I od „Tenisove“ investicije ostala samo najava

1
673
Foto: FoNet/Vlada Srbije

Od bombastične najave predsednika Vučića da velika nemačka kompanija “Tenis” dolazi u Srbiju prošlo je više od pet godina, ali od te investicije do danas nije bilo ništa. Ovih dana nemački nedeljnik „Špigel“ objavio je da je bivši vicekancelar Nemačke Zigmar Gabrijel lobirao za dolazak „Tenisa“ u Srbiju.

Gabrijel koji je bio na čelu Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) od 2009. do 2017. godine, na meti je kritika da je pomagao vlasniku kompanije Klemensu Tenisu da realizuje investicije u Srbiji. To proizilazi iz odgovora nemačke vlade na poslanički upit političara opozicione stranke Levice, preneo je „Dojče vele“ navode „Špigela“.

 Beta, 22. 7. 2020. godine

‘Gabrijel je pomagao Tenisu od 2014. do 2018. godine, dok je bio vicekancelar Nemačke i ministar privrede, a potom spoljnih poslova. Tenis je bio u Gabrijelovoj delegaciji koja je u novembru 2014. posetila Beograd i na večeri sa tadašnjim premijerom Vučićem. Tokom te posete Beogradu, Gabrijel je rekao da je veliki broj potencijalnih investitora iz Nemačke pokazao veliku zainteresovanost za Srbiju’, navodi Špigel.

Kako se dodaje, Tenis je posebno na udaru otkako je u klanici njegove firme u Reda-Videnbriku izbilo žarište virusa korona i zaraženo više od 1.500 radnika, mahom sa Balkana, koji su za medije govorili o užasnim uslovima u kojima rade i žive.

Podsetimo, u septembru 2014. tadašnji predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić bio je u poseti ovoj nemačkoj mesnoj industriji, a Klemens Tenis izrazio je zainteresovanost za pokretanje proizvodnje u Srbiji.

 Večernje novosti, 27. 9. 2014. godine

‘Sa premijerom Vučićem upoznao sam se pre nekoliko meseci i sa njim razgovarao o onome što bi moglo da bude urađeno kako bismo pomogli Srbiji na putu ka Evropskoj uniji. Odlučili smo da to bude ono što najbolje znamo da radimo, a to je da proizvodimo. To će otvoriti veliki broj radnih mesta’, zaključio je Tenis.

Vučić je tom prilikom kazao da je kompanija „Tenis“ dobrodošla u Srbiju i da će imati podršku „kako lokalne zajednice, tako i čitave države za pokretanje proizvodnog lanca u Srbiji“. Dodao je da je dobar deo buduće saradnje dogovoren i da sve ono što je u stočnom fondu izgubljeno u poslednjih 10-15 godina, ovom investicijom „može biti nadoknađeno u naredne dve godine“. „Investicija koju oni predviđaju za Srbiju omogućiće otvaranje velikog broja radnih mesta i veliki napredak srpske poljoprivrede“, rekao je tada Vučić.

Nekoliko meseci kasnije, u januaru 2015, Vučić je najavio dolazak „Tenisa“ u Srbiju i 500.000 svinja do početka 2016.

Kroz nekoliko meseci, u aprilu te godine, Vlada Srbija i kompanija „Tenis” potpisale su u Beogradu Memorandum o razumevanju, „uz poruku premijera Srbije Aleksandra Vučića da je ta investicija veoma važna za Srbiju i da će se u našoj zemlji proizvoditi najbolje meso u Evropi“. Memorandum su potpisali tadašnji ministar privrede Željko Sertić, u ime Vlade Srbije, i Danijel Notbrok, zastupnik kompanije „Tenis“.

 Politika, 27. 4. 2015. godine

‘Dok premijer poručuje da će investicija nemačke kompanije u proizvodnju u Srbiji iznositi oko 420 miliona evra i da će to dovesti do dramatičnog povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, podizanja ukupnog kvaliteta mesa i značajnog smanjenja nezaposlenosti, Tenis ističe da su u Srbiji veoma brzo stvoreni uslovi za investiranje i najavio izgradnju prvih pet od ukupno 20 farmi svinja.’

Memorandumom su precizirani budući koraci.

 Insajder, 1. 12. 2017. godine

‘U Memorandumu se navodi da je Tenis zainteresovan za izgradnju do 20 tehnološki najsavremenijih farmi svinja u Srbiji, pri čemu će svaka imati kapacitet 2.500 krmača i isporučivaće 65.000 tovljenika godišnje, a investicija po svakoj farmi iznosiće približno 21 milion evra.’

Stručna javnost i udruženja poljoprivrednika oštro su kritikovali Zakon o poljoprivrednom zemljištu donet krajem 2015, koji je omogućio investitorima da dobiju do 30 odsto zemljišta u svakoj jedinici lokalne samouprave na period do 30 godina, optužujući Vladu da je sadržaj Zakona pisan direktno zbog „Tenisa“.

 Insajder, 19. 2. 2017. godine

‘Mnoga udruženja poljoprivrednika kritikovala su moguć dolazak nemačke firme, tvrdeći da bi ona monopolizovala srpsko tržište, zbog čega bi mali i srednji poljoprivrednici i uzgajivači svinja ostali bez posla. Takođe, stručnjaci su isticali negativne ekološke posledice tolikog broja svinja na malom prostoru, navodeći primere evropskih zemalja koji su zbog uzgoja svinja uništile hektare zemlje.’

Stigla je 2016, ali ne i Tenisova investicija. Ipak, u februaru te godine Klemens Tenis ponovo dolazi u Beograd, razgovara sa premijerom Vučićem, koji je izjavio da se ugovor priprema za jun, „budući da Srbija treba da uradi još mnogo toga, posebno kada je u pitanju obrazovanje i pronalaženje poljoprivrednika od kojih bi mogle da budu uzimane svinje“. „Dobili smo konačnu vest od Tenisa da želi da ulaže i želi da radi u našoj zemlji i dugo godina da ovde ostane, da želi da pravi profit za svoju kompaniju, što će značiti i oporavak posrnule srpske poljoprivrede“, rekao je Vučić.

 Fonet, Tanjug, 23. 2. 2016. godine

‘Tenis je objasnio da tim njegove kompanije već radi na projektovanju 10 farmi u Srbiji i istakao da njegov dolazak ne znači gušenje domaće proizvodnje, već je, naprotiv, ideja da uposli one koji već proizvode na srpskom tržištu.

Da Vas podsetimo:  SNS obrisala glasača koji je bio upisan na 10 biračkih mesta

Reč je, rekao je Vučić, o izgradnji savremenog ‘vertikalnog preduzeća’, koje će obuhvatiti proizvodnju žitarica za ishranu, proizvodnju i klanicu tovnih svinja.’

Vučić je napomenuo da će srpski poljoprivrednici moći da povećavaju svoju proizvodnju, jer će imati kome da je prodaju, da će imati bezbednost za svoju hranu, sve higijenske uslove i naprednu tehnologiju. Dolazak „Tenisa“ uporedio je sa dolaskom „Mercedesa“.

 Tanjug, 23. 2. 2016. godine
‘To je kao pitanje da li ćemo da uvedemo struju i kome smeta mrak. Tenis je najsavremenija tehnologija, kao da vam dolazi mercedes. Mercedes koji kaže da neće da uništi fiću, nego da ih naučimo da naprave bolju šasiju’, rekao je Vučić.

Više od godinu dana kasnije, u aprilu 2017, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio je da će se krajem maja te godine, kada komisija tog ministarstva izabere investitore koji su konkurisali za pravo prvenstva zakupa državnog zemljišta na 30 godina, znati da li „Tenis“ dolazi u Srbiju.

 Beta, 29. 4. 2017. godine

‘Kompanija Tenis se javila na konkurs za pet različitih lokacija, a da li će biti izabrana utvrdiće odabrana komisija na osnovu propisanih kriterijuma među kojima su visina investicije u sektor poljoprivrede ili poljoprivredno-prerađivački sektor, broja uposlenih radnika, vrednosti izvoza, doprinosa razvoju lokalne zajednice i drugim uslovima’, rekao je Nedimović.

Krajem te godine, Nedimović je za „Insajder“ izjavio da Vlada Srbije nije potpisala nikakav ugovor sa „Tenisom“, već postoji samo „platforma za pregovore“.

 Insajder, 1. 12. 2017. godine
„Oni su nama poslali nacrt sporazuma u maju, ali to je samo platforma za pregovore. Sa Tenisom nismo potpisali nikakav ugovor. Jedino što je sa njima do sada zvanično dogovoreno je zakup zemljišta u Zrenjaninu i Kikindi gde su oni učestvovali na javnom pozivu kao i svi ostali,“ rekao je Nedimović.

„Insajder“ je podsetio i da je „Tenis“ u avgustu 2017. na javnom konkursu za zakup državnog zemljišta na 30 godina za investitore, dobio dozvole državne Komisije za zakup zemljišta na dve lokacije: 2.500 hektara državnog zemljišta u Kikindi i 2.400 hektara u Zrenjaninu.

 Insajder, 29. 6. 2018. godine
‘Procena Komisije je da će država godišnje u Kikindi od Tenisa dobiti 732 evra po hektaru, a u Zrenjaninu 708 evra.
Ipak, Tenis još nije ušao u zvaničan zakup zemljišta u Srbiji, odnosno nije krenuo u izgradnju farmi. Nemačka firma je u obavezi da započne svoje ulaganje krajem ove ili početkom 2019. godine, inače će ostati bez zemljišta koje su od države dobili u zakup.
Tenis još čeka odobrenje za zakup zemljišta u Plandištu, Vršnju i Sečnju.’

A u novembru 2018. u Ministarstvu poljoprivrede “Insajderu” je potvrđeno da je nemačka kompanija zatražila odlaganje najavljene investicije u Srbiji, a Komisija za davanje saglasnosti za investicione planove je to odobrila i takav predlog prosledila Gradu Kikindi na odlučivanje.

 Insajder, 14. 11. 2018. godine

‘Razlog za trenutno odustajanje “Tenisa” od investicija u Srbiji jeste to što se ‘u Evropi pojavila afrička kuga svinja’. Međutim, kako je ‘Insajderu’ rečeno u Ministarstvu, u Srbiji do sada nije registrovan nijedan slučaj te bolesti. Na pitanje po kom pravnom osnovu je Komisija dozvolila nemačkoj kompaniji da odloži investiciju, u Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da s ‘Tenisom’ nije potpisan nikakav zvaničan ugovor, već je samo odobren njihov investicioni plan.’

Da Vas podsetimo:  Nemački mediji: Očekuje se početak nove vakcinalne kampanje protiv COVID-a na jesen

Upravni sud u Novom Sadu  u martu 2019. presudio je u korist banatskih poljoprivrednika, koji su vodili sporove sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu za raskid ugovora o davanju zemlje u dugoročan zakup.

 Danas, 20. 3. 2019. godine

‘Ovoga puta pali su ugovori sa Tenisom, za koji je u okolini Zrenjanina bezecovano preko 2.400 hektara najbolje zemlje. Pao je i ugovor sa lokalnom firmom Farmer 023, a nekoliko meseci ranije Upravni sud doneo je istu presudu u slučaju kompanije Food planet, za raskid ugovora o davanju u zakup na 30 godina 900 hektara zemlje. Zbog svega pokrajinski Sekretarijat za poljoprivredu morao je da ratarima plati 1,5 milion dinara.’

U presudi je navedeno da kompanije ne ispunjavaju uslove koje je država propisala da bi mogle da dobiju državno zemljište u zakup na 30 godina, nemaju potrebne reference, ni prethodno iskustvo u radu sa poljoprivrednim zemljištem.

Ministar Nedimović je za „Insajder“ izjavio je da će Ministarstvo poljoprivrede odluku poštovati, ali i da se čeka konačna odluka.

 Insajder, 11. 5. 2019. godine

‘On je rekao da Vlada nije potpisala ugovor s Tenisom, ali jeste odobrila odlaganje početka njihove prve investicije na lokaciji u Kikindi do 1. novembra 2019. godine. Prema njegovim rečima, u kapacitet Tenisa da sprovede investiciju ne treba sumnjati, jer su oni u mesnoj industriji ono što su Ajaks i Totenhem u svetskom fudbalu.’

Siniša Dedeić
Izvor: Insajder

1 KOMENTAR

  1. Vučić je u šoku i zanemoćao od muke
    Car Vučić je go, i da to narod ne bi jasno video, juče je dao zadatak Ani Brnabić da saopšti za njega poraznu ekonomsku vest!
    Naime, Srbija u drugom kvartalu 2020 godine ima pad BDP-a za 6,5% !!! Ili kako se on nespretno izražava – Srbija ima negativan rast BDP-a od 6,5%!!! Do pre neki dan ekonomski neobrazovani Vučić je tvrdio, da će Srbija jedina u Evropi imati (mali ali) pozitivan rast BDP-a u 2020 i da je to potvrda da Srbija ima najstabilniju privredu u Evropi. Naravno to su izjave za njegove glasače – neobrazovane, fizički i mentalno izraubovane penzionere, ali ne i za obrazovan i misleći svet.
    Vučić je time što je podmetnuo („tata“) Anu Brnabić da saopšti ovu, po njega katastrofalnu činjenicu, pokazao da je kukavica i da će prvi bežati kada brod počne da tone.
    Mora se otvoreno reći, da Vučić zaista slabo razume ekonomiju, razumevanje ekonomija zahteva logičko i jedno minimalno matematičko razmišljanje. Naravno, on to ne poseduje, već se sva njegova znanja zasnivaju na pamćenju činjenica – klasičan primer bubalice koji zna 8000 toponima u Srbiji! A, da bi stvari razumeo potrebno bi bilo da mu ekonomski savetnik bude učen čovek (umesto onog konfuznog i smetenog Miladina Kovačevića) poput našeg poznatog ekonomiste iz Londona Nebojše Katića. Naime, ovaj bi mu objasnio da su sve te priče o ekonomskoj „moći“ Srbije bez ikakvog osnova i da je Srbija jedna od najsiromašnijih država u Evropi! Vučiću evo šta on kaže: „Ako bi očekivani pad BDP-a bio pokazatelj moći jedne ekonomije, tada bi Gvajana, Južni Sudan ili Benin bili svetski lideri – BDP ovih država neće (u 2020.) padati, već će porasti za preko četiri procenta… Kada se dogode velike globalne krize, tada kretanje BDP-a ne zavisi od snage ekonomije već pre svega od njene strukture i zavisnosti od svetskog tržišta. Države koje su oslonjene na turizam (Španija, Italija, Grčka, …Hrvatska) , ili one koje su (poput Nemačke) veliki izvoznici industrijskih proizvoda ili sirovina (Rusija) – zabeležiće najveći pad BDP-a. Nemačka, s kojom u poslednje vreme Srbija voli da se poredi, mogla bi u ovoj godini da zabeleži pad od sedam procenata. Uzrok je vezan za (pre)visoko učešće industrijskog izvoza (posebno automobila) u ekonomiji zemlje. Srbija će u tom kontekstu proći bolje, zato što u njenom BDP-u ni turizam, ni izvoz nemaju veliku ulogu. Ili grublje, manji pad BDP-a Srbije odraz je njene nerazvijenosti, a ne snage ekonomije.“
    Te šibicarske Vučićeve igre sa statistikama i BDP-om su lakrdija i služe samo da zasene prostotu. Vučievo baratanje podacima i statistikom me podseća na onu komunističku statistiku, koja objašnjava društveni život na jednom gradilištu, gde je bilo 100 radnika i 3 kuvarice. U izveštaju komesra (Vučića) je napisano i to „da je 3% radnika oženilo 100% kuvarica“.
    Dr Miodrag Kulić, Nemačka

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime