Ko je lopov, a ko reketaš

0
1657

Šta je zajedničko Džordžu Orvelu i Verici Barać kad je reč o sukobu na relaciji Pink/Informer protiv Kurira?

„Strašno je kad čovek mora da se upušta u detalje međustranačkih polemika; to podseća na zaranjanje u septičku jamu“.

Džordž Orvel — „Kataloniji u čast“, 1938.

2528266Da je Orvel bio vizionar i pre nego je napisao „1984“ pokazuje i ovaj citat od pre 77 godina, aktuelniji nego ikad u današnjoj Srbiji u danu kad je kulminirao sukob na relaciji Pink/Informer protiv Kurira.

Možda će neko dobronameran i neobavešten pomisliti da je pre svega reč o medijskom sukobu, ali politika je odavno ušla u sve pore srpskog društva, tako da je i medijski sukob na vrhu (po tiražu/rejtingu) — prvenstveno politički. Kao što je Marks primetio, mediji su ogledalo društva.

Za razliku od dana koje je Orvel proveo u Kataloniji za vreme španskog građanskog rata, kad se znalo ko kojem plivačkom timu u septičkoj jami pripada, odnosno koji medij podržava koju stranku, u današnjoj Srbiji se sa sigurnošću ne može reći koje glasilo koju partiju podržava ili, preciznije, koju struju unutar koje stranke.

Zato političko-medijska situacija u Srbiji danas podseća na prirodno stanje iz Hobsovog „Levijatana“ — rat svih protiv svih. U kome su sva sredstva dozvoljena.

Interesantno je da je rat buknuo samo nekoliko dana po „uspešno okončanoj reformi medijske sfere“ što je eufemizam za propast Tanjuga (ima li mu spasa) i pre toga slanje više od 1.000 novinara na šaltere Nacionalne službe za zapošljavanje. A biće ih još.

Zlobnici bi rekli — šta ste tražili to ste i dobili, a to je izlazak države iz medija i „poštena tržišna bitka“ za tiraže i rejtinge koja se u Srbiji pretvorila u pornografiju za sve uzraste. U trajanju od nula do 24.

Sve ovo čemu danas prisustvujemo samo je posledica uspešno sprovedene „reforme medijskog sektora“, koja po tom modelu ne bi uspela ni u kudikamo sređenijim državama zasnovanim poštenoj utakmici na slobodnom tržištu (ako igde toga ima).

Uzroci su još dublji i sežu nekoliko decenija unazad.

Pre četiri godine, Savet za borbu protiv korupcije, na čijem čelu je tada bila Verica Barać, objavio je „Izveštaj o pritiscima i kontroli medija u Srbiji“, štivo za koje je Ljiljana Smajlović rekla da se čita u jednom dahu, poput najuzbudljivijeg detektivskog romana.

Kompletan izveštaj možete pročitati OVDE.

U tom uzbudljivom izveštaju, kao ključni problem sve gore situacije na tadašnjoj (2011. godina) medijskoj sceni apostrofirana je sprega politike, (kontroverznog) biznisa i medijskog menadžmenta, koja se ostvaruje preko monopola političara na tržištu reklamnog prostora, preko koga se vrši uticaj na medije netransparentnog vlasništva.

Ukratko — sprega politike, (kontroverznog) biznisa i medija. Na mafijaški uticaj u medijima navodno je stavljena tačka posle akcije „Sablja“.

U to vreme izveštaj je ispočetka bio upadljivo ignorisan da bi posle nekog vremena akteri pomenuti u njemu provukli Vericu Barać kroz „medijskog toplog zeca“. Posle smrti Verice Barać, poslednji Izveštaj koji je sačinio Savet za vreme njenog mandata pao je u zaborav.

Početkom ove godine, Savet je objavio još jedan izveštaj o medijima, koji se suštinski ne razlikuje mnogo od onog iz 2011. Samo su neki akteri promenjeni. Po sistemu — sjaši Kurta da uzjaše Murta. Ali ovaj izveštaj je pratila gromoglasnija tišina nego prethodni.

Međutim, treći izveštaj o medijima koji bi uskoro trebalo da bude predstavljen javnosti ima šansu da postane popularan poput romana Agate Kristi, jer će, nema sumnje, sve strane u „medijskom“ sukobu do iznemoglosti eksploatisati delove koji se odnose na konkurenciju. I tako će opet biti zamagljena suština izveštaja.

A čitaocima, gledaocima i slušaocima ostaje da se u pauzama „Farme“ i „Velikog brata“ zabavljaju medijskim igrankama na temu ko je veći lopov, a ko veći reketaš. Na medijskoj sceni koju krasi sprega politike, (kontroverznih) biznismena i medijskih menadžera.

U zemlji u (polu)kolonijalnom statusu u kojoj su sve značajni i politički i medijski igrači i eksponenti velikih sila. I na tržištu koje bi se moglo opisati kao sve manja bara (novca i političkog uticaja) sa sve više krokodila.

Ako se ova situacija ne preseče, naša medijska budućnost lako je predvidiva — gomilanje afera i sve više pornografije. A mediji su ogledalo društva.

Vladimir Sudar

rs.sputniknews.com

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime