Dokumentarno-igrani film „Nana Fata bosanska heroina“, koji govori o muslimanki koja želi da ukloni pravoslavni hram iz svoje blizine, premijerno je prikazan u Sarajevu.
Autor filma, režiser i producent je Enes Hotić, organizator premijere Savez bošnjačkih nevladinih organizacija, a suorganizator Fond Memorijala Kovači. Osim starice Fate Orlović iz Konjević Polja kod Bratunca, nedaleko od jednog najvećih stratišta Srba ovog kraja, premijeri su prisustvovali brojni njeni „poštovaoci“ piše Kliks.ba
Jedan od njih je i takozvani „mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve“ Mihailo, zapravo nekanonskog udruženja građana, koji je doputovao je iz Crne Gore a „ponajviše u želji da lično upozna ovu plemenitu i dobru ženu“, kako je rekao.
On joj je ukazao joj je poštovanje i podršku da ustraje u dugogodišnjem nastojanju i pravnoj bici za izmeštanje iz njenog dvorišta „bespravno izgrađene pravoslavne crkve“.
Mitropolit nekanonske organizacije naglašava da je i u Crnoj Gori aktuelan sličan problem jer je na planini Rumiji iznad Bara, prema Albaniji, Srpska pravoslavna crkva postavila objekat crkve, „srpske osmatračnice“, kako je on naziva.
Prije će nana Fata istjerati građevinu iz njenog dvorišta, čiji objekat mitropolit naziva i nacionalističkom provokacijom te „skalamerijom“ budući da je bespravno podignut, nego što će Crnogorci riješiti njihov problem na Rumiji, kazao je.
Nana Fata je u njenom od ranije prepoznatljivom maniru ponovila da će i dalje istrajavati u nameri da bespravna građevina bude uklonjena s njenog imanja i da bi ona zahtevala isto i kad bi to bila bespravno podignuta džamija te bilo koji drugi objekat bez njene saglasnosti. Inače poštuje bogomolje kao bogomolje, kazala je.
Mogla je i odustati od mukotrpne borbe s nepravdom jer ima decu koja žive u Americi, ali neće, rekla je, već želi ograditi vlastito dvorište pa makar po njemu „hodale vrane“.
Ni sama ne zna kako je mogla izdržati dugogodišnju nepravdu i pravnu bitku, ističe ova starica, a posebno optužbe da je ona nacionalista umesto onih koji su joj u avliji podigli građevinu bez njene saglasnosti.
Autor filma Enes Hotić rekao je uoči premijera da film odslikava svu patnju i bol Bošnjaka povratnika u manji bosanskohercegovački entitet.
Nana Fata je reprezentativni primjer te vrste zuluma, ali je u međuvremenu postala simbol povratničkog ponosa i prkosa, dodao je.
Organizatori premijere naveli su da je namera filma da skrene pažnju domaće i svetske javnosti na otpor Bošnjaka povratnika u Republiku Srpsku nedaćama kojima su izloženi, oličen u Fati Orlović u čijem je dvorištu 1996. godine podignut obekat pravoslavne crkve te pored brojnih sudskih ročišta i presuda u njenu korist, nije uklonjen.
Nana Fata je postala primjer kako se boriti za đedovinu i domovinu Bosnu i Hercegovinu, rečeno je.
Izvor: kmnovine.com
