Makedonija i Srbija

Problemi zajednički, a perspektive?

0
1429

makedonijaprotestalbanci06Može li u budućnosti Makedonija da bude Srbiji ono što je Rusiji Belorusija

Osim što nas slavna prošlost na tom prostoru obavezuje na aktivan pristup prema Makedoniji, postoje i pragmatični interesi, zbog kojih nam je južni sused jedan od prioriteta regionalne politike. Razlozi su bezbednosni, ekonomski, strateški, uz, naravno, kulturno-istorijske. Srbija je jedina eksjugoslovenska država koja je geopolitički faktor i, kao centralnoj zemlji na Balkanu, izuzetno joj je važan njen južni geostrateški vektor – makedonski. Ona nema snagu da se samostalno i mimo povoljnih spoljnih procesa izbori za interese u regionu, ali mora svaki svoj korak da upodobi stvaranju uslova za njihovo ostvarenje. Bez obzira na nužnost povoljnih geopolitičkih okolnosti, i verovatno velike pomoći Rusije, Srbija bi ono što je do nje trebalo pametno da uradi. Mi imamo samostalan i pozitivan regionalni geopolitički kvalitet, koji za razliku od ostalih, nije baziran na negaciji drugih i otklonom od njih, nego na sopstvenim viševekovnim vrednostima.

Kao što na Bliskom istoku imamo odmeravanje na tri nivoa različitih aktera – globalnih, regionalnih i lokalnih, prema toj analogiji, moglo bi se reći da bi i na Balkanu u međusobnim odnosima postoje tri nivoa. Najviši čine najveće sile poput SAD i Rusije, drugi nivo drže Srbija kao geopolitički faktor i njeni regionalni rivali, a treći nivo zemlje u kojima se odvijaju sukobi interesa i lokalni akteri – kao npr. suprotstavljene interesne grupe u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH. Naravno, kao i svaka analogija, ni ova ne može biti potpuno primerena. Srbija, još uvek nema snagu da ostvari potencijal drugog nivoa aktera, već je tretiraju kao i njene slabije susede, često i gore, alim, da bi se sačuvala, mora biti geopolitički faktor, koji joj je trenutno silom suzbijen, ili je neće biti.

KLjUČNA TAČKA PRELAMANjA INTERESA

Neophodno je pažljivo i racionalno vagati svaki potez, i voditi računa o pragmatičnim interesima, ali isto tako moramo znati da, ako Srbija potpuno zanemari svoju dušu, ona više nije Srbija, već bezlična i umanjena teritorija bez identiteta. Lomljenje Srbije u tom pravcu je Zapadu važno, i stoga, što bi padanje najjače domine na Centralnom Balkanu lako slomilo i preostale neintegrisane, mnogo slabije delove.

Tu dolazimo do ključne tačke prelamanja interesa Srbije i Makedonije – uslov njihovog opstanka i suverenosti je da nijedna od njih ne padne. Ukoliko padne Srbija, Makedonija apsolutno nema više čemu da se nada, a, ako Makedonija padne, uz aktuelno pristupanje Crne Gore NATO, Srbija i Srpska bi se našle u geostrateškom položaju sličnom Jugoslaviji 1941.

Još uvek smo daleko od onog nivoa, koji bi nas zadovoljio, pa stoga ne smemo gubiti iz svesti da smo i dalje u dubokom NATO ofsajdu. To ne smemo izgubiti iz vida ni kada govorimo o Makedoniji. Zato je veoma dobra izjava premijera Vučića, u kojoj nije otvoreno birao stranu u makedonskoj krizi, ali je jasno naglasio da takvi procesi nisu dobri i poželeo što uspešnije prevazilaženje krize. Otvoreno svrstavanje na stranu vladajuće VMRO bilo bi riskantno, jer veliko je pitanje ko će u ovoj bici izaći na kraju kao pobednik. Veoma loše je kada pobede oni protiv kojih se prethodno otvoreno svrstaš. Srbija, ako misli da vodi ozbiljnu politiku, mora se ugledati na najveće, da uvek ima paralelne planove i nikad ne stavlja sva jaja u jednu korpu. Javna podrška VMRO još je pogubnija ako znamo ko stoji iza Zaeva i koga bismo time izazvali. To nikako ne želimo jer, kao što je i Vučić rekao, nama makedonski scenario u Srbiji nije potreban. No, znajući da je ovo u Makedoniji proces koji prevazilazi njene granice i zahvata i Crnu Goru, i RS i Srbiju, Srbija je morala nešto da kaže koliko je u granicama njene trenutne moći, i to je i učinjeno, a onaj ko hoće da shvati shvatio je.

Da Vas podsetimo:  SNS, izbori, rezolucija – lažno evropejstvo lažnih patriota

Prednost Srbije je to što je ona jedini sused Makeodnije, čiji su interesi kompatibilni sa makedonskim. Grčka blokira na evroatlantskom putu, zbog spora oko imena. Uz ovo idu i veliki identitetski sporovi Skoplja i Atine oko antičkog nasleđa. Bugarska nikad nije istinski prihvatila postojanje posebne makedonske nacije osim što im je to bilo poželjno samo kao prelazna faza transformacije iz srpskog etnosa u bugarski. Bugarska i danas ima pretenzije na Makedoniju i smatra je svojom ekskluzivnom sferom uticaja. Preko davanja državljanstva, stipendija, ali i pružanja političke podrške, utočišta onima koji su probugarski orijentisani, ona se otvoreno meša u unutrašnje stvari Makedonije. Probugarski elementi u Makedoniji, obično su i antisrpski. Smatraju da srpski faktor treba potpuno istisnuti i da je sav pravoslavni korpus u Makedoniji bugarski. Prošle godine minorna probugarska stranka Ljupča Georgievskog istakla je antisrpske bilborde po Skoplju.

ULOGA BUGARSKE

Bugarska uloga u Makedoniji ne može biti konstruktivna zbog tradicionalnih interesnih veza sa Albanijom oko podele Makedonije i razbijanja srpskog uticaja. Čak i u doba najekstremnije izolacije Albanije, jedina zemlja koja je i tada imala važeći bilateralni sporazum, i to vojni savez sa njom bila je – Bugarska. U jeku kumanovske krize, Bugarska je poslala vojsku na granicu sa Makedonijom, a Bojko Borisov je povodom unutrašnje političke krize otvoreno kritikovao makedonsku vlast da bi se u poslednjoj fazi otvoreno stavio na stranu Zaeeva. Ne zaboravimo da je Bugarska NATO vazal, čime njena destruktivna uloga u makedonskim previranjima samo jača.

Velikoalbanska opasnost po Makedoniju je opštepoznata. Važno je imati u vidu i ulogu Turske. Ona ima veliki uticaj na Makedoniju. Brojna turska manjina živi u Makedoniji, ali i neturski muslimanski živalj, koji uživa bezrezervnu tursku podršku. Velika Albanija, Zelena transverzala – sve se to uklapa u neootomansku politiku. Turska presudno utiče na tok migrantske krize, koja dodatno destabilizuje Makedoniju. Spekuliše se čak da je Turska direktno umešana u najnoviju krizu oko ukaza Đorđa Ivanova, na koga Turci imaju uticaj, i protesta opozicije. Imali smo skoro i proteste Turaka u Makedoniji protiv provladinog novinara, koji je Srbin, i pritiske da se smeni. Njega je i lider opozicije Zoran Zaev vređao u emisiji i omalovažavao, čak i na nacionalnoj osnovi.

Da Vas podsetimo:  Atinska deklaracija, „hapšenje Putina“ i Vučićeva vulgarna odbrana

Na međunarodnom planu, očigledno je Makedonija ni na nebu ni na zemlji. Sve vreme je bila ekstremno kooperativna, željna da postane deo evroatlantske zajednice, međutim, njeni evroatlantski partneri imaju druge prioritete i favorite u regionu – Albance. No to ne znači da, iako se ponašaju kao maćeha prema Makedoniji, dopuštaju da ona potraži alternativu i spase se gledajući ka Moskvi. Naprotiv, ponašaju se kao muž koji se razvodi od žene, jer voli drugu, ali joj preti i ne da joj da i ona nađe drugog. Zaokret, koji se čini da Makedonija lagano sprovodi ka multipolarnosti više je iznuđen, kada više nemaju kud, nego što je to bio produkt njene namere. Blaga pozitivna promena ka Srbiji poslednjih godina rezultat je toga da Makedonija mora tako da postupa, jer joj to može biti jedini spas. Naravno, ona je zemlja koja je priznala tzv. Kosovo, podržala ga u UNESKO, ali moramo imati u vidu da je to i zbog pritisaka evroatlantista, kao i činjenice da je dobar deo Makedonije albanski. Zato se otvara prostor da barem spasimo Makedoniju da ona bude prosrpska, a ne antisrpska. Ona je u procesu rasrbljivanja daleko i nepovratno odmakla, i ne možemo se za nju boriti na način na koji moramo npr. za Crnu Goru. Ipak, narod koji je pravoslavan, piše ćirilicom, deli sa nama zajedničku istoriju i, što je najvažnije, deli iste neprijatelje i opasnosti ne smemo tek tako odbaciti po cenu da nekad budemo i tolerantniji nego što bi trebalo. Taktički treba istrpeti i poneku lošu stvar od Skoplja da bi dugoročno i strateški zadržali pozicije. Srbija i Makedonija su geografski deo jedne celine, i svi važni projekti uključuju međusobnu povezanost. Multipolarni projekti, poput kineskog Novog puta svile i povezivanja Atine i Budimpešte, tzv. Turski tok, koji je obustavljen, eventualni kanal Dunav-Morava-Vardar, kome se u Srbiji svi podsmevaju, ali su Kinezi već uradili studiju izvodljivosti, podrazumevaju Makedoniju i Srbiju umrežene. Dobri nezapadni projekti su ujedno i opasnost, jer Zapad teži da ih onemogući destabilizacijom tranzitnih zemalja.

Da Vas podsetimo:  O Njegošu, britanskom arheologu i KiM

DEO (PRO)SRPSKOG SVETA

Makedonsko tržište je takođe veoma važno za Srbiju i naša šansa. Makedonija je važna tranzitna zemlja ka Grčkoj. Dobro je što ruski uticaj u Makedoniji lagano raste, kao i kineski, jer Srbija sama ne može da Makedoniju ponovo načini prijateljem i delom svog sveta.

Za Srbiju je bitno da bude uticajna u celoj Makedoniji, ali posebno su joj važne neke oblasti poput Skoplja, Kumanova, Nagoričana. Pojas Skopske Crne Gore je ključan za očuvanje srpskog identiteta u Makedoniji. Srpsko kulturno nasleđe, crkve i manastiri, ne bi smeli više da se nalaze na meti pokušaja otimačine od Makedonaca, jer datiraju iz vremena kada je tu postojala i gradila ih je samo srpska država. Neki pozitivni pomaci, čak i na kulturno-identitetskom planu postoje. Spomenik caru Dušanu u Skoplju, obeležavanja Kumanovske bitke, Svetog Save – gde i vrh makedonske vlasti učestvuje u ceremonijama – to su sve koraci u dobrom smeru. Sa druge strane, Srbi u Makedoniji su veoma lojalni, i pored svih problema poput progona vladike Jovana, deo su vladajuće većine i danas stoje na braniku Makedonije, rame uz rame s makedonskim patriotama.

Za Srbe i Srbiju, bilo bi loše ukoliko bi Gruevski bio poražen, a proamerički, proalbanski i antisrpski Zaev došao na vlast. Istorijska ironija je da su Srbi i stranka koja u nazivu ima VMRO saveznici, ali vremena se menjaju. Nema stabilne Srbije bez stabilne i prosrpske Makedonije. Srbija bi na sve legalne načine trebalo da bude prisutna tamo i ima uticaj – ekonomski, politički, kulturni, medijski itd. Meka moć bi morala pojačano da deluje, jer je ionako većina Makedonaca prema nama blagonaklona. Tako i treba da bude, ali to ne znači da legitimne interese Srbija ne treba da brani. Kada Srbija ojača svoje pozicije u Makedoniji, to će biti znak da je ponovo ojačala. Ona ne učestvuje aktivno i ne izaziva nijednu krizu u susedstvu, ali, kada su je već drugi zlonamerni izazvali, a pritom se to tiče i nas, moramo se postaviti na način da, kada sve to prođe, srpski interesi budu sačuvani.

Makedonija može da opstane, i ima kakvu-takvu budućnost, samo kao deo (pro)srpskog sveta. Jedino joj od Srba neće biti ugrožena samostalnost, identitet, bezbednost niti bilo koji interes. Ako je Crna Gora naša Ukrajina, Republika Srpska naš Krim, a Kosmet i Jerusalim i Čečenija, Makedonija bi morala da bude naša Belorusija.

Uroš Nikolić

Novi standard

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime