Ko podržava korupciju

5
1321

grljan-skolaU srpskim školama danas organi upravljanja (školski odbori) i organi rukovođenja (direktori), reklo bi se, potpuno su srasli. I to, uglavnom tako, da organ upravljanja slepo sledi direktora škole. Zašto je to tako, postoji veći broj razloga. Ipak, jedan od najvažnijih je to što se šest članova školskog odbora (od ukupno devet) bira iz jedinice lokalne samouprave (političko postavljanje) i iz redova roditelja (gde politika opet najčešće odlučuje). Eto, iako bi politička delovanja trebalo da bude daleko od škole, to je ipak i danas glavni način upravljanja prosvetnim ustanovama.

Političke partije (one na vlasti) preko svoja tri predstavnika i direktora (koji je takođe deo istog tima) najčešće kontrolišu rad škole. Otuda nije čudo ako danas u medijima, maltene svakodnevno, nailazimo na određene primere gde je neki nesrećni i nepodobni nastavnik (najčešće onaj koji se bori da stanje u školstvu bude bolje i zdravije) izložen klasičnoj zaveri i krajnje primitivnim podmetanjima, kojih se ne Šekspirov Jago ne bi postideo. Naravno, treba znati da, iako nam se čini da se dosta piše o progonu nastavnika (uglavnom onih savesnih i odgovornih) broj takvih slučajeva je desetostruko veći od onoga što novinari zabeleže i iznesu u javnost. Zapravo, pitanje je da li novine beleže jedan od deset primera raznih vrsta terora nad nastavnicima u režiji direktora i školskih odbora, jer medije uglavnom interesuju oni najdrastičniji primeri; oni koji privlače čitalačku publiku.

Jedan od razloga zašto je stanje u prosveti ovoliko očajno, svakako su i naopake odredbe Zakona o osnovama sistema obrazovanja, gde je direktoru dato pravo da bude jedini (neprikosnoveni) sudija u disciplinskim postupcima. Takve rukovodioce škole ponese osećaj moći, jer, praktično (ako su sebi obezbedili podršku školskog odbora, a uglavnom jesu i to iz onih razloga koje smo gore naveli) pruža im se prilika da, bezmalo, rade šta im se prohte. I nemali broj direktora koristi tu batinu [1], koju im je u ruke stavio naopaki zakon, da bi se rešili onih kolega koji su previše radoznali, koji stalno nešto zapitkuju i zabadaju nos tamo gde im (po mišljenju organa rukovođenja i organa upravljanja) nije mesto. Kada takva ekipa zla dovrši svoj posao, dobro se počaste, provesele, računajući da su neku veliku stvar učinili što su nekome, možda, i život uništili.

Da Vas podsetimo:  Milion dolara od Glavčića za novu bolnicu

Naravno, tu su i drugi učesnici van škole koji čine lanac nadzora nad ovim upravljačima i „rukovodačima“. Reč je u školskim upravama i raznim inspekcijama (od prosvetne do inspekcije rada) koji najčešće nezainteresovano posmatraju brojne nepravilnosti, valjda, verujući, da to sve tako treba da bude. Oni imaju „lepa“ radna mesta na kojima mogu da „planduju“ do mile volje, a takvo mesto čuva se samo poslušnošću i što manjim bavljenjem onim poslovima koji su im u opisu radnog mesta.

No da sada uzmemo jedan „lakši primer“ (reč je o školi u Grljanu, kod Zaječara) gde se sprega školskog odbora, direktora i spoljnih nadzornih službi iskazuje u prilično lošem svetlu, a po daleko manje značajnim pitanjima, nego što je oteto radno mesto nekog prosvetnog stradalnika. I reklo bi se, nije potrebno mnogo pameti i napora da se takav jedan problem, kakav je (u ovom konkretnom primeru) pitanje korišćenja godišnjeg odmora, bez velike buke, razreši u skladu sa zakonom. Makar tu, reklo bi se, nije teško da se sedne i tačno izračuna koliko radnik ima na raspolaganju godišnjeg odmora; ono što je već iskoristio odbije se od ukupnog broja dana koje ima na raspolaganju i to je to… Ali, u nastavku ove priče videćemo, da ni takvo jednostavno pitanje u školi u Grljanu ne može da se reši, a da direktor umesto zakona ne nametne svoju (samo)volju. Svakako, takvu „čvrstu ruku“ u školama mogu da pokažu samo dobro „usaglašeni“ direktori i školski odbori, uz krajnju indiferentnost školskih uprava i brojnih (a često bskorisnih) inspekcija.

Goran Manojlovic
Goran Manojlović

Naime, u OŠ „Vladislav Petković Dis“ u Grljanu, profesoru informatike Goranu Manojloviću, kome je nezakonito prestao radni odnos, uskraćeno je pravo korišćenja 13 dana godišnjeg odmora. Obraćao se i Školskom odboru, ukazivao na nepoštovanje i kršenje zakona od strane direktora škole Jasmine Firović, međutim, Školski odbor ne sme da se suprotstavi direktoru, nego uvek potvrđuje provostepene odluke i rešenja. Po predstavci koja je poslata inspektoru rada Manojlović je dobio odgovor da se prijava odbacuje. Nakon uložene žalbe Ministru za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Manojlović je dobio rešenje da je inspekcija rada u obavezi da izvrši inspekcijski nadzor i izveštaj se očekuje.

Da Vas podsetimo:  Predizborno okupljanje patriotskih stranaka: Ko će najviše da profitira?

U međuvremenu, pozivajući se na Zakon o zaštiti uzbunjivača, Manojlović je podneo predstavku školi. Velimir Stanković, ovlašćeno lice za prijem i vođenje postupka u OŠ „Vladislav Petković Dis“ u Grljanu, u zakonskom roku je reagovao, ali na osnovu dostavljenog izveštaja vidi se da posao nije odradio kako treba.

Ovlašćeno lice je uzelo izjavu od poslodavca, ali nije izvršio uvid u rešenja o korišćenju godišnjeg odmora svih zaposlenih u OŠ „Vladislav Petković Dis“ u Grljanu. Potpuno je nelogično da je ovlašćeno lice vršilo uvid u Rešenje ŠO OŠ „Vladislav Petković Dis“ u Grljanu broj: 1043 od 14.09.2015. godine i Rešenje ŠO OŠ „Vladislav Petković Dis“ u Grljanu broj: 1227. od 16.11.2015. godine, jer nisu od značaja za predmet spora.

Od ovlašćenog lica nije traženo da objašnjava da li se neko žalio ili ne na rešenje za godišnji odmor, nego da ispita zakonitost rada direktora.

Ovlašćeno lice postupak utvrđivanja činjenica vrši „paušalno“, suprotno odredbi člana 15. stav 4. Zakona o zaštiti uzbunjivača, jer ne vrši uvid u rešenja svih zaposlenih o korišćenju godišnjeg odmora.

Postavlja se na kraju pitanje da li osobe koje po dobijanju predstavke svoj deo posla na utvrđivanju činjenica odrade površno, zaslužuju da budu na mestu ovlašćenog lica i da li oni štite zakonitost ili nezakonitost rada ustanove i direktora?

D. G.

[1] Ima dosta direktora koji zloupotrebljavaju svoj položaj, ali, mora se priznati (na sreću), ipak je još uvek daleko više direktora koji savesno i odgovorno rade svoj posao. Postavlja se pitanje, koja će od ove dve vrste direktora u budućnosti prevladati.

5 KOMENTARA

  1. Smena svih neodgovornih za kršenje radnog prava. Ministra pozvati da ukine DISKRECIONO PRAVO DIREKTORA! Hoće li se jednom dovesti u red odgovorna garnitura u Ministarstvu?! Od njih sve kreće, kada bi se uvele drastične kazne za kršenje zakona, prosveta bi kročila stazama boljitka!

  2. Smena direktora, Skolskog odbora i svih koju su podlozni korupciji. Izgleda da inspkecija stiti ovaj nerad i nezakonitosti. Ova direktora je etalon krsenja zakona.

  3. Smena svih u toj školi, počev od direktora, sekretara, članova Školskog odbora i ovlaščenog Stankovića! Sekretar, pokazuje svoju slabost i ne znanje, jer da ima udela u radu, radio bi u sudu ili bio advokat…Ne bi štitio bezakonsku skrupulu i spregu!

  4. Zloupotreba službenog položaja je evidentna, od strane direktora, sekretara ,Školskog odbora i pomenutog ovlašćenog lica.Ova lica treba da snose zakonske posledice i da se krivično gone za učinjene prekršaje! Da li je to škola ,ili ustanova koja svesno krši zakon i to ide u nedogled?

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime