Mladi Srbi odlaze sa Severa

0
898

novinariGrupa od 15 novinara iz zemalja članica EU, posetila je Kosovsku Mitrovicu i Zvečan u okviru ovonedeljne trodnevne posete Kosovu. Studijsku posetu je organizovala Kancelarija Evropske komisije za susedstvo, uz podršku kancelarija EU u Prištini i Beogradu. Poseta je bila deo kampanje kojom se novinari iz zapadnih zemalja informišu o politici proširenja i IPA programu, odnosno, kroz neposredne kontakte i obilazak samog terena, upoznaju se sa budućim članicama EU, a u cilju promovisanja politike proširenja. Novinari su se u Prištini sastali sa šefom kancelarije EU Samuelom Žbogarom, ministrima za evrointegracije i pravosuđa, Privredne komore Kosova, predstavnicima civilnog društva i kulturnim delatnicima. U Severnoj Mitrovici razgovarali su u prostorijama EU info centra sa grupom medijskih urednika i novinara, predstavnicima civilnog društva i Fonda za Sever, a obišli su i fabriku „Univerzal“ u Zvečanu, čije je otvaranje finansirala EU. Većina evropskih novinara nije upoznata sa specifičnostima situacije na Severu Kosova i stavovima kosovskih Srba. Njima, po sopstvenom priznanju, nedostaje neposredan kontakt i obilazak terena poput ovakve posete. Pitanja za građane Kosovske Mitrovice i severnog Kosova su bila brojna i raznovrsna, a ticala su se političke situacije, svakodnevnog života građana, saradnje sa albanskim stanovništvom, odnosa prema Beogradu i želja kosovskih Srba. U nastavku prenosimo sumirane i ključne poruke sa ovog sastanka, na kojem je učestvovao i urednik KoSSeva, a iskoristili smo priliku i da novinare evropskih zemalja pitamo za utiske.

Sastanak sa vama u KM najinteresantniji od svih

„Poznajem situaciju. Nije prvi put da sam u Kosovskoj Mitrovici. Mislim da sastanak koji smo danas imali sa vama ovde je možda najinteresantniji od svih koje smo do sada imali sa političkim predstavnicima i predstavnicima institucija, jer je ovo bio vrlo vrlo direktan kontakt sa ljudima koji žive u Mitrovici a ne sa onima koji kreiraju politiku. Za mene je sastanak bio interesantan i svakako bih želeo da zadržim kontakt sa vama.“

(Frančesko Kvintano, dopisnik ANSE iz Beograda)

Briselski proces bez kosovskih Srba

Volja i učešće Srba sa Severa su u potpunosti izostavljeni iz procesa briselskog dijaloga, ne samo tokom donošenja samog sporazuma, već i tokom čitavog tzv. post-briselskog procesa iako je on zvanično predstavljen kao paket sporazuma kojim se normalizuju odnosi između Srba i Albanaca i olakšava svakodnevni život građana sa fokusom na severnokosovske Srbe. Sporazumi koji se donesu bez aktivnog učešća stanovništva teritorije za koju će sporazumi važiti nailaze na otpor u primeni.

Da Vas podsetimo:  SRBI U RASEJANJU I NJIHOVA MATICA

Srbi sa Severa su zaslužili iskreniji i dostojanstveniji medijski narativ iz Beograda

Medijski narativ i diskurs poruka u sferi javnog komuniciranja zvaničnog Beograda i ostalih strana prema kosovskim Srbima u toku briselskog procesa jedan je od razloga za poniženost koju Srbi sa Severa Kosova osećaju, jer su očekivali da će od svoje države slušati istinite poruke i na takav način bi joj najbolje i pomogli. Da se sa njima iskrenije komuniciralo, oni bi iskazali konstruktivniji, fleksibilniji i kreativniji stav sa čim bi značajno doprineli uspehu – tada – istinskog briselskog dijaloga.

Srbi sa Severa – „žrtva proglašena zločincem“

Srbi na Severu nemaju plan B za limbo u kom se nalaze

„Na Kosovu sam samo dan i po ali do sada sam video da su ljudi uglavnom podeljeni. Video sam da se opozicija bori, uglavnom da se buni protiv Briselskog sporazuma. U ovom trenutku u Severnoj Mitrovici vidim kosovske Srbe koji ne pokušavaju da pronađu svoj ‘plan B’ za situaciju u kojoj se još uvek nalaze – limbu o kojem smo upravo tokom sastanka pričali. Dakle, vidim jednu veoma tešku situaciju i vidim da je Brisel zaglavljen u svojim strahovima da – ukoliko bi se Mitrovica ujedinila sa Srbijom, onda bi Kosovo bilo ujedinjeno u deo Velike Albanije. Time bismo dakle videli balkanizaciju – iznova i iznova. Radi se o veoma, veoma komplikovanoj slagalici, teškoj za obe strane da reše.“

(Vasilis Dalijanis, sa glavne kiparske televizije i atinske Protothema)

Srbi sa Severa su svesni da su tokom godina bili „dežurni krivci“ za sve negativne trendove u kosovskoj priči, sa čim se ne slažu, naglašavajući da se radi o političkoj zloupotrebi, ali se taj trend nije promenio ni tokom briselskog dijaloga. Žrtva se proglašava zločincem.

Da Vas podsetimo:  Ukras pravoslavne Đakovice

Srbi na Severu – sastojak na samom dnu ekspres lonca, a oni žele mir i pristojan život

Srbi na Severu su sastojak na samom dnu prepunog ekspres lonca koji kuva sve vreme pod pritiskom. U pitanju je politički pritisak. Srbi na Severu žele mir, prosperitet svojih porodica i domova.

Međutim, lokalni trendovi su negativni, ali ima i pojedinih pozitivnih inicijativa. Preko 60 odsto mladih sa već postojećeg univerziteta u Kosovskoj Mitrovici izjasnilo se da želi da ode dalje – u centralnu Srbiju ili inostranstvo, Od 2008, sve više mladih ljudi, još tokom srednjoškolskog obrazovanja i nakon njega, odlazi, primarno u Beograd – da studira, sa namerom da se ne vrate. Pozitivni trendovi su nastojanje mladih da održe kulturni život, a jedan od najjačih brendova iz sfere kulture je godišnji mitrovički džez i bluz festival čije su pripreme u jeku. Srbi sa Severa na dnevnom nivou sarađuju sa komšijama Albancima i ta saradnja je uspešna sve dok nije deo „isforsirane političke agende“. Postoje potencijali za ekonomski razvoj. Iako Sever Kosova nije tradicionalno poljoprivredna sredina, velike površine plodnog tla, klimatski uslovi, bogatstvo voda i šuma, čine odlične uslove za strateško ulaganje u razvoj malih poljopriovrednih gazdinstava. Fond za Sever sa prikupljenih 8 miliona evra je dobra osnova za razvoj kvalitetnih projekata.

Zemlje EU treba da razumeju šta se događa na terenu zemalja koje žele postati članice EU

„Smatramo da je bitno da osim EU, i same zemlje članice razumeju šta se događa na političkom, ekonomskom i društvenom planu u smislu politike proširenja, kako bi bile podrška proširenju, tako da same zemlje članice razumeju koje su koristi proširenja i to je razlog što su novinari u poseti Kosovu, a biće još poseta.

(Dinka Živalj, predstavnica za medije Kancelarije EU u Prištini)

Vlada Srbije i srpska administracija – glavni poslodavci

Iako cifre ukazuju na značajno siromaštvo i stopu nezaposlenosti kod kosovskih Srba, vlada Srbije i srpske državne institucije su i dalje glavni poslodavci kosovskim Srbima i primanja koja kosovski Srbi koriste iz Beograda neuporediva su sa novcem koji dobijaju iz kosovskih institucija, kao što su penzije. Iako iz Prištine stižu zahtevi za gašenje „paralelnih institucija“ na Severu, istovremeno se ne pominje njihovo postojanje u svim većinski srpskim sredinama na jugu i centralnom Kosovu, iako su ti delovi integrisani u kosovski sistem od 2008. Upravo činjenica da kosovske Srbe ‘izdržava’ Beograd i da oni u značajnoj meri sada na Kosovu ostaju zbog toga jer ne postoje drugi uslovi za ostajanje, jeste činjenica zbog koje i međunarodna zajednica i kosovska vlada ‘tolerišu’ prisustvo srpske države u nominalno integrisanim sredinama na jugu i u centralnom delu Kosova.

Albanske pa srpske zastave – jasno je gde se pripada

„Nismo puno toga posetili u Severnoj Mitrovici. Ono što smo mogli da vidimo kroz prozor autobusa jeste da je grad siromašan, videli smo jasno albanske zastave, onda i srpske. Za nekog ko dolazi odakle sam ja, vrlo je jasno gde se pripada. Interesantno je videti grad podeljen na ovakav način.“

(Antonio Sančez, dopisnik španske državne novinske agencije iz Beča)

Kosovski Srbi – oslabljena zajednica koju su nedaće osnažile

Da Vas podsetimo:  Sadašnji su takođe bili “bivši”…

Kosovski Srbi su zajednica koja je desetkovana ne samo u broju, već i u svojim intelektualnim, ekonomskim, političkim i društveno-kulturnim potencijalima, ali su se tokom godina suočavali sa teškim izazovima koji su ih istovremeno i osnažili.

Trend odlaska Srba sa Kosova se ne zaustavlja. Taj trend je pojačan i među Srbima na Severu Kosova od 2008. godine. Stanovništvo južno od Ibra se pomera ka Severu, šaljući decu na školovanje i ulažući u nekretnine i drugi kapital na Severu, dok se domicijalno gradsko stanovništvo sa Severa sve više orjentiše ka centralnoj Srbiji. Buduće trendove ne može niko da predvidi, ali je realan scenario da će se odliv stanovništva nastaviti, posebno mladih generacija.

KM Novine

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime