Helidrom KC Niš duplo skuplji nego slični u Hrvatskoj, direktor krije donatore

0
1475

Izgradnja helidroma Kliničkog centra Niš, kako tvrdi rukovodstvo te ustanove, koštala je oko 30 miliona dinara, ili oko 250 hiljada evra, što je skoro dvostruko više nego što za istu namenu prema navodima tamošnjih medija plaćaju komšije u Hrvatskoj, ali i dvostruko više od 18,6 miliona dinara koliko je navedeno u ugovoru o izgradnji. Na šta je tačno potrošeno pomenutih 30 miliona dinara i odakle novac kojim se nadomešćuje razlika između ove dve cifre ne može se saznati od nadležnih jer od javnosti kriju dokumentaciju o radovima izvedenim mimo javne nabavke za koje direktor Kliničkog centra tvrdi da su donacija „uglednih niških privrednika“.

Helidrom, koji je prema televizijskim najavama rukovodstva kliničkog centra trebalo da dočeka prve pacijente krajem aprila, do danas nije dobio ni upotrebnu dozvolu. Posao izgradnje helidroma procenjen je na 15,5 miliona dinara bez PDV-a, a ugovor na 18,6 miliona dinara sa PDV-om sklopljen je u septembru prošle godine sa konzorcijumom četiri firme koji bio jedini ponuđač na tenderu – „Kapaprojekt“ i „Teming Electrotechnology“ iz Niša, „Neo Aerodromes Enginering“ iz Novog Beograda i „Elgra Vision“ iz Ugrinovaca.

Sredstva za izgradnju helidroma obezbeđena su donacijama, pa je Direktorat civilnog vazduhoplovstva u okviru sistema traganja za vazduhoplovom i spasavanja lica, koji je deo međunarodne pomoći u ovoj oblasti, donirao 15 miliona dinara, a Elektroprivreda Srbije 3,6 miliona dinara.

Međutim, radovi su, kako je izjavio direktor Direktor KC Niš Zoran Radovanović, bivši republički poslanik Socijalističke partije Srbije, a sada samo njen član, na kraju koštali skoro dvostruko više – 30 miliona. Radovanović tvrdi da je razliku od nešto manje od 12 miliona dinara obezbedio zahvaljujući svojim „kontaktima i poznanstvima“.

„Razliku sam obezbedio kroz donacije zahvaljujući lokalnim privrednicima koji su na moju molbu pomogli izgradnju helidroma. To nije keš novac, već više donacije kroz materijal i rad“, objašnjava Radovanović.

Međutim, u jednom od razgovora Radovanović otkriva da ne samo da nije siguran ko su sve donatori već više nije siguran ni koliko iznosi cena gradnje helidroma, pa kaže „da je ukupna cena od 30 miliona gornja granica“ i da on „veruje da će ukupni troškovi biti manji, verovatno oko 28 miliona“?!

Da Vas podsetimo:  KANAĐANKA ZBOG LJUBAVI PROMENILA VERU: Uzela ime Milica, pa Vladimiru rekla DA u Prizrenu!

„Poreski obveznici tu nisu oštećeni, jer niko tu ništa nije platio. Sve su to donacije, sve su to dali privatnici svoja sredstva da pomognu KC Niš i svoj grad“, odgovara Radovanović na naše insistiranje da razjasnimo koliko je na kraju izgradnja helidroma koštala, kako to da on prvo pominje cifru od 30, a onda od 28 miliona, i kako ne postoji dokumentacija o donacijama od skoro 12 miliona dinara.

Iako je više puta obećavao da će nam dostaviti tačan spisak firmi koje su bile donatori Radovanović to nije učinio ni posle 20 dana, pravdajući se da ne zna tačno ko su donatori a da je dokumentacija kod Komisije za tehnički prijem.

Direktor KC Niš nije želeo da komentariše činjenicu da su helidromi koji se grade u hrvatskim bolnicama dvostruko jeftiniji jer kaže da ne veruje da im je to konačna cena.

Ono u šta javnost ima uvid jeste poziv za tender i ponuda konzorcijuma koji je dobio posao, a koji predvodi firma „Kapaprojekt“. U toj ponudi se navodi da je izrada projektne dokumentacije iznosila oko 2,1 miliona dinara. Samo izvođenje radova iznosi oko 16,4 miliona dinara. To podrazumeva izgradnju i označavanje sletnih površina sa postavljanjem i ugradnjom sistema svetlosnog obeležavanja, kao i nabavku i postavljanje mobilnog modularnog kontejnera dužine šest metara sa ugrađenom unutrašnjom klimatizacijom i rasvetom, telefonom, razvodnim uređajem za dvostruko napajanje strujom i dizel agregatom.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu i stručnjak za vazdušni saobraćaj Petar Mirosavljević objašnjava za Pištaljku da je ključni trošak u izgradnji jednog helidroma količina opreme koja se u njega ugrađuje. „Jednostavno je – što više opreme bezbedniji je helidrom“, kaže Mirosavljević i navodi da su uz nivo željene opremljenosti helidroma važni i topografski uslovi. On nije želeo da procenjuje koliko bi koštala izgradnja jednog helidroma uz napomenu da se prvenstveno bavi bezbednošću vazdušnog saobraćaja.

Da Vas podsetimo:  Domaće investicije godinama niske, šta je uzrok?

Kada je u pitanju helidrom KC Niš, Mirosavljević je bio angažovan kao saobraćajni inženjer na tehničkoj kontroli projekta za građevinsku dozvolu i kao autor aeronautičke studije procene bezbednosti koju je tražio Direktorat civilnog vazduholovstva.

Na pitanje zašto bi helidrom u KC Niš mogao da bude duplo skuplji od onih u hrvatskim bolnicama, odgovara da „nema predstavu o ukupnoj ceni izgradnje helidroma“ već da samo zna da je projekat koji je gledao kao vršilac tehničke kontrole imao investicionu vrednost negde oko 15,5 miliona dinara.

Mirosavljević je, inače, 2014. godine osnovao „Neo Aerodromes Engineering“, jednu od firmi koja je učestvovala u izgradnji helidroma Niš, ali je, kako kaže, iz nje izašao 2017. godine.

Pištaljka je kontaktirala i sa četiri firme koje su dobile ovaj posao sa molbom da nam navedu šta je svako do njih konkretno radio, koliko je to koštalo i da li su i kada pre toga radili na izgradnji helidroma.

Dobili smo objedinjen pisani odgovor iz „Kapaprojekta“, firme koje je vođa konzorcijuma, u kom se ne precizira vrednost pojedinačnog posla svakog od članova konzorcijuma, niti konkretni prethodni poslovi iz ove oblasti.

Navode da su do ovog posla bili uključeni u više projekata iz vazduhoplovstva u zemlji i inostranstvu, kao i da imaju veliku licencu Ministarstva građevinarstva za projektovanje i izgradnju objekata iz oblasti vazdušnog saobraćaja. Takođe se kratko opisuje šta je koji član konzorcijuma radio u izgradnji helidroma. „Kapaprojekt“ je organizovao sve poslove na lokalu od projektovanja do ugradnje neophodne opreme.

Na internet prezentaciji ovog projektnog biroa od konkretnih projekata navodi se rekonstrukcija stadiona Čair, izrada projekta regionalnog centra za vanredne situacije u Vranju, koji bi trebalo da ima i helidrom, kao i izgradnja delova zaječarskog zdravstvenog centra i dečijeg odelenja Kliničkog centra Niš.

Firma „Neo aerodromes engineering“ iz Novog Beograda u projektu helidroma KC Niš radila je kompletnu tehničku dokumentaciju, kao i koordinirala  komunikaciju sa vazduhoplovnim vlastima koje izdaju saglasnost za korišćenje. U medijima se ova kompanija pominje u poslovima sa aerodromom „Nikola Tesla“, kao i u projektu izgradnje garaže sa helidromom na Kopaoniku i izgradnje aerodroma u Trebinju.

Da Vas podsetimo:  “Amerikan Bife” & Pelivan – dva lica BG ugostiteljstva

„Elgra vision“, koja je bila zadužena za nabavku i ugradnju sistema svetlosnog obeležavanja na helidromu KC Niš, na svojoj internet prezentaciji hvali se poslovima iz ove oblasti koje je već radila za aerodrom „Nikola Tesla“, kao i za aerodrome u Nišu i Banjaluci. Četvrta kompanija, „Teming Electrotechnology“, za koju u konzorcijumu kažu da je u radovima učestvovala kao podrška u procesu projektovanja mera protivpožarne zaštite, bavi se projektovanjem i ugradnjom elektroinstalacija i te poslove je već radila za KC Niš.

Sem nelogičnosti oko ukupne cene helidroma KC Niš, postavlja se i pitanje ko će ga koristiti. Klinički centar nema vlastiti helikopter i ne planira da ga nabavlja. Bilo je ideja da se pokuša nabavka letelice kroz donacije, ali kako kaže Radovanović, njeno održavanje bi bilo preskupo za ovu ustanovu.

On očekuje da će na helidrom najviše sletati vojne i policijske letelice. Za sada nemaju potpisane nikakave ugovore o saradnji, a Radovanović planira da po dobijanju upotrebne dozvole obavesti ministarstvo zdravlja o tome, pa će ministarstvo kao nadležno proceniti da li su i kakvi ugovori o saradnji potrebni.

Iako helikopter nema, Radovanović ističe da su njihove lekarske ekipe već spremne. „U saradnji sa Direktoratom za civilno vazduhoplovstvo i Ministarstvom zdravlja obučili smo ekipe i one su spremne i za ulazak u helikopter u slučaju dovoženja pacijenta, kao i za prijem pacijenta iz letelice“, dodao je Radovanović.

Gradnju helidroma pratilo je i pitanje opravdanosti ovog posla ako se zna da je na dvesta metara vazdušne udaljenosti niška vojna bolnica koja ima helidrom. Međutim, direktor KC Niš tvrdi da nije bilo moguće da se renovira „sletno mesto u krugu vojne bolnice, pošto se nalazi između zgrada i ima samo jedan doletni pravac, pa ako duva južni vetar ne može uopšte da se koristi“. „Korišćeno je samo u ekstremnim uslovima tokom rata i uopšte nema uslova da na tom mestu bude helidrom po svetskim standardima“, kaže Radovanović.

Jelena Bulajić
Izvor: https://pistaljka.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime