Pandemija u Nemačkoj – kako dalje?

0
1029
Foto: printscreen

BERLIN/ ŠTUTGART Početkom pandemije korona virusom,   nemačke pokrajinske vlade, su samostalno svaka za sebe, odredile  potrebne mere zaštie. Te mere su se među pokrajinama često razlikovale, pa je tek  nekoliko sedmica kasnije Savezna vlada u Berlinu uspela da sa pokrajinskim vladama dogovori bar neke  opšte mere koje će važiti na celoj teritoriji. Ipak, neke od mera zaštite od u Nemačkoj još ne tako smrtonosnog virusa kao u drugim  državama, su blaže nego u jednoj ili dve nemačke pokrajine gde je propisano i nošenje maski i rukavica.

Izrečene mere zaštite od pandemije Nemci  itekako poštuju. Valjda zahvaljujući verovatno poslovičnoj genetski sa generacije na generaciju prenošunu  „poslušnost“ stanovništva naredbama vlasti –od vremena nekadašnje monarhije, zatim za vreme vladavine nacista od  tridesetih godina dvadesetog veka do 1945 g. i dalje u od saveznika sklepanoj novonastaloj demokratiji sve do šezdesetih godina prošlog stoleća. Od tada  su samo neke male grupacije unutar stanovništva izbegavale svaku poslušnost.

Prihvatanje zabrana su  itekako doprinele da je danas od oko 83 miliona stanovnika u državi Germana, samo oko 150.000 njih zaraženo korona virucom. Izlečeno je oko 90.000, a umrlo je oko 4800 inficiranih. To su, kažu epidemiolozi, u odnosu na Italiju, Španiju, Francuski, Britaniju i SAD  zaista dobri rezilati rada modernog nemačkog zdravstvenog sistema. Naravno da je svaki preminuli pacijent veoma žalostan i suvišan slučaj, ali moglo je da bude i gore –da nismo reagovali na vreme,čuje se iz redova medicinskih radnika.

Neki ministri u nemačkoj vladi su u cilju još bolje zaštite „glasno“ razmišljali  i o uvođenju policijske zabrane kretnja i korišćenja vozila- takozvanog policijskog časa. To se na sreću Nemaca i drugih stanovnika te države nije obistinilo,  ali su provođene rigorozne zabrane okupljanja više od dve osobe na javnim mestima, osim ako se radi o članovima iste porodice koji žive u istom stanu. Propisano je držanje odstojanja od najmanje 1,5 metar prema drugima ali   još ne i opšte korišćenje zaštitnih maski i rukavica, osim do danas u samo dve pokajine. Zabranjena su i sva druga masovna okupljanja od rada bioskopa i pozorišta, organizovanja utakmica, muzičkih fešti itd. pa do zabrane rada  kafana, restorana, poseta frizerima, kozmetičarima. Ukratko- mnoge radnje su zatvorene. Najstrožije su zabranjene posete bolesnicima i korisnicima usluga stračkih i drugih domova.

Omladina ne bi bila omladina kada bi uvek poštovala zabrane okupljanja, npr. u parkovima i  na trgovima. Policija redovno sprečava i rastura, doduše nekada sa velikim zakašnjenjima, sakupove mladih. Davno izglasan  zakon o sprečavanju infekcija, kao i novi doneti propisi, predviđaju mogućnost oštrog kažnjavanja ljudi koji ne poštuju zabrane  ili nepoštovanjem istih zaraze druge osobe. Te kazne su, bar do danas, ređe izricane, na primer samo onda kada gostioničari nisu poštovali  zabranu rada gostionica i imali su goste u svojim lokalima isl. Inače kazne su mogle da budu i do 25.000 evra ili zatvor do 2 godine. Opomene su češće i izgleda da dobro deluju.

Da Vas podsetimo:  AMERIČKI POLJUBAC?!

Velike firme  -od Audija, preko BMV-a, Folksvagena  i Mercedesa, kao i brojni njihovi dobavljači, i bezbroj drugih firmi, kažu neutralni posmatrači, su iskoristili  pojavu pandemije da zatvore svoje pogone i ljude pošalju na plaćene ili ne plaćene odmore, ili na isplate tzv. „plata za skraćeno radno vreme“.  One se isplaćuju od akumulisanih sredstava u fondovima za zaštitu od gubitka radnih mesta, u koji svoj udeo uplaćuju svi zaposleni. Računa se da  u Nemačkoj momentalno ne radi preko 3-4 miliona ljudi.

Sve pomenute mere su donele enormne  negativne posledice za privredu, posebno za tzv. „malu privredu“. Kritičari rigoroznih zatvaranja velikih pogona se pitaju, da li je zaista bilo nemoguće i opasno po zdravlje nacije,  organizovanje rada pod zaštitnim sredstvima i uz obezbeđenje u pogonima propisane razdaljine među radnicima. Postavljeno je i pitanje, zašto nije bilo masovnijeg testiranja na virus svih onih koji su želeli da rade kako bi se iz radnog procesa izdvojili zaraženi?  Ekonomisti kažu da će se posledice pandemije osećati možda i više godina. Po njima, očekuje se masovno povećanje broja ljudi koji će, posle suzbijanja zaraze, najverovatnije za dug period ostati bez posla. 

Nemačka vlada se odlučila na  nova zaduživanja države kako bi se pomoglo,  kome drugom nego naravno velikim koncernima! Političari obećavaju  se da će i mala privreda dobiti, a neki već dobijaju minimalnu pomoć. U  veliku pomoć države „mali“ previše ne veruju. -Šta mi vredi najavljena pomoć nama malima ako ja dok ta pomoć ne stigne bankrotiram- pita se  naš sagovornik iz Štutgarta vlasnik jednog restorana koji je morao da zatvori.

Ovdašnji mediji koji su u prvo vreme, kao po komandi,  veoma podržali izrečene mere zaštite od korona virusa Pokrajinskih i Savezne vlade u Berlinu,  kao da su se, posle mnogih opravdanih protesta male privrede osvestili, pa sve češće iznose javne kritike  gotovo totalne zabrane mnogima koji su hteli i morali –da se bave svojim poslom! Čitaju se, slušaju i na TV kanalima gledaju  oprezni nagoveštaji, ali i oštra protivljenja nekih stručnjaka, kako i kada da se olabave mere –pogotovo radu malih zanatlija, trgovačkih radnji, butika,  malih prodavnica itd.

Da Vas podsetimo:  Prva Srpkinja koja je preveslala Atlantik za Sputnjik: „Noću sam ulazila u dom ajkula i sabljarki“

Svi su izgledi da će  vlada za koji dan najzad popustiti  i dozvoliti i „malima“ da rade svoj

posao što se već, donekle,  i dogodilo. Nove mere predviđaju  otvaranje nekih do danas zatvorenih prodavnica, uslužnih servica itd.-Nije bilo nikakve  logike, čuli smo komentare i naših ljudi, da veliki marketi mogu da prodaju sve i svašta –od životnih namirnica,  odeće, obuće, kućnih drangulija idr. pa do cveća i igračaka a da je država zatvorila npr. prodavnice igračaka, cvećare, butike i druge radnje- kaže nam naš sagovornik Milan Ćurčić  iz Štutgarta. Moćni Mercedes ja od danas 20.4. počeo već da vraća radnike u proizvodnju, verovatno će tim primerom poći i drugi koncerni.

– Naravno da se u velikim marketima  vodi računa da u prodavnicu ne navali odjednom preveliki boj mušterija  i da se drže propisana rastojanja među kupcima na šta pazi osoblje marketa ili čak privatna obezbeđenja. Valjda država misli da su mali prodavci  blentavi pa ne mogu da urade isto- da paze ko će i kada ući u njihove radnje.Ako se što pre nešto ne promeni, kaže nam naš sagovornik Radovan Ž. bezbroj „malih“ će bankrotirati i nestati,   ( možda je to inamerno tako planirano?) u korist „velikih“. Jer svi troškovi za kirije, eventualno za personal itd. teku dalje- a pazara nigde.

Posebno su pogođene kafane,  restorani i hoteli –znači gastronomija i turizam, pa se i tu očekuje, ako se stav vlade  po pitanju zabrane ulaska gostiju u lokale što pre ne promeni, masovna propast gastronomije i hotelijersva . 

–I mi možemo npr. da  iz lokala izbacimo polovinu stolova i da ispoštujemo razmak  među gostima. Pošto nije obaveza nositi maske, gosti mogu na miru da jedu i piju a mi bi kao vlasnici bili u obavezi da kod nas rade samo  osobe sa propisanom zaštitom i koje su negativno testirane na virus. Smanjio bi se promet, ali bi imali bar nešto para, makar za kirije -reče nam vlasnik jedne srpske kafane. Ovako bankrot nam je svima već pred vratima.

Da Vas podsetimo:  Genocid nad srpskim narodom zapčeo u NDH a dovršen u nacističkim logorima smrti u Norveškoj gde je stradao i velikoj broj srpske dece

-Nemačka vlada razmatra da što pre dozvoli đacima  starijih razreda školsku nastavu, mada još ne zna kako i na koji način provesti zaštitu dece. Obdaništa  ostaju i dalje na „listi čekanja“kada će da prime mališane. To je za nas zračak nade da će uskoro stroga pravila zaštite biti bar malo izmenjena  i za vlasnike male privrede, slično kao što je već učinjeno u Austrijii – reče nam telefonom Gerhard Miler iz Zanatske komore. 

Do samo pre dva, tri meseca Nemačka je takoreći svećom tražila radnike mnogih zanimanja po Balkanu,  a sada i ovi koji su primljeni na posao strepe –šta će biti posle pandemije. Strepe i veliki voćari i poljoprivrednici koji decenijama za  berbe voća i sakupljanje povrća dovode jeftinu radnu snagu iz Poljske, Rumunije i Bugarske.  

Godšnje u Nemačku dolazi do 150.000 sezonaca koji  su zbog pandemije, ovog puta izostali. Tek pritiskom na sopstvenu vladu i pregovorima nemačkih ministara sa svojim kolegama iz pomenutih država, pri čemu  je glavni problem bila pandemija, su uspeli da na rad dovedu samo oko 90.000 stranaca. Ako ne uspeju da reše problem za preostalih 60.000 potrebnih radnika, ostaće mnogo čega neobrano – pa će cene  zbog manje proizvodnje skočiti.

Nemci, navikli na velike plate i lakše poslove, iako preko 3 miliona njih momentalno  ne radi, ne žele da se bave baštovanskim i voćarskim poslovima “ – za male pare. Bar za sada- još ne!  

Očekivana propast  mnogih manjih preduzeća koja se itekako očekuje, sigurno će pogoditi i srpske radnike. Od  prema priči Aleksandra Vučića o preko 400.000 Srba koji su se ekspresno došli u Srbiju i zaglavili u kućnim ili državnim karantinima, najveći broj se vratio iz Nemačke. 

Među njima je svakako najmanje bilo turista- bili su to ljudi koji su zbog pandemije i zatvaranja firmi po EU ostali bez posla, radili su možda po ugovoru ili „na crno“ – tako da će malo ko od njih posle jenjavanja  virusa ponovo dobiti posao ne samo u Nemačkoj nego i u drugim EU državama. To će, u to smo ubeđeni, i pored priča srpske vlade o malte ne već postojećem „blagostanju“ koje, eto, ometa korona virus, veoma podići broj siromašnih  u zemlji Srba.

Predrag Rakočević
P. Rakočević

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime