродају храну…

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime