Kakva nam je država potrebna

1
938

miodrag_zecDržava bi trebalo da stimuliše stvaranje a ne preraspodelu bogatstava. Ona je civilizacijski proizvod društva i građanin je u osnovi, na dugi rok, mnogo ,,rentabilniji’’ od podanika

Od početka civilizacije traje proces uobličavanja sistema društvenih vrednosti koje većina prihvata u skup običajnih ili formalno uređenih normi. Dugačak je i trnovit put pređen od primitivnih totalitarnih, diktatorskih do modernih parlamentarnih i demokratskih država. Hiljadama godina traje borba za emancipaciju pojedinaca i čitavih naroda za prelazak iz statusa podanika u status slobodnog čoveka i građanina. Veliki deo čovečanstva je ostao zaglavljen u tiraniji, bilo spoljnoj i nametnutoj ili unutrašnjoj, kada većinu stanovništva jedne zemlje tiraniše manjina, namećući svoje vrednosti, ciljeve i interese kao opšte. Zbog toga je za jedno društvo sudbinski važno da li ima snage da napravi proizvod koji se zove prosvećena, demokratska i funkcionalna država. Takva država višestruko povećava šanse za razvoj i uspeh i pojedinaca i čitavog stanovništva.

Iz obilja vrlo različitih puteva do prosvećene i prosperitetne države izdvojićemo samo ključne oblasti čijim se uređenjem stupa na put civilizacijskog napretka.

Prvo, suština države vidi se u izgradnji institucija kojima se uređuju pravila igre – pravni poredak koji se grana u dva pravca: diktaturu ili demokratiju. Od preovlađujućeg vrednosnog sistema u osnovi zavisi ko i kako vrši javne funkcije i na kojim se načelima uređuju najvažnije funkcije pravnog poretka i način funkcionisanja javnih službi. Iz mnoštva rukavaca, kojima se oblikuje pravni poredak u različitim društvima i epohama, nazire se osnovna matrica da je najbolje za sve da se postave čvrsti temelji za institucije kojima se ograničava samovolja i na bazi civilizacijskog izbora, unapred a ne ex post, definišu pravila igre. Tu je osnovna vododelnica društava kontinuiteta (pravna država) i diskontinuiteta (revolucionarna država).

Da Vas podsetimo:  Šibel u Jagodini proradio još 2022. godine, „crvena vrpca“ presečena tek uoči kampanje

Iz tog suštinskog izbora proističe osnova poretka i ključne institucije vojske, policije, sudstva i karakter administracije. U demokratskim društvima vojska štiti spoljnu bezbednost, a ne unutrašnji poredak, policija bezbednost pojedinaca, a ne samo vladajućeg sloja. Srce uređenog sistema je u kompetentnom, prosvećenom i nepristrasnom sudstvu posvećenom čuvanju svojine, ugovora i ostalih civilizacijskih vrednosti. Ključne koordinate su uvek poznate unapred i sadržane u zakonima, a nisu posledica ex post političkih nagodbi i proizvoljnosti. U tom kontekstu administracija obezbeđuje opšti ambijent koji je nediskriminatorski i svima jasno ukazuje na pravila igre. U tom kontekstu je jasna distinkcija između javnih i privatnih interesa. Malim porezima i kompetentnom administracijom država postaje servis društva. Država treba da stimuliše stvaranje, a ne preraspodelu bogatstava.

Na temelju vrednosnih koordinata uspostavljaju se javne službe koje koštaju, plaća ih društvo iz poreza, ali se njima podiže kreativni potencijal nacije. Stvaranje ljudskog kapitala se višestruko vraća kroz opšte podizanje produktivnosti rada. Ključna javna služba kojom se prosvećena društva razlikuju od ostalih jeste prosveta i prosvećivanje kao najrentabilnija javna investicija. Pitanje koga i za koga školujemo i kako se to vraća vidi se iz istorijskih primera. Moćne nacije putem inovacije i tehničkog progresa beleže svetsku dominaciju. U društvima u kojima se obrazovanje tretira kao trošak a ne investicija dolazi do masovnog egzodusa najkvalitetnijih i bogatstvo se stiče preraspodelom postojeće imovine, a ne stvaranjem viška. Druga važna služba, zdravstvo, takođe ključno predodređuje budućnost nacije. Ko leči i koga leči bitno predodređuje kvalitet ljudskog kapitala, koji utiče na prosperitet nacije. Treća javna služba, socijalno staranje, penzioni sistem i međugeneracijska solidarnost, pokazuje stepen sigurnosti i puno korišćenje kreativnog potencijala nacije.

Širenje javnog interesa prema drugim delovima javnih servisa oslikava određeni društveni izbor između liberalnih i socijalnih društava.

Da Vas podsetimo:  Vojni rok i univerzitet

Država je civilizacijski proizvod društva i građanin je u osnovi mnogo ,,rentabilniji’’ od podanika na dugi rok. Nažalost, mnogi koji vladaju su uvereni u suprotno. Cena te zablude nalazi se u udžbenicima istorije.

Miodrag Zec

NIN

1 KOMENTAR

  1. https://www.youtube.com/watch?v=4OaxghV1qtw

    ://www.youtube.com/watch?v=LLWYMTclJAs

    Evo narode pogledjitte ove linkove svima koje poznajete i mislite na vasu decu i unuke ovo dno dna a i za nas koji smo po svetu 20 miliona pet generacija koji volimo svoju otadzbinu ali ova bagra nece da da se mi vratimo jer svi skoro zivimo 99% imamo solidnu ekonomiju ali da bih nasa deca dosla mora da imammo pravnu drzavu a ne mafijaska drzava a nas sve su prevarili ranije i tesko da radimo i otvaramo biznis kada kod na s je Balkansak mafija i opasno je i za nas i nasu decu da dodju na odmor.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime