Ne mislimo isto, ali…

1
1197

ekonomijaKORENI su 28.01.2016.g. objavili moj tekst „Da li je PIO fond održiv“. Tekst je dobio pozitivne kritike od više udruženja penzionera, mnogih čitalaca. Prenosim kritike bankara g. Branka Dragaša, objavljene na njegovom profilu, na koje odgovaram;
Napomena: po tačkama prenosimo mišljenje g. Dragaša i odgovor.

1. Branko Dragaš – Šta je problem iznetog rešenja?
Autor polazi od stanovišta uzimanja i preusmeravanja sredstava u totalitarnom neoliberalnom sistemu, što je parazitski pristup, karakterističan za političare i birokrate, umesto da pođe od temeljnog transformisanja političkog i ekonomskog sistema i stvaranja takvog društva u kome neće biti interesa za rad u sivoj ekonomiji.

To se može ostvariti oslobađanjem stega privrednika, pravljenjem dobrog poslovnog ambijenta, drastičnim smanjivanjem poreza, prireza, naknada i dažbina, jačanje slobodnog tržišta i konkurencije, te ubrzanim privrednim razvojem i velikim zapošljavanjem.

Tražiti da se pojača disciplina u radnom logoru, kako bi se povećala efikasnost logoraša, nije rešenje za one koji su zatvorenici.

Potrebno je srušiti logor i osloboditi ljude da mogu da žive slobodno i dostojanstveno kako priliči ljudskom biću.

Dragan Radović – odgovor br.1

Branko Dragaš, kao i mnogi drugi, u svom komentaru polazi od pretpostavke da se sivom ekonomijom bave siromašni (što je katastrofalna greška), verovatno misli da im je to interes kako bi preživeli. Siva ekonomija postoji zbog kriminalizovanog dela birokratije i zaštićenih privrednika koji: 1. prošvercuju preko Carine tri do četiri milijarde evra robe na crno, 2. iznesu pranjem novca 4 do 5 milijardi US $ iz Srbije na godišnjem nivou, 3. plasiraju iz legalnih u nelegalne tokove skoro milijardu evra akcizne robe na kojoj se izvrši utaja od 400 miliona evra PDV-a i akciza, 4. plasiraju dve trećine brašna na crno, iz potpuno legalno otkupljene pšenice, 5. plasiraju polovinu prometa mesa na crno (verovatno sa isteklim rokom, pristiglog iz EU, 6. i još mnogo toga…. poenta teksta je DA OPTEREĆENJE ZARADA MOŽE I MORA BITI SNIŽENO ZA TREĆINU, prikazana matematika to i dokazuje.

BD pravi ogromnu grešku kada obrazlaže da se to može postići oslobađanjem stega privrednika (i sve nabrojano u drugom pasusu) jer dobar poslovni ambijent se ne može napraviti sve dok se ne spreči kriminal naveden pod tačkama od 1 do 5., a to se može ostvariti za samo tri meseca – suzbijanje carinskog kriminala, iznošenje novca van granice, kao i sprečavanje plasiranja robe na crno (navedenih u tačkama 3 do 6). Ovo je jedini način da se ogromne količine novca zadrže u zemlji što bi značajno povećalo likvidnost privrede.

Uvoznički lobi drastično bi smanjio uvoz, zabluda je da su svi oni uvozili robu zbog niskog kursa evra, istina je da su radili uvoze svega i svačega samo zato što su provlačili robu bez plaćanja carine i PDV-a, što im je donosilo značajan profit. Nedostatak robe bi pogurao naše privrednike na pokretanje proizvodnje, uz smanjenje opterećenja zarada, naglo bi se povećalo zapošljavanje. Povećana tražnja radne snage povećava i zarade, radnici bi masovno prestajali da rade u stranim firmama (za plate od 200 evra), prelazili bi u domaće za veće zarade.

NAPOMENA: samo tri meseca je potrebno da se stvori podloga za neuporedivo bolji privredni ambijent, za razliku od predloga BD, njegovo menjanje sistema se može ostvariti nekada, možda i nikada. „Rušenje logora“ se ne može više videti ni u ratnim filmovima poput Neretve, Zelengore i sl.

2.Branko Dragaš
Predlog rešenja autora me je podsetilo na moje služenje JNA. Jugoslovenski oficiri su stalno tražili od nas vojnika da poštujemo Pravila Službe.
/PS/, mada vojska nije bila vojnički obučena i nije bila sposobna da brani državu i narod.
Moj stalni sukob sa oficirima JNA je bio na ovoj liniji njihovog PS formalizma. Ja sam se zalagao za suštinske promene u načinu obuke vojske. JNA se raspala u krvi i država koju je ona branila je nestala. Tako je propala jedna velika laž.

Da Vas podsetimo:  SMEH JE DOBAR LEK, I ZA POLITIČKE BOLJKE...

Dragan Radović – odgovor br. 2
g. Dragaš živi u prošlosti i dalje, nemam komentar na br. 2.

3.Branko Dragaš
Šta treba da uradimo da bi spasili Penzioni fond, pita se autor teksta.

Treba 700.000 radnika na crno da prevedemo da rade na prijavu? Kako to da se uradi? Nisam video rešenje. Koliko treba finansijskih i poreskih policajaca da država zaposli da bi tu armiju radnika na crno prevela da rade na prijavu? Represijom se ništa neće postići. Represija dovodi samo do jačanja rada na crno. Nedavno sam analizirao budžet jedne male opštine.

Povećanje poreskih zahvatanja je dovelo do pada poreskih prihoda. O tome uporno pišem i govorim. Ne može se povećanjem poreza i represijom da puni budžet. Ali, naši ekonomisti to teško prihvataju.

Dragan Radovic – odgovor br.3.
Tačno, treba 700 hiljada radnika da prevedemo sa crnog u legalan rad. Kao što sam već obrazložio, prvo treba sniziti opterećenje zarada za trećinu, značajna stimulacija za poslodavce, omogućiti rok od 3tri meseca za prijavljivanje radnika, posle tog roka primeniti jake represivne mere prema privrednicima koji budu i dalje imali radnike bez prijave. Makedonija ima najniže stope poreza od 2008. g., nema pomaka u većoj naplati, izostala je kontrola privrednika – raditi na crno i plaćati nula dinara poreza je najveća stimulacija za privrednika, ako nema straha od jakih represivnih mera, neće biti rezultata kao u Makedoniji, zato su ove mere neophodne. Mnoge zemlje EU imaju visoke stope poreza na dobit, kao i druge, pa ipak retko ko radi u sivoj zoni, strah od represivnih mera im ne dozvoljava igranje sa državom.

Ni u jednom delu, nikada nisam napisao da treba povećati stope bilo kog poreza, punih pet godina obrazlažem kako treba izvršiti reformu poreskog sistema i sniziti sve poreske stope.

BD još kaže da „…naši ekonomisti teško shvataju…“. U pravu je. On je bankar. Jednom bankar – uvek bankar. Ekonomisti ne shvataju zašto g. Dragaš predlaže devalvaciju dinara na 300 din./euro, veći kurs za čak 143%!!! Još jedan bankar, prof. Komazec ima sličan predlog, da kurs bude 200 din./euro!!! Mera koja bi podstakla izvoz, kažu! I UNIŠTILA 80 hiljada građana korisnika stambenih kredita koji u ovom trenutku duguju 346 milijardi dinara bankama ili u evrima 2,85 milijardi. Povećanje rate u dinarima od 143% oduzelo bi poslednju nadu zaduženima da će sačuvati na kredit kupljeni, sa hipotekom opterećeni, stan. Privrednici koji su već sada u nepremostivim problemima bili bi dokusureni. Sve oduzeto bilo bi u vlasništvu banaka. Jednom bankar – uvek bankar! Čudno je da niko od pozicionih eksperata ne daje predloge za ogromnu devalvaciju dinara (to su oni, uvaženi profesori državnih fakulteta koji podržavaju neoliberalni koncept, uništiteljski za našu ekonomiju).

4.Branko Dragaš
Autor razmatra koliko bi se prikupilo novca u budžet. Računa na minimalnu platu. A onda, pitajući se zašto bi svi neprijavljeni radnici bili plaćeni minimalnim platama, uvodi da su svi plaćeni po prosečnoj zaradi od nedostižnih za većinu zaposlenih – 51.485 dinara. Evo, rešenja! Evo, para! Čitavih – 2,33 milijarde evra godišnje. Kako je lako puniti budžet.

Da Vas podsetimo:  MNOGO REČI, POLA UBISTVA! (NEMAČKA POSLOVICA)

Treba samo množiti brojke koje se ne mogu množiti. Ima još prostora za povećavanje poreskih prihoda. Prema podacima 400.000 radnika prima minimalac. Autor kaže da je 200.000 realno, dok 200.000 radnika prima dvostruko i višestruko više. Te poslednje treba oporezovati po prosečnoj neto zaradi za decembar.

Kako je autor došao do ove cifre?

Ako se primoraju preduzeća i poslodavci da isplaćuju plate, umesto minimalnih, na nivou prosečnih plata, dobijaju se novi prihodi u budžetu. A šta ako poslodavci, koji više ne mogu da izdrže tolika zahvatanja, zatvore proizvodnju i otpuste sve te ljude? Imaćemo povećanje nezaposlenosti, pad životnog standarda i socijalne probleme u sve siromašnijem društvu.

Dragan Radović – odgovor br. 4.
Potpuno je nerazumljivo da svih 700 hiljada radnika na crno u ovom trenutku činjenično radi za minimalnu zaradu? Mnogo zanimanja na tržištu imamo gde su zarade na „ruke“ i preko hiljadu evra, neuporedivo više onih gde su 500 do 1000 evra. Kriza jeste u Srbiji, ogroman broj radnika radi za minimalne zarade, pa je ipak prosek preko 51 hiljade. Navodim kao primer da je prosek zarade zvanični u Srbiji 51.485 din., prosek napominjem.

Ne „uvodim“ da su svi plaćeni po prosečnoj zaradi, već ostavljam mogućnost da je prosek zarada za ostalih 200 hiljada radnika na nivou proseka Srbije. Niti jednog trenutka nisam rekao lako je napuniti budžet, već obrazlažem potencijal – MATEMATIKU, da bih dokazao NEDOKAZANIMA u Min. finansija da i te kako ima prostora za snižavanje opterećenja zarada. Nigde nisam dao predlog da poslodavci moraju isplaćivati prosečne plate.

BD verovatno nema informacija da u Srbiji na hiljade poslodavaca isplaćuje ful zarade, sa doprinosima od 62 do 65%. Ipak su manjina, zato i ne mogu da se izbore za snižavanje opterećenja. Ako bi svi MORALI da isplaćuju ful zarade i te kako bi se tada borili i vršili pritisak na vlast da snizi opterećenje.

Dugogodišnjim istraživanjem sive ekonomije nedvosmisleno dokazujem da većina poslodavaca ne isplaćuje ful zarade zbog ličnog bogaćenja, ne zbog teške ekonomske situacije. Uzmimo samo strane investitore: zašto oni isplaćuju minimalne zarade? Kako je moguće da desetine hiljada vozača u međunarodnom transportu imaju minimalne isplaćene zarade, činjenično 700 do 1500 evra? I da ne nabrajam čitav niz zanimanja.

5. Branko Dragaš
Napokon autor traži da se poreska zahvatanja smanje za trećinu sa sadašnjih 62-65%.
Saglasan. To je početak.

Dragan Radović – odgovor br. 5. – Srž pisanja teksta je: smanjiti opterećenje zarada i naterati sve privrednike na prevođenje radnika sa rada na crno u rad sa prijavom, isplata punih zarada, brojkama potvrđeno da je PIO fond održiv.

6.Branko Dragaš
Inspektori rada ne mogu da reše sistemske probleme u pogrešno postavljenoj ekonomskoj politici. Armija inspektora rada više pravi troškove državi, nego što doprinose punjenju budžeta.

Dragan Radović – odgovor 6.
Sa ovakvim načinom rada ih treba ukinuti, ne rade svoj posao, podložni su korupciji. Trenutno dozvoljavaju da firme drže više stotina radnika na crno, da drže više stotina legalno prijavljenih radnika koji godinama niti jedan dinar uplate doprinosa nemaju, da lokalne samouprave i mnoga JP ne isplaćuju mesecima, čak i godinama, doprinose radnicima. Smanjenjem doprinosa za trećinu, promeniti način rada ovoj službi, uvesti tri nivoa unutrašnje kontrole kako bi se sprečila korupcija, uprostiti način rada kontrole na terenu i povećati efikasnost, uvesti preventivne kontrole privrednika.

Da Vas podsetimo:  O Deda Mrazu i studentima

Branko Dragaš
7.Lažni invalidski penzioneri – podržavam rešenje.

8.Izdvajanje penzionisanih državnih službenika iz PIO fonda – podržavam. Pre toga se moraju korigovati plate u državnim službama u odnosu na privredu.

9.Smanjivanje troškova PIO Fonda – odličan predlog.

Dragan Radovic – odgovor 7, 8 i 9 – bez komentara, saglasni smo.

10. Branko Dragaš – Na kraju – Kako napuniti Penzioni fond?
Na ovakav način se sigurno nikada neće napuniti.
Potrebno je napraviti novu ekonomsku politiku koja će :
• Zaposliti 3,5 miliona radno sposobnih ljudi,
• Potpuno iskoreniti nezaposlenost,
• Zaposliti sve penzionere koji mogu da rade jedan ili više sati dnevno,
• Zaposliti sve invalide koji mogu da rade, na specijalnim poslovima u državi,
• Zaposliti sve prazne kapacitete u državi,

Dragan Radović – odgovor na deo 10.
Saglasan sam u potpunosti sa predlozima BD, samo ne znam kako se to može uraditi u roku od samo tri meseca, najkasnije do godinu dana – na žalost, g. Dragaš uopšte ne obrazlaže kako bi ostvario sve predloge u navedenih pet tačaka (kako zaposliti 3,5 mil., iskoreniti nezaposlenost i dr.). Realno, prethodni predlozi BD su toliko nerealni, neostvarivi, nema potrebe komentarisati ih.

Branko Dragaš
• Smanjiti sve poreze i sva zahvatanja,
• Napravit racionalizaciju i uštede u državi,
• Porez na dobit smanjiti na 5% godišnje,
• Porez na međunarodne finansijske transakcije smanjiti na 2%
• Porez na reeksportne poslove smanjiti na 2%
• Obezbediti dvostruke stope privrednog rasta – 15% – 40%

Dragan Radović – odgovor na deo 10. ostalih 6 tačaka.
Ne samo smanjiti sve poreze kako kaže BD, punih pet godina obrazlažem kako to ostvariti, vrlo realno. Vrlo nerealno je ostvariti stope rasta od 15 do 40%, nonsens u ekonomskoj struci – samo bankar može dati ovakav predlog.

Branko Dragaš
Male poreze svi plaćaju. I pune budžet. Oni koji ne plaćaju mali porez, neće biti uhapšeni. Njih treba staviti u ludnicu. Tako se država brani od izbegavanja poreza. Kada se pokrene proizvodnja i stvori nova vrednost, onda je lako uzimati. Najgore je kada se policijsko-parazitskim metodama održava totalitarni sistem. Zar ništa nismo naučili iz propasti JNA?

Dragan Radović – odgovor na deo 10.
Nije tačno da male poreze svi plaćaju: niko ne plaća poreze, bilo male ili velike, ako ne mora, tačnije ako nema strah od teških represivnih mera države. Za nesvakidašnji, nezabeležen u istoriji civilizacije, predlog da one koji ne plaćaju poreze treba staviti u ludnicu, kako kaže BD – ostajem bez komentara.

Tačno je, kada se pokrene proizvodnja, samo što BD niti jednim objašnjenjem ne govori kako pokrenuti proizvodnju iz koje bi se ubirali porezi. Priče o održavanju totalitarnog sistema su više nego prazne, potpuno nebitne za naš „duel“. Revolucionara i raznih sanjara uvek je bilo…. i biće ih…. i stalno podsećanje na JNA je pogrešno, daleka prošlost – KO SE STALNO VRAĆA U PROŠLOST NEMA BUDUĆNOST….

Fascinantno je da g. Branko Dragaš, koji se izdaje za profesionalca u finansijama, može dati sebi slobodu, da tvrdi kako stope rasta privrede mogu ići na 15-40 % na godišnjem nivou, nečuven predlog u istoriji ekonomije.

U Beogradu, 01.02.2015.

Dragan Radović

Dragan Radović

1 KOMENTAR

  1. Prosto je neverovatno da ekonomista kalibra Branka Dragasa daje predlog da kurs bude 300 dinara a rast 40%. Da li je to on stvarno rekao ili mu raznorazni diplomasi to pripisuju.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime