Kratkotrajni primerak Ustava

1
1049

Kako najavljuju mediji budući predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, zakletvu će položiti nad posebnim primerkom Ustava Srbije, koji je napravljen za tu priliku i na kojem će zakletve polagati budući predsednici. Ovaj Ustav, odnosno posebni primerak Ustava, ima perspektivu da ponese epitet kratkotrajnog Ustava, ako Srbija ispuni obaveze koje je prihvatila u procesu pregovora sa Evropskom unijom i usvoji izmene Ustava do kraja 2017. godine.

pixabayŠta je to posebno u posebnom primerku Ustava kojem će se na poštovanje i čuvanje zakleti Aleksandar Vučić nije javnosti poznato. Nije poznato ni da li je za prethodne predsednike pripremano kakvo specijalno izdanje najvišeg zakonskog akta, ali je poznato koliko su se kletvenici svoje zakletve držali. Kakvim god iluminacijama da bude ukrašen ovaj posebni primerak Ustava njegova je izrada zgodna prilika da se podsetimo burne ustavne istorije države u kojoj živimo, a još više, da kletvenika podsetimo da pažljivo pročita šta je u ovom krasnopisu napisano.

Dosadašnji ustavi Srbije, u vreme sticanja nezavisnosti i periodima kada je postojala kao nezavisna i samostalna država, obično su nosili nekakav prigodan „nadimak“.

Tako je prvi Ustav kneževine Srbije iz 1835. nazvan Sretenjski Ustav, jer ga je skupština usvojila na verski praznik Sretenje, 15. februara 1835. Propuštena je prilika da ova, po tadašnjem ukusu velikih evropskih sila zarazitelna konstitucija, ponese epitet kratkotrajnog Ustava, iako je Ustav ukinut nakon svega mesec dana, 17. marta 1835. Knez Miloš, tadašnji vladar autonomne kneževine Srbije, nije mnogo zamerio velikim silama što su ga lišile muka vladanja pod liberalnim ustavom. Tvorac Sretenjskog ustava, i nosilac zaraznih liberalnih ideja, Dimitrije Davidović, nedugo zatim je smenjen sa svih funkcija i proteran iz Beograda.

Ustav koji je kneževina Srbija dobila 1838. ostao je upamćen kao Turski ustav, jer je u Srbiju stigao u formi sultanovog fermana. Ferman, da i to objasnimo, vrsta je vladarskog dekreta, zakonskog akta kojim je sultan, kao vrhovni tumač zakona i nosilac izvršne a bogom dane i labavo ograničene vlasti, ustrojavao društvo i državu. Zvuči poznato, zar ne? Turski ustav je potrajao mnogo duže od svog prethodnika, čitave tri decenije.

Izrada novog ustava započeta je za vreme druge vlade kneza Mihaila no ovaj vladar njegovo usvajanje nije dočekao. Knez Mihailo je ubijen u atentatu na Topčideru 29. maja 1868. godine. Ustav je usvojen za vreme namesništva maloletnom knezu Milanu, pa je ostao upamćen kao Namesnički ustav. Usvojila ga je skupština 19. juna 1869. na dan sv. Trojice, pa se ovaj ustav naziva i Trojički ustav. Usvajanje ustava prošlo je bez reakcije Osmanskog carstva, iako je kneževina Srbija tada još uvek formalno bila pod vrhovnom vlašću sultana.

Da Vas podsetimo:  Više para dobijamo iz dijaspore, nego od stranih investicija

Prvi ustav u nezavisnoj državi, tada kraljevini Srbiji usvojen je 1888. godine, za vreme vladavine kralja Milana Obrenovića. U to vreme u Srbiji su već formirane prve moderne političke stranke. Najjače stranke, Napredna stranka i Narodna radikalna stranka početkom 80-tih godina 19. veka izradile su svoje predloge ustava. No, kako je većinu u tadašnjoj skupštini činila Narodna radikalna stranka ustav iz 1888. ostao je upamćen i kao Radikalski ustav. Ovim ustavom, čiji je autor bio radikalski političar, Milovan Milovanović, unapređene su građanske i političke slobode u Srbiji. Sudbina ovog ustava zanimljiva je i ukazuje na mukotrpni razvoj institucija u Srbiji i nestalan karakter tek ustanovljenih demokratskih institucija. Ustav iz 1888. na kratko je ukinut 1894. državnim udarom kralja Aleksandra Obrenovića, kada je na snagu vraćen ustav iz 1869. Godinu dana pre toga kralj Aleksandar je izvršio prvi državni udar, proglasio se punoletnim i preuzeo vlast od namesništva. Sklon da preuzme ličnu inicijativu u rešavanju političkih kriza Kralj Aleksandar Obrenović je Srbiji darovao novi Ustav u aprilu 1901. godine. Ustav iz 1901. ostao je upamćen pod nazivom Oktrojisani ustav, od vladara darovan. Ovim ustavom umanjene su političke slobode i prava građana, a uvedena je i mogućnost da kraljevsku krunu nasledi žena. Treba napomenuti da kralj Aleksandar u ovom slučaju nije bio motivisan idejom emancipacije žena u srpskom društvu. Oktrojisani ustav doživeo je kratkotrajnu kliničku smrt, u noći između 24. i 25. marta 1903. kada ga je kralj Aleksandar privremeo ukinuo da bi obavio neophodne intervencije u institucionalnoj strukturi države. Skupština i Senat (gornji skupštinski dom) su ukinuti, a kralj je postavio nove predsednike sudova i sudije. Opet nekako zvuči poznato?

Nakon majskog prevrata i ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage, u maju 1903, došlo je do smene dinastija na srpskom prestolu te je kraljevsku krunu dobio Petar Karađorđević, unuk Karađorđa Petrovića. Smeni na prestolu sledila je i brza promena ustava pa je 5. juna 1903. stupio na snagu novi ustav, odnosno unapređena verzija ustava iz 1888. Unapređenja su se, između ostalog, odnosila na ograničenje kraljevske i izvršne vlasti, kao i proširenje biračkog prava. Zakoni koji su usvojeni na osnovu ustava iz 1888. vraćeni su na snagu. Ustav iz 1903. nije upamćen po nekom upečatljivom nadimku ali je period nakon donošenja ovog ustava često nazivan zlatnim dobom demokratije u Srbiji. Ipak, krajnje je upitno da li je, nakon Majskog prevrata, u Srbiji nastupilo to zlatno doba demokratije, imajući u vidu da su ključnu ulogu u državi zadržali oficiri zaverenici, izvršioci Majskog prevrata.

Srbija je nakon Prvog svetskog rata postala sastavnim delom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a vladarska kruna je pripala kralju Aleksandru Karađorđeviću, sinu kralja Petra I. U sastavu jugoslovenske države Srbija je ostala sve do ponovnog sticanja nezavisnosti 2006. godine.

Da Vas podsetimo:  ALEKSANDRA JE ROĐENA I ODRASLA U NEMAČKOJ, ALI SE VRATILA SVOJIM KORENIMA: Služi vojsku u Srbiji i zaklela se da će čuvati otadžbinu!

Nakon dugotrajnog i ratovima obeleženog rastakanja jugoslovenske države, i referenduma na osnovu kojeg je Crna Gora proglasila nezavisnost, predstojalo je usvajanje novog ustava Republike Srbije kao nezavisne i samostalne države. Novi i trenutno važeći Ustav, koji će biti i model za izradu posebnog primerka ustava sa početka ovog teksta, potvrđen je na dvodnevnom referendumu, 28. i 29. oktobra 2006. godine, nakon što je Narodna skupština usvojila predlog Ustava, na sednici od 30. septembra 2006. godine. Ovaj ustav, retko nazivan i Mitrovdanski, maliciozni kritičari zovu i Koštuničinim ustavom, budući da je predlog usvojila skupštinska većina okupljena oko Demokratske stranke Srbije i tadašnjeg predsednika Vlade Vojislava Koštunice. Ustav iz 2006. mogao je poneti i epitet Dvodnevni ustav, imajući u vidu vrlo neobičnu okolnost da je referendum o ustavu trajao dva dana. Pošto je Ustav „prošao“ sa tesnom podrškom od 53 odsto ukupnog broja građana sa pravom glasa ostala je da lebdi sumnja da je dvodnevni referendum raspisan upravo da bi se obezbedila sigurna podrška novom ustavu. Usvajanje prvog ustava nezavisne države Srbije nakon raspada Jugoslavije nije pratila otvorena javna rasprava, što je okolnost koja u velikoj meri narušava legitimitet važećeg najvišeg pravnog akta.

Ovaj ustav poznat je po svojoj preambuli u kojoj se ističe da je Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije. Takođe, u Ustavu iz 2006. godine prvi put se kao temeljne vrednosti pominju evropske vrednosti i standardi.

I upravo je usaglašavanje sa evropskim vrednostima i standardima razlog za najavljene izmene važećeg ustava Republike Srbije. Pregovaračka grupa za poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) u pregovorima o pristupanju Srbije Evropskoj uniji izradila je Akcioni plan za sprovođenje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 23, a Vlada Aleksandra Vučića ga je fermanom (čitaj Zaključkom) usvojila 23. aprila 2016. tokom trajanja tehničkog mandata i uoči parlamentarnih izbora 2016. godine. Ovim dokumentom pregovaračka grupa je jasno odredila obaveze u procesu usvajanja pravnih tekovina EU koje se odnose na pravosuđe i osnovna prava. Već u trenutku usvajanja Akcionog plana rokovi za sprovođenje nekih od navedenih mera bili su istekli.

Jedna od ključnih obaveza iz Akcionog plana je i promena ustava i to u četvrtom kvartalu 2017. godine, odnosno između sv. Luke i sv. Nikole, ako se poslužimo tradicionalnim utvrđivanjem datuma usvajanja ustava u Srbiji. Akcionim planom predviđeni su jasni koraci koji bi trebalo da prethode usvajanju novog ustava, a mera 1.1.1.5 glasi „usvajanje novog Ustava“, dok pokazatelj da je mera uspešno sprovedena glasi „usvojen novi Ustav“. Rok za izvršenje ove mere je takođe jasno naveden – IV kvartal 2017. godine. I laiku i osobi potpuno neupućenoj u funcionisanje države i procesa pregovora sa EU, nedvosmisleno je jasno šta bi trebalo da se dogodi do kraja 2017. godine, ukoliko Republika Srbija ima nameru da ispuni prihvaćene obaveze. Tačnije, u državi gde se uvažavaju i poštuju principi vladavine prava namera i volja političkih aktera ne izlazi na megdan obavezama koje su utvrđene propisima i međunarodnim sporazumima koji imaju snagu zakona.

Da Vas podsetimo:  Ovo su proizvodi iz Srbije koji su povučeni sa inostranih polica, kod nas bili u slobodnoj prodaji

Usvajanju novog ustava trebalo bi da prethodi i javna rasprava o izrađenom tekstu Ustava (mera 1.1.1.3). U Izveštaju br. 1/2017 o sprovođenju Akcionog plana za poglavje 23 kao objašnjenje za napredak u sprovođenju Akcionog plana, uz meru 1.1.1.3. stoji kratko i jasno objašnjenje – Aktivnost nije realizovana. Takođe uz meru 1.1.1.4. koja je podrazumevala da je Predlog Ustava upućen na mišljenje Venecijanskoj komisiji stoji objašnjenje – Aktivnost nije realizovana. Trebalo bi pohvaliti razboritost i efikasnost izrađivača izveštaja koji je zdravorazumski odlučio da o sprovođenju mere 1.1.1.5. ne bi trebalo ni da izveštava.

Izlaz iz nezavidne situacije u kojoj smo se našli nedavno je ponudio Čedomir Backović, šef pregovaračke grupe 23 i pomoćnik Ministra pravde. Naime, gostujući na tribini u EU info centru u Beogradu, izjavio je da obaveze iz Akcionog plana treba smatrati ispunjenim ukoliko nadležni organi izrade predloge za izmenu Ustava. Imajući u vidu nedvosmisleno jasne mere utvrđene Akcionim planom za poglavlje 23 izjavu Backovića možemo da tumačimo kao dobru nameru da ulije optimizam i ublaži bolno jasan utisak koji ostavljaju reči – Aktivnost nije realizovana.

Aleksandar Vučić će 31. maja u Narodnoj skupštini položiti zakletvu na specijalnom primerku Ustava Republike Srbije i postati njen novi predsednik. Takođe, u medijima je navedeno da će na tom istom primerku Ustava zakletvu polagati i budući izabrani predsednici države. Pred nama je sedam meseci do kraja 2017. godine i tada će nam biti jasno da li će doći i do izmena posebnog primerka Ustava. Sedam meseci je rok koji nije dovoljan da se izvrše sve aktivnosti predviđene Akcionim planom za poglavlje 23, a da izmene Ustava istovremeno budu rezultat otvorene javne rasprave u kojoj ćemo čuti mišeljenje stručne javnosti i svih zainteresovanih aktera.

Da stvar bude ekskluzivna, a kako drugačije, najavljeno je da će Aleksandar Vučić zakletvu položiti i na Miroslavljevom jevanđelju, odnosno njegovoj replici, verovatno takođe u formi specijalno izrađenog primerka. Ako zanemarimo okolnost da će predsednik jedne sekularne države polagati zakletvu na svetoj knjizi jedne od priznatih crkava u Srbiji, a Miroslavljevo jevanđelje, delo grešnog dijaka Gligorija iz 12. veka, je upravo prepis Novog zaveta, trebalo bi da budemo srećni što EU nije zatražila i izmene Miroslavljevog jevanđelja. Gde bi nam tada bio kraj?

Mirko Popović

www.istinomer.rs

1 KOMENTAR

  1. Ovo je jako ozbiljna tema koja utiče na budućnost i opstanak i teritorijalni i nacionalni integritet R Srbije. Međutim, stvarnost koja nas okružuje i dela ljudi koji utiču na sudbinu Srbije i način na koji građani Srbije mirno prihvataju ta (ne)dela osporavaju ozbiljnost teme.
    Sve što Vučić kaže ili uradi ima krakter vulgarnog i uvredljivog igrokaza i predstalja kako izrugivanje temeljima državnosti zagarantovanih Ustavom tako i osnovama vere građenoj na istitnama Novog zaveta.
    A sve što je Vučić danas uradio mene je uvredilo kao građanina Srbije i povredilo kao pravoslavnog vernika.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime