Humana društva u Beogradu u međuratnom periodu

0
1441

U Kraljevini Jugoslaviji delovala su brojna humana društva. Pojedina društva su delovala na celoj teritoriji države kao Društvo Crveni Krst, Kolo Srpskih Sestara, Dobrotvorne Zadruge Srpkinja, … . Predsedništvo Crvenog Krsta pokušavalo je obrazuje opšti Savez dobrotvornih društava. Sva privatna dobrotvorna društva su sarađivala pri prikupljanju priloga za poplavljene. (1) Delovala su i manja društva ograničena na jedan grad i okolinu. .Jedno od njih je bilo „Plemenita duša dečja nada”. O radu društava izveštavala je redovno štampa. U časopisu „Narodna Odbrana” iz Beograda od 7 januara 1928. u članku „Pomozite Društvo „Majke Jevrosime” pozvali su svoje čitaoce da pomognu rad društva. Društvo je podizalo Dom kod Ostružnice na Savi za mušku nezbrinutu decu. (2)

Humano društvo „Braca Brana” proslavilo je svoju slavu Oceve, 5 januara 1941. u društvenom lokalu, u kafani „Marisavljević” u Sarajevskoj ulici broj 16. Tom prilikom odenulo je na svojoj slavi trinaestoro siromašne dece iz osnovnih škola. Slavi su prisustvovali mnogi članovi društva i gosti. Sečenje slavskog kolača obavio je prota Gvozden Vidojević zajedno sa predsednikom društva Lazarom Simovićem i domaćinom slave Milanom Radivojevićem. Prota Vidojević u svom govoru istakao je humani rad društva i poželeo da ono nastavi na zbrinjavanju siromašne dece. Predsednik društva Simović izneo je u kratkim crtama rad u toku petnaest godina postojanja društva. Društvo je odenulo trinaestoro siromašne dece ( učenika i učenica) iz raznih škola Beograda, koje su uputili upravitelji na zahtev društva. Deci je priređen ručak i podeljeni paketići sa odelima i kesice sa bonbonama. Ranijih godina je društvo odevalo po trideset. Domaćin slave bio je Milan Radičević, kafedžija. (3)

Humano društvo „Stadion” osnovano u kafani kao i većina humanitarnih društava, proslavilo je vrlo skromno u „Prokopu” u kafani „Stadion” u ulici Franše d Eperea svoju slavu Oceve. Tom prilikom društvo je obuklo 15 dečaka i devojčica. Ljudi koji su svakog dana ostavljali u malu limenu kasu po neki dinar, delili su deci odela, čarape, kape, zimske kapute. Na kraju priređena je mala zakuska. Jedna mala devojčica se zahvalila u ime svih zahvalila članovima društva na očinskoj brizi za sirotinju. (4) U restoranu Ratničkog doma na Oceve humano društvo „Mikša” odenulo je četrdesetoro dece. Na desetogodišnjicu društva i zbog krize društvo je odenulo i 4-5 dece van škole, dece pukih siromaha. Siromašni đaci osnovnih škola na Bulbuderu i Karaburmi, dobili su celokupno odelo … i kesicu slatkiša. Posle ručka gledali su film u bioskopu. Humano društvo „Mikša” za deset godina svog rada na pomaganju siromašnima odenulo je preko 250 dece. Društvo čiji su članovi bili ugledni građanin Beograda, nije imalo svoje slave, ni rashoda, radili su skromno, anonimno i u tišini, a na svojim priredbama „Mikšinim večerima” svaki član društva snosio je svoje troškove. Društvo je širilo svoju delatnost. Osnovani su fondovi koji su nosili imena pomrlih članova „Mikše” prijatelja Mihaila Jovanovića – Mikše, inžinjera ministarstva pošta i telegrafa : inž. Stanoja Stanojevića-Đaka, šefa Opštinske laboratorije; Ahmeta Haidžaliagića-Adžije, novinara; Vlade Grujičića, vicedirektora Narodne banke; Mijata Mijatovića, advokata; Živojina Dimitrijevića, šega T.T. Sekcije; Hranislava Kovačevića-Burka, pravnog referenta ministarstva građevina; Radomira Pašića-Baje, načelnika ministarstva pravde; Vladete Krstića-Kaškana, inspektora ministarstva pošta i telegrafa; inž. Proke Bajića, ovlašćenog inžinjera i Stanoja-Staše Jankovića, starešine sreskog suda. Društvo je članove i prijatelje obavestilo o osnivanju fondova i uputilo im ček kako bi ubuduće odenulo što veći broj siromašne dece. (5) Na Badnji dan, 1941, u Sokolskom domu na Banovom Brdu, odenulo je humano društvo „Osećanje” dvadesetoro dece. Tom prigodom društvo je održalo svoju godišnju skupštinu i proglasilo krsnu slavu. Društvo je osnovao Viktor Komesarović, mašinovođa Rečne plovidbe. Članovi druuštva su najvećim delom bili brodari i mašinski radnici sa Čukarice. Od svojih članova društvo nije moglo da traži veliku članarinu. Svako je davao koliko je mogao. Društvo je ipak svake godine odevalo po dvadesetoro dece. Predsednik društva Viktor Komesarović lično je obilazio najsiromašnije porodice na Čukarici i vršio izbor.. U članku u listu „Politika” konstatovano je : „Odela za decu šila je potpuno besplatno vredna članica društva gđa Slađanović koja je u najvećoj meri zaslužna za ovo malo i nepoznato humano društvo.” U Sokolskom domu prvo je održana kratka skupština društva, posle skupštine slava i zatim delenje toplih i novih zimskih odela siromašnoj deci. Odevanju siromašnih mališana prisustvovali su svi članovi društva i roditelji dece koji su odeveni. Slavi društva prisustvovali su članovi Sokolskog društva na čelu sa starešinom dr. Miodragom Stevanovićem, lekarom. (6)

Da Vas podsetimo:  Bajka o novogodišnjim praznicima

Humano društvo „Plemenita duša dečje nade” osnovano je 1928. Proslavilo je svoju slavu Oceve u kafani „Lazarevac” (Balkanska 48) i tom prigodom odenulo pedesetoro najsiromašnije dece iz Beograda i Zemuna. Deca su dobila kompletnu odeću i obuću : odela ili haljinice, kape, cipele i čarape. Priređen im je ručak. Slavski obred obavio je prota Vlada Stamenković iz Voznesenske crkve, a domaćin slave bio je predsednik Toma Karamić, koji se na čelu društva nalazio 7 godina. Društvo je primilo dobrovoljni prilog od kralja. U upravi društva pored predsednika bili su podpredsednici trgovci Anatolije Jovanović i Nino Stepanović; blagajnik Marko Kolarević, trgovac; sekretari Ljubisav Jekić, službenik Kancelarije kraljevskih ordena i Grozdimir Marić, činovnik Gradskog poglavarstva. (7) Humano društvo „Golih” proslavilo je oceve u kafani „Beli labud” na Smederevskom đermu. U kafani osnovalo je 1925. nekoliko zanatlija iz kraja humano društvo „Golih”. Kada su se našli pri dominama ili sansu, članovi su dali nešto novca u društvenu kasicu. Tim novcem su oblačili siromašnu decu osnovnih škola „Filip Višnjić” i „Vojislav Ilić”. Od svog postanka društvo je odenulo preko tristotine siromašne dece. Društvo je 1941. odenulo dvanaestoro dece tih škola. Deca su počašćena doručkom. (8) Bezimeno društvo, bez predsednika i uprave, u Pančevu, odenulo je petnaestoro siromašne dece.Članovi društva bili su državni činovnici. Oni su u jednom lokalu u koji su dolazili povremeno, 1940. stavili limenu kutiju. Od Božića su stavljali poneki dinar. Kad su otvorili našli su novac za petnaest pari odela, obuće i čarapa. Na Badnji dan članovi društva obukli su i zadržali na ručku svojih petnaest malih gostiju. Deca su dobila topla šajkana odela, duboke zimske cipelice, đačke kape i vunene čarape. U članku u listu „Politika” istakli su Svi znaju da su činovničke plate male. Ali od njih smo ipak mogli da odvojimo makar toliko da se dečica koja ništa nemaju obraduju za praznike. Skromno i bez galame hteli smo da pružimo primer našim mnogobrojnim bogatim sugrađanima, da kad se nešto hoće može da se učini. (9)
Humanitarna društva pomagala su i druga društva. Za siromašne sokole društva Beograd III dali su priloge : Dobra Bogdanović 100 dinara; dr. Voja Stanisavljević 50; Đorđe Prokić 100, Aleksandar Nedeljković 50 i Humano društvo „Plemenita duša dečja nada” 90 dinara. (10) U Kraljevini Jugoslaviji delovala su brojna humana društva. Neka su su delovala na celoj teritoriji države, a većina je bila mala, osnovana u kafani i delovala je u lokalnoj sredini. Njihovo članstvo je uglavnom bilo siromašno. Rad humanih društava pratila je štampa. U štampi su neki put kritikovani bogataši što ne pomažu sirotinji. Posle Drugog svetskog rata komunističke vlasti su gledale da na svaki način ocrne društvo u Kraljevini Jugoslaviji, pa i humana društva. Snimljen je film 1953. „Opštinsko dete”. Radnja filma temeljila se na istoimenom romanu Branislava Nušića. U filmu se ismevao rad predratnih humanih društava. Starije generacije su znale da nije bilo tako kao na filmu, ali mlađe su znale ono što su videle na filmu.

Da Vas podsetimo:  Dejtonsko BH-praznovanje: Zbogom Sveti Dejton, merhaba Sveti Jovan ZAVNOBiH Milostivi!

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije


Napomene :

1. „Rad Glavnog Odbora Crvenog Krsta Srba, Hrvata i Slovenaca”, „Glasnik Crvenog Krsta Srba, Hrvata i Slovenaca”, Beograd, Januar-februar-mart-april 1927, str. 62, 63;
2. „Pomozite Društvo „Majke Jevrosime”, „Narodna Odbrana”, Beograd, 7 januara 1928, br. 2, str. 46;
3. „Humano društvo „Braca Brana” odenulo je na svojoj slavi trinaestoro siromašne dece iz osnovnih škola”, „Pravda”, Beograd, januar 1941.; „Braca Brana” odenuo 13 dece”, „Vreme”, Beograd, 10 januar 1941, str. 9;
4. Humano društvo „Stadion” odelo petnastoro dece, „Ocevi u društvu „Stadion”, „Politika”, Beograd, 10 januar 1941, str. 10;
5. „Ocevi u humanom društvu „Mikša”, „Politika”, Beograd, 10 januar 1941, str. 10;
6. „Društvo „Osećanje” proslavilo je slavu, održalo skupštinu i odenulo decu”, „Politika”, Beograd, 10 januar 1941, str. 10;
7. „Plemenita duša dečje nade” odenulo je 50-oro dece”, „Politika”, Beograd, 10 januar 1941, str. 10;
8. „Dosad je društvo „Golih” odenulo preko tri stotine dece”, „Politika”, Beograd, 10 januar 1941, str. 10; „Društvo „Golih” odenulo je preko 300 dece”, „Vreme”, Beograd, 10 januar 1941, str. 9;
9. „Učlanjeni u bezimenom društvu, državni činovnici obukli su petnaestoro siromašne dece”, „Politika”, Beograd, 10 januar 1941, str. 10;
10. „Zahvalnost Sokolskog društva Beograd 3”, „Pravda”, Beograd, januar 1941;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime