Iran, SAD i Rusija posle Lozane

0
861

svetNajverovatnije je da one koji su u poslednje vreme izjavljivali da pretpostavljaju da će vrlo brzo početi zbližavanje Irana i SAD čeka razočarenje. Imam Homeini, osnivač Islamske Republike, svojevremeno je upozoravao da će onog dana kada američki „licemeri počnu da podržavaju islamsku revoluciju, u njegovoj zemlji biti proglašena opšta žalost“.

Sadašnji vrhovni vođa Irana, ajatolah Hamenei i sada smatra da postoji verovatnoća da u novim međunarodnim uslovima ima smisla da Iran promeni taktiku, ali da osnovni principi revolucije iz 1979.godine treba da ostanu potpuno neizmenjeni. Iranska strana ne daje ni najmanju naznaku da želi da se „zbliži“ sa Amerikom.

Poseban problem predstavlja pozicija Izraela. Kao odgovor na dogovore koji su postignuti u Lozani u vezi sa iranskim nuklearnim programom, izraelski premijer Netanjahu je zahtevao da svaki konačni sporazum sa Iranom u sebi sadrži i „jasno i potpuno direktno priznanje prava Izraela na postojanje od strane Irana“. Može sa pretpostaviti da Teheran neće hteti da se složi sa uslovima načina rada sa nuklearnim programom koje diktira Izrael.

Takođe se ne bi reklo da je Teheran spreman da normalizuje odnose ni sa svojim drugim regionalnim suparnikom – Saudijskom Arabijom. Rijad, koji je u Jemenu počeo oružani konflikt protiv šiita, faktički je nagovestio da je radi prevlasti u regionu spreman na rat sa Iranom.

Moskva je, sa svoje strane, pozdravila dogovore iz Lozane, i nazvala ih kao redak primer saradnje Istoka i Zapada, bez obzira na napregnutu situaciju u Ukrajini. „Rezultati daju nadu“ – izjavio je Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova RF. Što se tiče čisto ekonomskih pitanja, konkretno u petrohemijskoj sferi, Rusija i Iran su, podvukao je Lavrov, „za sve ove godine napravili vrlo čvrstu bazu za saradnju.“ Sada ta saradnja dobija i nove aspekte.

Da Vas podsetimo:  AFORIZMI - VIDLjIVI VAZDUH

Ministar naftne industrije Irana Bidžan Namdar Zangane, govoreći poslanicima medžlisa, kao kriznu je ocenio situaciju u poslovanju iranske naftne grane. „Pad cena nafte, – izjavio je, – stvorio je situaciju da rukovodstvo te grane nema sredstava više ni za kakve investicije koje se tiču eksploatacije“. Iran je objavio da je u budžet za novu iransku 1394.godinu uneta smanjena cena za barel nafte – sa 72 na 40 dolara. Nastavljanje smanjenja cene će direktno biti u suprotnosti sa iranskim interesima, i Teheran namerava da se, kao i Rusija, bori za povećanje kotiranja crnog zlata. Iran svoju naftu neće prodavati u bescenje.

Kada se govori o iranskom gasu, posle potpunog ukidanja sankcija, kroz 2- 3 godine, planirani obim proizvodnje plavog goriva u Iranu može da bude i 1 milijarda 309 miliona kubnih metara dnevno. Pri tom Islamska Republika spada u zemlje koje istovremeno i izvoze i uvoze gas, radeći to preko svop-isporuka i razmene. Sada Iran na svetskom tržištu gasa učestvuje sa približno 1,5%. Planirano je da se taj pokazatelj poveća do 10%, ali ne čim se sankcije ukinu, i ne preko isporuka Evropi, već zahvaljujući isporukama Iraku. U 2014.godini Iran je izvezao približno 10 milijardi kubnih metara, a uvezao preko 6 milijardi m3 gasa. Tako da nije dovoljno samo da zemlje Evropske unije požele da smanje svoju zavisnost od ruskog gasa. Gasna grana Irana očigledno nije za sada sazrela da se koristi u tu svrhu.

Vrlo je komplikovano i pitanje načina ukidanja sankcija Iranu. Postoje sankcije koje su uvedene preko rezolucija Saveta bezbednosti UN, dok ima i nekih koje su na snazi zato što je takve odluke donela Evropska unija. Čak i sankcije SAD-a imaju različitu pravnu osnovu: jedne je odobrio Kongres, a druge su uvedene preko odluka predsednika SAD-a. Najzad, postoje i sankcije koje su uvele treće zemlje da bi podržale sankcione mere SAD-a i EU. Jasno je da treba da se dogovara o ukidanju svih sankcija, i to istovremenom, kao i da se ne diskutuje o ukidanju različitih vrsta sankcija posebno. Za Iran je to izuzetno složen zadatak, tako da Teheran u tom pogledu računa na podršku Rusije.

Da Vas podsetimo:  DEMOKRATIZOVANJE

Postignuti dogovori u vezi sa mehanizmom povlačenja sankcija ne zadovoljavaju u svemu iransku stranu. U izjavi koja je doneta u Lozani, predviđeno je da se ukinu odluke rezolucija Saveta bezbednosti UN, ali tek „posle dogovorenog perioda vremena“. Procedura može da se otegne jer ne postoji jedinstveno shvatanje značenja te izjave.

Osim toga, u Lozani je dogovoren princip povratnosti donetih odluka: u svakom momentu one se mogu stornirati zbog pretenzija na postupke Irana u sferi nuklearnih istraživanja. Rusiju takav prilaz ne zadovoljava. Moskva je predložila da Savet bezbednosti donese novu rezoluciju u vezi sa Iranom, kojom će se jednim pravnim aktom ukinuti sve prethodne odluke. Tu rezoluciju bi kao potpuno obavezujuću morale da izvrše sve strane. A Moskva je predložila da se o svim novim odlukama SB UN koje se odnose na Iran diskutuje po uobičajenoj proceduri. To znači da Moskva namerava da stavi veto ukoliko se neko ne složi sa ovom ili onom odlukom. Kina podržava takav ruski predlog. Za Teheran takav predlog ima principijelno značenje. U osnovi važećih sankcija postoje različite pretenzije prema Iranu: njegov nuklearni program, njegova raketna i kosmička tehnologija, pretenzije zbog podrške terorizma i dr. Ako se proces ukidanja sankcija predstavi kao pojedinačno razmatranje svake teme posebno, problematika iranskog atoma, zbog koga su pregovori i organizovani, biće pomerena u zadnji plan.

Okvirni sporazum koji su u Lozani postigli Teheran i „šestorica“, ne garantuje da će biti potpisan i finalni dokument u vezi sa iranskim nuklearnim programom, izjavio je 9.aprila vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei. Razilaženje između Teherana i Vašingtona u interpretiranju onoga što je dogovoreno u Lozani sada je izbilo na samu površinu. „Samo nekoliko sati pošto su pregovori završeni, Amerikanci su objavili dokumenat sa podacima iz njega. Njihova verzija je suprotna onoj koja je stvarno dogovorena. Amerikanci su uvek lagali i kršili obećanja“, – podvukao je Ali Hamenei.

Da Vas podsetimo:  Superćelijska oluja

Nikolaj BOBKIN

Fond strateške kulture

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime