Kako je zamalo prodata Železničko-tehnička škola

1
2204
Foto: Zdruzena akcija Krov nad Glavom / Protest protiv prodaje zgrade Železničko-tehničke škole u centru Beograda

Izvršitelj je odložio za 60 dana javnu prodaju zgrade Železničko-tehničke škole u centru Beograda koja je danas trebalo da se održi. O tome da postoji mogućnost da se proda zgrada škole, koju pohađa skoro 600 učenika, do pre nekoliko dana nisu bili obavešteni ni direktor škole, ni profesori, ali ni ministar prosvete.

Izvršitelj Ratko Vidović je oglasio prodaju kako bi namirio dugove koje Železnica Srbije ima prema pet radnika koji su tu firmu tužili zbog neizmirenih nadoknada za putne troškove i smenski rad u visini od 4,5 miliona dinara. Međutim, prema dokumentima u koje je Insajder imao uvid, vlasnik škole je Republika Srbija, dok u Katastru greškom stoji da su to Železnice Srbije.

„Republički geodetski zavod, Služba za katastar nepokretnosti Beograd 1, donela je rešenja od 27.11. 2014. u kome je greškom upisano pravo svojine Železnice Srbije na nepokretnosti-objekat Železničke škole u ul. Zdravka Čelara br.14. Železnice su uputile Republičkom geodetskom zavodu, Službi za katastar nepokretnosti Palilula zahtev za provošenje promene u katastru nepokretnosti – ispravljanje greške“, navodi se u dokumentu Železnice Srbije u koji je Insajder imao uvid.

Šarčević i Mihajlović: Škola greškom na javnoj prodaji

Ministar prosvete Mladen Šarčević rekao je da je u pitanju greška do koje je došlo prilikom podele srpskih železnica na četiri preduzeća.

„U suštini, ta podela nije dobro odrađena. Nas je Pravobranilišvo Srbije izvestilo odmah, mi smo u ponedeljak uložili prigovor da se to ne desi. Došlo je do previda“, rekao je Šarčević.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, pod čijom su ingerencijom i Železnice Srbije, izjavila je danas da je Železničko-tehnička škola greškom stavljena na licitaciju.

„Svakako da se škola kao škola ne može prodavati“, poručila je Mihajlović.

Međutim, pored problema sa vlasništvom, postavlja se pitanje zbog čega je javni izvršitelj uopšte izabrao školu kako bi namirio dugove radnika Železnice. Pogotovo kada se uzme u obzir da je procenjena tržišna vrednost zgrade škole skoro pola milijarde dinara dok su dugovi radnika koji su poverioci u ovom slučaju višestruko manji.

Komora izvršitelja u izjavi za Insajder navodi da je plan bio da se iz prodaje škole namiri ne samo tih pet radnika već ukupno 16 predmeta radnika Železnice čija su ukupna potraživanja 51,5 miliona dinara.

„U svim predmetima je upisana zabeležba na navedenoj školi, dakle, svi bi se namirivali iz cene ostvarene na prodaji“, navodi se u odgovoru Komore izvršitelja Insajderu.

Prekršeno načelo srazmere?

Komora napominje da postoji još potraživanja prema Železnicama Srbije koji su podneli zahtev za naplatu potraživanja.

„Napominjemo da prema podacima koje smo dobili, na predmetnoj nepokretnosti, pored 16 zabeležbi u predmetima u kojima postupa konkretni javni izvršitelj, postoji još 30ak zabeležbi drugih javnih izvršitelja koji su podneli zahtev za pristupanje u postupak izvršenja u kome je zakazana prodaja“, navodi se u odgovoru Komore izvršitelja.

Na pitanja novinara Insajdera zbog čega je od ukupne imovine Železnica odabrana baš zgrada Železničko-tehničke škola kao sredstvo za namirivanje potraživanja, u Komori izvršitelja odgovaraju da je to „na osnovu toga što se navedena nepokretnost u katastru nepokretnosti vodi kao privatna svojina Železnica Srbije AD“.

Postavlja se pitanje da li je u ovom slučaju izvršitelj Ratko Vidović narušio član 56. Zakona o izvršenju i obezbeđenju koji reguliše načelo srazmere prema kome javni izvršitelj mora da vodi računa o srazmeri između duga i sredstva i vrednosti predmeta izvršenja. Naime, u ovom konkretnom slučaju odnos tržišne cene zgrade u kojoj se nalazi Železničko-tehnička škola i duga 16 radnika koji bi trebalo da se isplate je skoro jedan prema deset ( 1:10) .

Novinari Insajdera su poslali pitanje Komori izvršitelja da li je u ovom slučaju prekršeno načelo srazmere, međutim, odgovor nismo dobili do objave teksta.

Foto: Zdruzena akcija Krov nad Glavom

Železnice duguju radnicima milione za neplaćeni smenski rad

Tačan broj radnika koji su tužili nekadašnju „Železnicu” nije poznat, ali hiljade tužbi stiže u ovo preduzeće poslednjih sedam godina budući da je Zakon o radu iz 2006. propisao uvećanja zarade tokom smenskog rada.

Prema podacima Železnice, do sada su po osnovu potraživanja za smenski rad isplatile oko dve milijarde dinara, a preduzeće po tom osnovu duguje više stotina miliona dinara. Kako Insajder saznaje, u najavi su i nove tužbe radnika.

Zbog dugova Železnice prema radnicima krajem prošle godine na doboš umalo nije otišao i Saobraćajni institut CIP. Kako je račun Železnica u blokadi i nema vrednu imovinu, sud je odredio način naplate duga, a to je u ovom slučaju prodaja imovine CIP-a koji je u 100 odsto vlasništvu Železnica.

Međutim, izvršitelj Nemanja Protić povukao je oglas prodaji Saobraćajnog instituta CIP nakon što su Železnice Srbije uplatile dogovoreni iznos duga prema radnicima.

U školi trenutno „odahnuli“, advokati radnika nezadovoljni

Predstavnica Unije sindikata prosvetnih radnika u Železničkoj tehničkoj školi Sonja Radojević Sekulović kaže za Insajder da će profesori i učenici biti mirni samo 60 dana za koliko je javna prodaja odložena.

„Na predlog Železnica Srbije izvršitelj je odložio prodaju. U Železnicama se nadaju da će do tada biti rešeno poništavanje njihovog vlasništva nad školom. Advokati radnika smatraju da je ovo izigravanje plaćanja. Međutim, videćemo šta će biti. Mirni smo bar još neko vreme“, kaže Radojević Sekulović za Insajder.

Prema Zakonu o izvršenju i obezbeđenju sporovi oko vlasništva koji su u toku ne odlažu prinudna iseljenja za koja postoji sudska odluka, a upravo zbog toga često dolazi do pravno zamršenih slučajeva.

Situacija postaje još komplikovanija u situaciji kada hiljade radnika opravdano i po sudskim odlukama traže isplatu novca koji im se godinama duguje. Ipak, pravna kompleksnost slučajeva je samo dodatni razlog za javne izvršitelje da njima pristupe savesno i opravdaju ovlašćenja koja su im zakonski dodeljena kao javnim službenicima koji treba da budu medijatori između interesa poverioca, dužnika, ali i javnog interesa.

Saša Dragojlo

insajder.net

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime