Karikaturisti o tužbi protiv Vučićevih naprednjaka

0
1051

sistem lazeUgledni karikaturisti razmišljaju da podnesu tužbu protiv Srpske napredne stranke (SNS) zbog kršenja autorskih prava. Predrag Koraksić Corax, Dušan Petričić i Marko Somborac kažu da im organizatori izložbe “Necenzurisane laži” nisu tražili saglasnost da bi njihove redove koristili na izložbi “Necenzurisane laži”

Koraks i Petričić zato razmišljaju o tome da tuže Srpsku naprednu stranku ili njenu informativnu službu koja je organizator izložbe u galeriji “Progres”.

Predrag Koraksić Corax za RSE kaže da će po povratku sa odmora konsultovati advokate čim se vrati u Beograd, iako mu je već sada prilično jasno da su mu autori izložbe “Necenzurisene laži” prekršili autorska prava.

“Oni su objavili moje karikature u ogromnim formatima, a uopšte me nisu pitali za dozvolu. Prema zakonu o autorskim pravima, imam pravo da ih tužim za naknadu štete. Konsultovaću se sa advokatima čim se vratim u Beograd”, kaže naš sagovornik.

Corax ističe da ima nameru da to uradi jer je već doživeo slična iskustva.

“Negde 1996–1997. godine tadašnja ‘Ekspres politika’ je objavila jednu moju karikaturu, stavila izmišljen potpis i izmišljen naslov. Ja sam ih tužio i to se odugovlačilo godinama. Posle nekih desetak godina, kada se promenila garnitura vlasti i kada su došle neke normalne sudije, ja sam dobio taj proces. I sada vidim da mi ovi botovi, baš kao i ondašnji, postavljaju pitanja da li sam ja pitao Vučića da li smem da ga crtam!”, priča Predrag Koraksić Corax.

Dušan Petričić takođe smatra da su mu izložbom “Necenzurisane laži” povređena autorska prava. Tužbi protiv SNS-a spreman je da se pridruži ukoliko bi je podneli i drugi karikaturisti. On smatra da postoji više nego jedan osnov za tužbu protiv autora izložbe.

Da Vas podsetimo:  Borbu protiv promocije nasilja na TV zakon prepušta REM-u, pred čijim očima su kriminalci postali TV zvezde

“Što se tiče karikatura generalno, po dva osnova mogu da se tuže. Prvo, niko me nikad nije pitao može li da ih koristi za tu izložbu. Prema tome, oni su bez pitanja uzeli, printali moje karikature, stavili ih u katalog”, pojašnjava Petričić.

Kao drugi osnov Petričić navodi to što su oni to sve skupa nazvali “laž” a što je, prema rečima ovog katikaturiste, idiotizam i besmislica.

“Karikatura ne može biti laž, karikatura je kategorija koja po prirodi svojoj ne može biti lažna. Ona barata preterivanjima, ali je uvredljivo nazvati jednu karikaturu laži i to je drugi osnov po kojem mogu biti tuženi”, kaže Dušan Petričić i dodaje da mu naknada materijalne štete nije motiv za tužbu protiv SNS-a, nego nešto mnogo važnije.

“Da pokažemo do koje mere su oni bezočni, agresivni i do koje mere koriste poziciju partije koja je dobila najviše glasova da bi se ponašali tako arogantno i bez pameti, u krajnjoj liniji”, ocenjuje Petričić.

Zakonski osnov za tužbu postoji

Povod za izložbu “Necenzurisane laži”, koja je otvorena 18. jula, kako kažu organizatori iz SNS-a, bio je da se prikaže aktuelna medijska scena u kojoj se mediji “grčevito trude da prvog čoveka Vlade Srbije predstave kao cenzora”.

Oko 2.500 isečaka naslovnih strana, tekstova i medijskih komentara polepljeno je po zidovima galerije “Progres” i ostavljeno građanima da procene da li u Srbiji ima cenzure.

Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, autor ima isključivo pravo da drugome dozvoli ili zabrani beleženje ili umnožavanje svog dela u celosti ili delimično. Takođe ima pravo da se suprotstavlja iskorišćavanju svog dela na način koji ugrožava ili može ugroziti njegovu čast i ugled.

Da Vas podsetimo:  Besmisleno je porediti N1 i Novu S sa televizijama sa nacionalnom frekvencijom

Slobodan Kremenjak, advokat sprecijalizovan za medijsko pravo, za RSE kaže da smatra da postoji zakonski osnov za tužbu protiv organizatora izložbe “Necenzurisane laži”.

“Smatram da bi mogli da imaju osnova, budući da autorsko pravo obuhvata čitav niz različitih prava. Jedno od tih prava bi bilo i ako bi vaše delo bilo iskorišćeno u kontekstu nekakve grupne izložbe, gde bi saglasnost autora za uključivanje njegovog dela u takav jedan kontekst bilo neophodno. Postoje analogne situacije u kojima su sudovi odlučivali u korist autora koji nisu dali svoju izričitu saglasnost da njihovo delo bude uključeno u neki veći projekat”, objašnjava Kremenjak.

RSE / Cenzolovka

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime