Otkud domen kosovo.com na sajtu Kancelarije za KiM

1
2665
Foto: printskrin/Kancelarija za KiM

Pre izvesnog vremena, gosp. Nikola Janić iz Švedske (na sastanku kojem je prisustvovao i gosp. Dragan Stanojević, predsednik Pokreta ROD – Rodolјubi otadžbine i dijaspore) mi je skrenuo pažnju da se na veb sajtu Kancelarije za Kosovo i Metohiju, u sekciji Linkovi, nalazi link/veza koji je opisan kao „Crucified Kosovo – Destroyed and desecrated Serbian Orthodox churches in Kosovo and Metohia“ a vodi ka drugom veb sajtu (http://www.kosovo.com/crucified/default.htm) na kome se oglašava da je domen „kosovo.com“ na prodaju (for sale). Gospodin Janić je izneo mišlјenje da bi neko zlonameran to mogao interpretirati kao da Kancelarija za Kosovo i Metohiju reklamira i učestvuje u komercijalnoj prodaji domena „kosovo.com“ što je naravno, vrlo škaklјivo u ovom trenutku kada se lomi i rešava sudbina naše južne pokrajine.

Foto: printskrin/Kancelarija za KiM

Ja sam gosp. Janiću i gosp. Stanojeviću tom prilikom ispričao istoriju domena „kosovo.com“ te razjasnio kako je verovatno došlo do greške jer je još 2008. godine sav sadržaj sa domena kosovo.com prebačen na domen kosovo.net. Tako recimo, ako u spornom linku (http://www.kosovo.com/crucified/default.htm) deo „com“ promenite u „net“ (i dobijete http://www.kosovo.net/crucified/default.htm) otvoriće vam se stranica elektronskog izdanja monografije Raspeto Kosovo, što je pretpostavlјam i bio cilј ovog linka na vašem sajtu.

Foto: printskrin/Kosovo.com

Iskoristiću priliku da napišem par rečenica o tome zašto domen „kosovo.com“ nije više u upotrebi odnosno vlasništvu Eparhije Raško-prizrenske i zašto je jedino rešenje bilo preći na novi domen „kosovo.net“ pa se onda dešavaju i ovakve greške koje mogu da navedu na pogrešne zaklјučke. Naime, pošto sam ja rodom iz Prištine gde sam i živeo sve do januara 1999. godine, lično sam učestvovao (sa još dvojicom mojih kolega) u izdradi prvog veb sajta za Manstir Dečane još davne 1994. godine dok je SR Jugoslavija bila pod sankcijama UN koje su uklјučivale i telekomunikacioni saobraćaj. Ekipa iz kompanije Bel Pagette gde sam tada radio kao tehnički direktor imala je odlične kontakte sa monaštvom i sveštensvom iz svih crkava i manastira na KiM, pa sam tako imao priliku da mnogo puta razgovaram i sa Ocem Savom Janjićem. On je bio (i još uvek je) vrlo nadaren te je sa lakoćom razumeo tehnike HTML programiranja tako da je posle nekog vremena i obuke preuzeo administraciju i dalјu nadgradnju veb sajta „decani.com“ a pošto su zahtevi i obim posla bivali sve veći, obučio je još nekoliko monaha iz manastirske bratije. Tako je Manastir Dečani postao centar za (tada) nove tehnologije veb dizajna i komunikacije preko interneta pa je odatle potekla inicijativa da se osim samog manastira u te tokove uklјuči i cela Eparhija Raško-prizrenska.

Da Vas podsetimo:  O srpskim žrtvama Jasenovca – nepostavljena ključna pitanja
Foto: printskrin/whois.com

Ne znam kako je otac Sava došao u kontakt sa izvesnim Želјkom Boškovićem koji se 1996. godine ponudio da pomogne oko registracije domena „kosovo.com“ pošto je u to vreme sankcija i platni promet sa inostranstvom bio otežan. Ja nažalost zadnjih godina nemam kontakt sa ocem Savom, zadnji put sam ga video kada sam krstio svoju ćerkicu u Manastiru Dečani 2011 (http://www.spc.rs/eng/norway_blessing_serbia). U prilogu ovog mejla imate i par slajdova gde jedan od njih pokazuje da je domen „kosovo.com“ registrovan 23. oktobra 1996. god. samo što tu ne stoji na čije ime. Međutim činjenica je da je Želјko Bošković to registrovao na svoje ime a ocu Savi to predstavio kao formalnost tako da su on (otac Sava) i njegovi saradnici od tada počeli da na sajt postavlјaju informativni sadržaj a domen je reklamiran kao zvanična veb prezentacija Eparhije Raško-prizrenske. Znači, od 1996. god. pa do 2006. sajt „kosovo.com“ su održavali i administrirali monasi Raško-prizrenske eparhije ali je domen formalno-pravno bio registrovan na fizičko lice Želјka Boškovića. Ne znam tačno koliko su iznosili troškovi zakupa domena za to vreme ali sam siguran da to nije moglo biti više od 20-25 $ na godišnjem nivou.

Foto: printskrin/Kosovo.net

Iznenada u neko doba 2006. godine, kada se kriza na Kosovu i Metohiji sve više zaoštravala, Želјko Bošković traži od oce Save i Eparhije Raško-prizrenske traži čak 100.000 $ (ova cifra nije proverena, dobio sam je iz „druge ruke“) na ime svojih „troškova“ oko domena i preti da će u ako novac ne dobije domen prodati šiptarima za puno veću sumu (https://www.bbc.com/serbian/news/2006/04/060416_kosovocom1.shtml). Otac Sava i ostali odlučuju da ne pristanu na ucenu i sav sadržaj sa domena „kosovo.com“ prebacuju na domen „kosovo.net“ ali je problem time samo delimično rešen jer hilјade i hilјade linkova (poput ovog na sajtu Kancelarije za KiM) nisu ažurirane već i dalјe vode ka „starom“ domenu „kosovo.com“.

Da Vas podsetimo:  Mir Božiji, Hristos se rodi! Srećan Božić!

Eto, ovo je jedan od primera kako postoje lјudi kojima ništa nije sveto i koji su zbog ličnog bogaćenja spremni na najgore zloupotrebe ne obazirući se na više cilјeve ili nacionalne interese. Na kraju mogu samo da kažem da mi je drago što vidim da je domen „kosovo.com“ i dalјe na prodaju što znači da Želјko Bošković još uvek nije uspeo u nameri da ga unovči, a ako to ikada i uradi da se nadam da će novac koji bude dobio za njega morati da potroši na lekove…

S poštovanjem,

Boris Maksimović iz Norveške

Član predsedništva Pokreta „Rodolјubi otadžbine i dijaspore“ ROD

1 KOMENTAR

  1. Чест сам посетилац сајта koreni.rs и са посебним интересовањем сам пропратио вашу серију чланака под насловом „Вољена Србија …“.

    Пажњу ми је привукао део приче у којем се помиње сајт kosovo.com (Распето Косово) и његова продаја, те да се линк који води ка огласу о продаји може наћи на сајту Владе Србије.

    Ово ме је подстаколо на једно мало истраживање. На Интернету постоји један бесплатан сервис који нуди „поглед у прошлост Интернета“. Можете га наћи преко Гугла под називом Wayback Machine или директно на сајту archive.org/web. То је јединствена архива „снимака“ веб сајтова који су начињени у неким временским размацима у прошлости и као такви архивирани у бази података на овом сајту.

    Прегледао сам овај „времеплов“ и установио да је првобитни садржај сајта kosovo.com последњи пут виђен 17. маја 2012. године. Ево линка који води до тог снимка: https://web.archive.org/web/20120517191029/http://www.kosovo.com/

    Следећи снимак (од 9. јуна) нисам успео да учитам, али већ на следећем (10. јул) види се да је домен на продају и то по почетној цени од 195.000$.

    https://web.archive.org/web/20120710035616/http://kosovo.com:80/

    Према томе, од 10.7.2012 до данас, ко год да је „кликнуо“ на линк kosovo.com, где год да се налази такав линк, био је наведен на страницу на којој се нуди продаја. Тако је и са линком на сајту Владе. Требало би их упозорити на то, како би ажурирали свој веб сајт и поставили линк на kosovo.net.

    Узгред, од 3.јуна 2016, цена је порасла и од тада до данас износи чак 750.000$.

    https://web.archive.org/web/20160603125642/http://www.kosovo.com/

    Све ово се добро уклапа у причу господина Бориса Максимовића из Норвешке, с тим што уноси додатну егзактност у погледу датума, док се сведочанство господина Максимовића базира на његовим сећањима.

    Веома ме је обрадовало сазнање да је садржај сајта сачуван и да се и даље одржава на другом домену.

    Још више би ме обрадовало када би наша Влада одлучила да она буде купац и да на тај начин предухитри другу страну, без обзира на цену. Назив овог домена има стратешки значај. То зна и продавац, јер цена расте упркос томе што се купци не јављају.

    У нади да сам бар мало помогао да се додатно расветле чињенице око овог случаја срдачно вас поздрављам.

    РШ

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime