Otvoreno pismo Aleksandru Vučiću: Ne privatizujte ”Telekom”

1
936

eko-telekomTelekomunikacije, kao osnovna delatnost Matičnog društva ‘’Telekoma’’ i većine zavisnih društava, predstavljaju privredni sektor koji i pored otežanih tržišnihuslova I svetske finansijske krize beleži stabilne prihode. I pored uočenih negativnih trendova na ekonomskom planu, telekomunikaciono tržište je i dalje dinamično. Pored izrazite konkurencije, prevashodno u domenu telefonije i Interneta, poslovanje ovog sektora je i kapitalno intenzivno.

Do sada je sektor telekomunikacija beležio stabilan stabilan, blag rast, naročito kada se radi o tržištima mobilne telefonije, interneta i plaćenog TV. Međutim, od ove godine, uočava se prvi blagi pad u ukupnoj vrednosti mobilnog tržišta u mnogim zemljama Evrope, prevashodno zbog smanjivanja naknada interkonekcija koje se propisuju.

Telekomunikaciona tržišta su regulisana i tokom poslednje decenije postepeno liberalizovana po segmentima poslovanja. Značajan pokazatelj liberalizacije tržišta telekomunikacija predstavlja prenosivost brojeva. Specifičnost Matičnog i zavisnih društava je što posluju na teritoriji Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, za razliku od većine lokalnih operatora na datim tržištima. Pored navednih zemalja, zavisno društvo HD-WIN posluje i u Hrvatskoj i Makedoniji.

Za tri gore navedena osnovna tržišta poslovanja Matičnog i zavisnih društava, za fiksnu telefoniju se može reći da je sa aspekta životnog ciklusa ušla u fazu blagog opadanja, prevashodno zbog atraktivnosti mobilne telefonije i sve izraženijeg prelaska na digitalnu telefoniju. Sve je više telefonskih, kablovskih i internet operatera koji se u tehnologiji prenosa glasa oslanjaju na Internet.

Projekcije ukazuju da će sa aspekta strukture poslovnih prihoda doći do značajnog smanjenja učešća prihoda fiksne telefonije i internet usluga, kao rezultat migracije ovih korisnika na integrisane usluge. Istovremeno, učešće integrisanih (bundle), multimedijalnih i M2N usluga će iskazati značajan rast pa se očekuje da će prihodi iz ovih segmenata kompenzovati pad prihoda od fiksne telefonije.

Zajednička karakteristika sva tri tržišta u mobilnoj telefoniji je čvrsto uspostavljena konkurencija sa barem tri operatora, kao i potpuna liberalizacija poslovanja baziranog na 3G tehnologiji, uz najave nove, naprednije LTE odnosno 4G tehnologije. Za više segmenata mobilne telefonije se može reći da su u stabilnoj fazi, sa blagim porastom korisnika, pre svega postpaid usluga.

Porast broja pametnih telefona doprinosi jačanju ovog segmenta i otvara prostor za dalji rast. Stalno raste svest o značaju i mogućnostima pametnih telefona što doprinosu ukupnom rastu korišćenja mobilnog interneta i ubrzavanju takozvanog „prelaska sa glasa na podatke“.

Da Vas podsetimo:  Priče malih naprednjaka o đubrivu za laku noć

Korišćenje Interneta danas predstavlja nezamenljiv segment savremenog društva i efikasnu podršku razvoju informacionog društva. Internet tehnologije su jedan od izuzetno važnih činilaca ekonomskog rasta i napretka jedne zemlje jer povećanje broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu direktno utiče na povećanje BDP-a. Stope penetracije internet usluga karakteriše kontinuirani rast, što je pre svega uslovljeno fiksnim širokopojasnim pristupom. Usluge se u ovom segmentu poslovanja neprestano razvijaju kroz povećanje pristupnih brzina, uvođenje različitih paketa za specifične kategorije korisnika i smanjenje cena paketa. Važan trend predstavlja rast komunikacionih usluga zasnovanih na internetu, kao što su Skype, Viber i WhatsApp. Budućnost telekomunikacija će se zasnivati na podacima, gde će se sve poruke bazirati na internet protokolu (IP).

Tržišta distribucije medijskih sadržaja se po strukturi i tehnologijama prenosa nisu značajno menjala u odnosu na prethodnu godinu. Konkurencija je u ovom segmentu na svim pojedinačnim tržištima izuzetno intenzivna, sa velikim brojem distributera.

Zajednička karakteristika sva tri osnovna tržišta Matičnog i zavisnih društava čija je osnovna delatnost iz oblasti telekomunikacija je dalji razvoj i proširenje bundle usluga odnosno paketa koji objedinjuju više usluga, što kao posledicu ima porast paketskih pretplatnika i u 2014. godini. Ovaj segment usluga ima rastući trend a predstavlja novi izvor prihoda i efikasan instrument za zadržavanje korisnika i odbranu postojećih tržišnih pozicija operatora u segmentu fiksne telefonije i širokopojasnog pristupa. Fleksibilnost usluga će i ubuduće biti u središtu interesovanja kako telekomunikacionih operatora tako i njihovih klijenata, pa se tako očekuje rastući trend i kod razvoja mobilnog bankarstva kao jedne od novih tržišnih niša sektora telekomunikacija.

Tržište Srbije

Tržište telekomunikacija u Republici Srbiji je regulisano i postepeno liberalizovano po segmentima poslovanja od 2006. godine. Prema preliminarnim podacima Republičke agencije za elektronske komunikacije (RATEL), ukupno učešće telekomunikacija u bruto nacionalnom proizvodu Republike Srbije i u 2014. godini ostaje na stabilnom nivou od skoro 5%, sa ukupnim prihodom od preko 1,5 milijardi EUR. Ulaganja u ovaj sektor u Srbiji se mere desetinama, poslednjih godina i stotinama miliona EUR godišnje.

Najveće učešće u ukupnim prihodima i dalje ima mobilna telefonija, kod koje se od ove godine uočava prvi pad u ukupnoj vrednosti mobilnog tržišta u Srbiji, od oko -3%. Tržišta interneta i plaćenog TV i dalje beleže stabilan rast. Razvoj IT sektora prate i zakonska i regulativna aktivnosti i liberalizacija regulatornog režima, uključujući donošenje Strategije razvoja informacionog društva u Srbiji do 2020. godine, kao i uvođenje programa e-uprave u mnogim državnim institucijama. U telekomunikacijama, ponuda najsavremenije mreže ostaje presudna, pa je za početak naredne godine najavljen tender za izdavanje radio frekvencija spektra napredne LTE odnosno 4G tehnologije za teritoriju Republike Srbije. Za tržište fiksne telefonije se može reći da je u fazi liberalizacije, koju je zaokružilo uvođenje prenosa broja od 1. aprila 2014. godine. Kao i na drugim tržištima fiksne telefonije, primetan je trend prelaska na digitalnu telefoniju. Takođe, primetan je i smanjeni obim saobraćaja preko fiksnih mreža zbog sve izraženijeg učešća mobilne telefonije. Ovaj trend u velikoj meri kompenzuje pružanje integrisanih (bundle) usluga.

Da Vas podsetimo:  Kako je Srbija postala „Smrdija”

Prema preliminarnim podacima RATEL-a za 2014. godinu, u Srbiji je bilo oko tri miliona fiksnih korisnika. Poslovanje Telekoma Srbija u segmentu fiksne telefonije ostaje dominantno, kako u finansijskom, tako i u tehničkom smislu. Mobilne telekomunikacije i pored blagog pada, prevashodno uzrokovanog smanjivanjem naknada propisanih interkonekcija, beleže najveći udeo u ukupnim prihodima telekomunikacionih usluga u Srbiji, od skoro 60%.

Na tržištu mobilne telefonije su i dalje prisutna tri operatora: Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o. Beograd i Vip mobile d.o.o. Beograd. Sva tri operatora poseduju licence za javnu mobilnu telekomunikacionu mrežu i usluge javne mobilne telekomunikacione mreže u skladu sa GSM/GSM1800 i UMTS/IMT- 2000 standardom koje je izdao Ratel. Licence su izdate za teritoriju Republike Srbije, i to na period od 10 godina, a posle isteka tog perioda važnost licence se produžava na period od narednih 10 godina, bez zahteva imaoca licence, ukoliko su svi uslovi iz licence ispunjeni.

U pogledu penetracije i pristupa najnaprednijim uslugama, tržište mobilne telefonije u Srbiji je na nivou razvijenih tržišta. SIM penetracija iznosi skoro 130% a korisnicima je dostupan širok asortiman najnovijih mobilnih telefona, proizvoda i usluga. Telekom Srbija je prvi operator u Srbiji koji je sa Apple-om potpisao ugovor o prodaji 1Phone-a na domaćem tržištu, a prodaja je realizovana od novembra 2014. godine.

Ukupan broj korisnika mobilne telefonije u Srbiji je preko 9 miliona, od čega 35% koristi pametne telefone, a ovaj broj i dalje raste. Ovakvom trendu doprinosi prirodna tražnja ali i sami mobilni operatori koji subvencionišu nabavku pametnih telefona u sklopu postpaid ugovora kojima se nude kombinacije glasovne komunikacije, prenosa podataka i poruka. Segment mobilne telefonije karakteriše i sve veća upotreba usluga zasnovanih na internetu, kao što su Skype, Viber i WhatsApp. Statistike pokazuju da gotovo trećina korisnika mobilne telefonije koristi neku od navedenih usluga, prevashodno zbog značajnih ušteda i lakoće upotrebe.

Da Vas podsetimo:  Životni standard i kupovna moć u Srbiji 2013-2023: jesmo li zaista u zlatnom dobu?

Mobilno bankarstvo, na čije je tržište u 2014. godini stupio i Telekom Srbija, predstavlja nov segment usluga, koji dodatno obogaćuje korisničko iskustvo. Tržište Interneta u Republici Srbiji je i u 2014. godini nastavilo trend rasta iz prethodnih godina. Najzastupljeniji način pristupa Internetu i dalje je ADSL pristup. Pristup Internetu je moguće ostvariti i putem kablovskog modema, direktno, preko Eterneta, putem optičkog kabla, bežičnim putem u frekvencijskim opsezima od 2,4 GHz i 5,8 GHz, koji su u slobodnom režimu upotrebe, u manjem broju korišćenjem opsega 3,4-3,6 GHz i putem UMTS (3G) mreže mobilnih operatora. Segment ADSL maloprodaje će i u narednom periodu biti značajan generator rasta.

Tržište distribucije medijskih sadržaja u Republici Srbiji nije se u 2014. Godini značajno promenilo. Operatori su svoje usluge pružali preko sledećih javnih telekomunikacionih mreža:

– kablovske distributivne mreže (koaksijalne, hibridne i optičke) – KDS, koje

uključuju i analognu i digitalnu KDS;

– javne fiksne telefonske mreže – IPTV;

– satelitske distributivne mreže (Direct to Home) – DTH.

Najveći operator distribucije medijskih sadržaja je i na kraju 2014. godine bila grupacija United Grupa sa svojim kablovskim sistemom (SBB) i DTH platformom (TotalTV) sa tržišnim učešćem od preko 50% posmatrajući broj pretplatnika i ostvarene prihode. Sledeći po veličini operator medijskih sadržaja je Telekom Srbija sa svojom IPTV platformom i ujedno i najveći IPTV operator na tržištu.

Radi unapređenja usluge i njenog kvaliteta, zadržavanja korisnika, odbrane tržišne pozicije, kao i jačanju imidža telekomunikacionih društava kao operatora koji pružaju sve vrste usluga, neprestano se obogaćuju paketi odnosno bundle usluge, objedinjavanjem više usluga u jedinstvenu ponudu.

Mr Danijela Ružičić – ekonomski analitičar

danijelaruzicic.com

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime