„Normalizacija“ dijaloga

0
870

0,,16464877_303,00

Tehnički dijalog Beograda i Prištine se nastavlja uz posredovanje Evropske unije. Ali ako je suditi po izjavama koje tri strane daju nakon razgovora u Briselu, reklo bi se kao da se svaka od njih sastajala sama sa sobom.

Posle više od godinu dana pregovora tehničkih grupa Beograda i Prištine, u Briselu je objavljeno da su se dve strane „dogovorile oko nacrta planova za prelazne punktove koji se nalaze u okviru zajedničkog upravljanja granicama (IBM).“ Iz kancelarije Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), posrednika u razgovorima, stigla je još jedna rečenica kojom se taj korak ocenjuje kao „pozitivan napredak u procesu implementacije.“ Na takvo, kao i obično šturo i neutralno saopštenje sa evropske strane, stigla je „nadogradnja“, kojom su delegacije Beograda i Prištine, svaka iz svog ugla i za svoju publiku, objasnile kako će izgledati prelazne tačaka između Srbije i Kosova.

„Dogovorili smo planove za građevine na svih šest graničnih prelaza između dve države“, izjavila je šefica kosovske delegacije Edita Tahiri. „Već godinu dana pokušavamo da se dogovorimo oko izgradnje trajnih graničnih prelaza, što uključuje zgrade i infrastrukturu potrebnu za granični prelaz na kome su do sad postojali samo privremeni objekti“, dodala je Tahiri u Briselu, najavivši da će Evropska unija projektovati i finansirati izgradnju koja bi trebalo da počne u januaru i da traje dve godine.

Na takvo „konačno i trajno obeležavanje granice“ između Srbije i Kosova, nekoliko sati kasnije i nekoliko stotina metara dalje od mesta gde je Tahiri razgovarala sa novinarima, reagovao je Beograd: „Ja se zaista pitam da li smo mi bili na istom sastanku“, izjavio je oficir za vezu Vlade Srbije u Prištini Dejan Pavićević: „Jedino što je danas dogovoreno i parafirano jeste broj saobraćajnih traka koje će biti dodate na određene administrativne prelaze, a koji će zadržati svoj postojeći izgled. Ako postoji potreba, dodaće se nekoliko objekata, ali će sve ostati apsolutno statusno neutralno – bez zastava, nema bedema, nema rampi. Dakle nema granice, samo administrativni prelazi koji će služiti kao i do sad, a na daljem kreiranju i dizajnu administrativnih prelaza učestvovaće naši eksperti koji će to prilagoditi potrebama i olakšati život stanovništva.“

Da Vas podsetimo:  U NJIHOVU KAFANU DOLAZI CELA SRBIJA: Porodica Milosavljević sa četvoro dece otišla na selo i pokrenula biznis!

Čija je istina prava?

Šta je dakle tačno dogovoreno? Kako će izgledati administrativni/granični prelazi između Srbije i Kosova? Kakve će zgrade/objekti biti izgrađeni/eventualno dodati, koliko će „dizajn“ uticati da administrativni prelaz to i ostane ili će ga transformisati u granicu po najvišim evropskim standardima? U svakom slučaju dogovoreno je da „ključni zadatak za Srbiju i Kosovo ostaje normalizacija odnosa“.

Evropski zvaničnici, po ugledu na već pomenute neutralne izjave koje „ostavljaju prostora srpskim i kosovskim zvaničnicima da sami objasne svojim građanima šta su se dogovorili“, kažu da je „prerano“ govoriti šta vide kao konačan ishod te normalizacije. Ono što niko ne spori jeste napredak koji je posle godina odsustva bilo kakve komunikacije, sem one zasnovane na nasilju, doneo dijalog u Briselu. Da li bi u tom svetlu nepristrasniji i transparentniji uvid u ono što se između Beograda i Prištine dogovara iza staklenih zidova evropske diplomatske službe bilo „traženje hleba preko pogače“?

Dejan Pavićević: Sve će ostati apsolutno statusno neutralno

U evropskim institucijama kažu da „delikatnost i kompleksnost“ tog procesa zahteva izvesnu dozu diplomatske uzdržanosti. Nje su u najvećoj meri bili svesni upravo najviši predstavnici Beograda, Prištine i Brisela kada su donosili najvažnije političke odluke. Međutim, u nemalom broju drugih slučajeva bili smo, i još smo, svedoci polemika o tome „koja strana ne govori istinu“. Razlog je svakako jasan: teške odluke treba na što bezbolniji i ako je moguće što pobedonosniji način, predstaviti građanima Srbije i Kosova. Tako su se „bitke“ Srba i kosovskih Albanaca sada mahom prenele na polja – politike i medija.

Političko-medijska rašomonijada

U trenutku kada pojedine zemlje-članice Evropske unije insistiraju na širenju spiska otvorenih pitanja koje treba rešavati, u Briselu bi bili zadovoljni i kada bi do kraja oktobra, odnosno do kraja mandata Ketrin Ešton, Beograd i Priština u potpunosti primenili dogovoreno iz Aprilskog sporazuma. Svi zajedno su svesni već dugog zastoja u dijalogu i da su nerešeni neki od osnovnih problema, počev od pravosuđa, pa do formiranja zajednice srpskih opština.

Da Vas podsetimo:  Srbija među zemljama sa najnižim platnim jazom prema polu u Evropi

Međutim, pored očigledne prepreke u vidu izbora, koji su ove godine održani i u Evropskoj uniji i u Srbiji i na Kosovu, i pored optimizma koji u pogledu nastavka tog procesa ima buduća visoka predstavnica Unije Federika Mogerini, moramo biti svesni problema u normalizaciji samog dijaloga dve strane. Već toliko puta viđena političko-medijska rašomonijada može biti prihvatljiva samo kao filmski scenario, ali ne i kao okruženje za stvarnu normalizaciju.

Marina Maksimović

DW.DE

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime