I bez vetra dovoljno struje

0
1064

solarni kolektori

Stručnjaci već poodavno ukazuju na činjenicu da se polako ali sigurno približava kraj korišćenju goriva fosilnog porekla za pogon automobila, kamiona i svih drugih motora kao i za pogon električnih centrala. Dr Milivoje Mitić-Šestak, poreklom sa juga Srbije, saradnik IEI instituta nam kaže, da čak ako se nađu dodatna nalažišta fosilnih goriva, uglja, gasa frakovanjem i nafte npr. iz uljanih škriljaca, čovečanstvo će u što kraćem roku morati da maksimalno smanji potrošnju jer će inače već za dvadesetak godina doći do prave klimatske katastrofe. Ogromne emisije ugljendioksida, sumpordioksida, azotnih oksida i drugih jedinjenja su već u velikoj meri doprineli globalnom zagrevanju atmosfere a time i same planete. Ako se ne zaustavi potrošnja fosilnih goriva, klimatska katastrofa je neizbežna! To više nisu prazne priče „zelenih“ i drugih ekologa -zaštitnika okoline. Naučno su dokazane već nastale promene koje se iz godine u godinu povećavaju –kaže naš stručnjak.

vetar

Potrebe za energijom i ekologija

Vodeći na području korišćenja obnovljivih resursa su Kinezi koji su 2013. g. oko 31 odsto proizvedene električne energije dobijali iz obnovljivih izvora. Do 2017.g. planiraju da za potrebe svoje veoma jake industije, proizvode oko 50 odsto “ekološke“ el. struje. Inače, u celom svetu se već danas 22,1 odsto električne energije proizvodi korišćenjem obnovljivih izvora. Nemci su prošle godine 24,5 odsto svojih potreba električne energije dobijali na taj način. Pošto je vlada odlučila da do 2022.g.sa mreže isključi brojne atomske električne centrale, očekuje se da će se količina ekološki proizvedene struje udvostručiti- ili čak utrostručiti. Do 2050.g. trebalo bi da se više od 80 odsto potreba struje u Nemačkoj dobija na ekološko opravdan način. Naravno da su za prelaz na obnovljive izvore energije potrebna ogromna finansijska sredstva. Kina je već investirala oko 65 milirjarde dolara, Sjedinjene države 35,6 mrd.$ dok su Nemci uložili do danas 23 milijarde!

Neke industrijske zemlje kod proizvodnje električne struje, mada još uvek u nedovoljnom obimu, smanjuju štetne emisije ugljendioksida. Sve više se umesto fosilnih goriva koriste takozvani „obnovljivi izvori energije“ kao solarni sistemi, vetrogeneratori, reversibilne hidroelektrane, postrojenja sa bio-gasom dobijenim iz biljnih otpadaka itd.

Međutim, kod proizvođača koji su zavisni od meteo-uslova, kao npr. kod vetrogeneratora ili solarnih sistema, kada nema vetra ili je vreme oblačno, dolazi do osetnog smanjenja kapaciteta proizvodnje i pada napona pa se u mrežama smanjuje frenkfencija od potrebnih 50 herca. Da bi se to izbeglo, stručnjaci već dosta dugo pokušavaju da razviju jake akumulacione sisteme kako bi se u vreme dok proozvodni elementi rade punom parom, akumuliralo dovoljno električne energije za rezervu kada se smanji ili zbog loših vremenskih uslova zaustavi proizvodnja.

Energetska firma WEMAG iz Sverina u Istočnoj Nemačkoj, je razvila sistem akumulacije električne stuje spojivši 25.600 litijum-jonskih akumulatora uz prateće kontrolno-reglažne uređaje, koji su u stanju da akumulišu oko 5 megavata –dovoljno za višečasovnu opskrbu oko 6000 (!) domaćinstava! Inače, litijumski akumulatori su proizvedeni u Južnoj Koreji. Tako će, kada opadne dotok struje, biti dovoljno energije za potrošače uz istovremeno održavanje frekvencije od 50 herca. Sistem automatski izjednačava „gubitke“ do 0,2 herca.

stutgart

Bioenergija u Srbiji

bogosavI država Srbija je uvidela važnost prelaska na korišćenje obnovljivih izvora energije. To se videlo i na nedavnom sa nemačke strane upriličenom stručnom sastanku u okviru rada Stalne dunavske komisije u Ministarstvu za zaštitu životne sredine, klime i energetike pokrajine Baden-Virtemberg u Štutgartu. To ministarstvo će voditi projekt „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ vredan 8 milina € u dolazeće 3 godine. Sa delegacijom stručnjaka iz Srbije na čelu sa ministarkom prof. dr Snežanom Bogosavljević-Bošković razgovarali su ministar Franc Unteršteler i grupa stručnjaka i privrednika. Dogovoreno je partnetstvo na polju korišćenja bioenergije u Srbiji, jačanje političkog dijaloga na nivou ministara i saradnja među zainteresovanim firmama i univerzitetima. Srbija ima znatne potencijalne resurse bio mase u poljoprivredi i šumarstvu iz kojih bi mogla da se proizvodi energija kao zamena za fosilna goriva. Srpska strana je pozdravila i prihvatila predlog Nemaca da se u Štutgartu dogovoreno partnerstvo prikaže u predstavništvu pokrajine Baden-Virtemberg pri EU u Briselu i da se pozovu i druge podunavske zemlje da se priključe pomenutom projektu.

Firmi WEMAG, naveo je predsednik poslovodnog odboraTomas Pecold, je za razvoj sistema u saradnji sa firmom Juonikos trebalo 8 godina. Postrojenje je koštalo 6 miliona € a Savezno ministarstvo za zaštitu okoline je izradu sistema sufinansiralo sa još 1,3 miliona €.

Dr Mitić-Šestak kaže, da istraživači rade i na drugim sistemima akumulacija struje. Velike nade se polažu i u tzv. „redoks“ tečne baterije koje se, za sada teoretski jer su potrebna dodatna ispitivanja i razvoj, mogu praviti u velikim razmerama kako bi akumulisale 20, 30 i više megavata el. energije koja dolazi od vetrogeneratora ili solarnih sistema. Kapacitet zavisi od veličine tankova u kojima je elektrolit koji je u stanju da akumuliše struju. Osim toga, u razvoj „tečnih“ baterija veliku nadu polažu i proizvođači elektro-automobila, inače, kako stručnjaci kažu vozila budućnosti baš u cilju zaštite životne sredine -rekao nam je naš sagovornik.

Industrijske zemlje su najzad shvatile važnost sprečavanja ekološko-klimatske katastrofe i njihovi naučni instituti i proizvodne firme rade na iznalaženju novih, od fosilnih goriva nezavisnih energetskih i akumulacionih sistema.

Predrag Rakočević

Predrag Rakočević

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime