Perači tuđeg novca

1
919
Foto: Adobe Stock

Šta se krije iza nedavno pokrenute istrage nevladinih organizacija i pojedinih medija koju je pokrenula Uprava za sprečavanje pranja novca, i šta ona nagoveštava u budućnosti?

Kada je krajem jula „Njuzmaks Adrija“ – najnoviji projekat „Junajted grupe“ u njenoj operaciji sticanja vlasništva nad svešću konzumenata medijskih sadržaja u ovoj zemlji – otkrila da postoji spisak nevladinih organizacija i istaknutih pojedinaca, ukupno 37 organizacija i 20 ljudi, čije finansijske transakcije ispituje Uprava za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija, i to pod bizarnim izgovorom borbe protiv finansiranja terorizma i/ili pranja novca, taj svet koji (vođen silom vrednosti ili finansija) orbitira oko neprofitnog sektora, njegovih donatora i njihovog novca, zavapio je u zajedničkom saopštenju „da je u pitanju politička zloupotreba institucija i opasan pokušaj daljeg urušavanja vladavine prava u Srbiji“, „zloupotreba zakonskih mehanizama i institucija radi nezakonitog pritiska na medije i organizacije civilnog društva“ koja „predstavlja drastičan napad na slobodu udruživanja i slobodu informisanja“.

Zbilja, na spisku se – pored organizacija kao što su Evropski pokret u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava, Komitet pravnika za ljudska prava Jukom, Beogradski centar za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo… – nalaze i medijske batine po aktuelnoj vlasti kao što su CINS, BIRN, KRIK, uz njih i Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija, NUNS, UNS… Te možda i ne čudi što će direktor CINS-a Branko Čečen, i lično se našavši na spisku, ustvrditi da zahtev za proveru njegovog i njihovih računa „predstavlja zloupotrebu institucija zarad obračuna sa kritičarima vlasti“.

Na spisku su, međutim, i saradnici vlasti, u okviru Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, kao što su Građanske inicijative, Evropski pokret, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Beogradski centar za ljudska prava… A tu je i Centar za evroatlantske studije Jelene Milić koji se ne odlikuje samo javnim zagovaranjem ulaska Srbije u NATO već, u poslednje vreme naročito, i javnom podrškom aktuelnoj vlasti. Šta li će joj takva podrška, i kako ju je uopšte zaslužila, drugo je pitanje.

Tek, evidentno je, ovaj spisak Uprave za sprečavanje pranja novca – koji inače nije potpun i delimično je netačan, objasniće ve de njenog direktora Željko Radovanović – očigledno, nije samo spisak protivnika ove vlasti. Jer se na njemu ne nalaze samo protivnici vlasti, već i protivnici Srbije, ovo u smislu njihove kolaboracije s tuđim interesom koji je uglavnom do potpuno suprotan interesu Srbije. Hoćemo da kažemo da postoji samo jedan zajednički imenitelj lica i organizacija sa ovog spiska, a to je njihov evroatlantistički, to jest, zapadni, izvor finansiranja. Što čitavom slučaju daje jedan sasvim drugačiji ton.

Da Vas podsetimo:  O srpskoj Novoj godini, praznicima i prangijama

PREPORUKA SAVETA EVROPE
Pre nego što se njime pozabavimo, osvrnimo se zakratko i na onaj, nazvasmo ga bizarnim, izgovor da se istraga sprovodi zbog sumnji u vezi s finansiranjem terorizma i pranjem novca. Stvar je u tome što taj izgovor uopšte nije onako bizaran kao što se čini na prvi pogled.

Sedište Saveta Evrope u Strazburu / Foto: Frederick Florin/AFP via Getty Images

Upravo je ovom pitanju, zapravo, posvećeno istraživanje Saveta Evrope u okviru „projekta za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma MOLI Srbija“, koje je u aprilu 2013. rezultiralo izveštajem pod nazivom „Rizici od zloupotrebe neprofitnih organizacija za pranje novca i finansiranje terorizma u Srbiji“. Da ne dužimo, citiramo izveštaj Saveta Evrope: „generalni zaključak ove studije jeste da u Srbiji postoji vrlo veliki rizik u smislu aktivnosti neprofitnih organizacija“.

„Na sastancima s predstavnicima odabranog uzorka neprofitnih organizacija postignuta je opšta saglasnost o tome da bi bilo korisno kad bi se pooštrili propisi koji važe za taj sektor“, navodi se u ovom izveštaju. „Jednoglasno je ocenjeno da postoje mogućnosti za zloupotrebu u tom sektoru i ukazano je na labave regulatorne postupke i na nedostatak transparentnosti. Takođe, ukazano je na to da bi za savesne neprofitne organizacije (…) bilo od koristi ako bi se pooštrila regulativa i ako bi se povećala transparentnost.“

Jer, ukazuje se dalje, „nema zakonske obaveze za neprofitne organizacije da podnose izveštaj o stvarnom načinu potrošnje svojih budžeta, niti se vrši utvrđivanje kvaliteta njihovog rada. Od neprofitnih organizacija ne traži se da dostave revizorski overene bilanse, niti da podnose izveštaje o obimu i sadržaju posla koji obavljaju. Ima veoma malo transparentnosti u unutrašnjoj kontroli koja se odvija u neprofitnim organizacijama, a pristup informacijama je izrazito ograničen.“

I zato, „preporuka: Jedno nadležno (državno) telo treba da se lati pojačanog evidentiranja podataka o neprofitnim organizacijama“, koje „treba da budu u obavezi da podnose godišnji izveštaj o svome radu i o načinu utroška svog budžeta. To izveštavanje treba da bude transparentno i da podleže reviziji. Sve informacije o neprofitnom sektoru, godišnjim prihodima i budžetima treba da budu slobodno dostupne.“

Da Vas podsetimo:  Srpsko-hrvatski odnosi: Ko je na pravoj strani istorije

Međutim, i time završavamo s citiranjem ovog (iznenađujuće zanimljivog) izveštaja Saveta Evrope, „postoje mnogobrojne prepreke i izazovi“, a među takvima je, na prvom mestu, istaknuto to što se „mnoge neprofitne organizacije suprotstavljaju nadzoru i regulisanju od strane vlasti“.

Što nam govori da bučno zalaganje ovih organizacija za raznorazne vidove transparentnosti, kada su svi drugi u pitanju samo ne oni sami, zapravo, nije proizvod njihove iskrene posvećenosti takvim vrednostima – jer bi onda krenuli od sebe, je l’ – već je rezultat zadatka koji su dobili, slutimo, upravo od svojih sponzora.

POLITIČKA ODLUKA
U svakom slučaju, citirane preporuke Saveta Evrope pokazuju, možda i neočekivano, ali šta da se radi kad je tako, da je aktuelna vlast imala sasvim lepo opravdanje da postupi ovako kako je nagovestila da će da postupi. A opet, imajući u vidu da je od te preporuke Saveta Evrope prošlo više od sedam godina, jasno je i da vlast sada nije postupila zbog te preporuke. Nego je doneta politička odluka da se to učini. Postoji i još nekoliko okolnosti koje nas učvršćuju u ovakvom zaključku, a tiču se reakcije na istragu Uprave za sprečavanje pranja novca. Iz njih se jasno vidi o čemu je ovde reč, premda ne i zašto je baš o tome reč.

U zaštitu (svojih) NVO-a, naime, javno staje američka ambasada u Beogradu kroz dva saopštenja u kojima navodi da su „Sjedinjene Države zabrinute zbog onoga što izgleda kao selektivna istraga“ a Vladu Srbije poziva da „izbegne selektivnu primenu zakona zarad pritiska na nezavisne organizacije“. Delegacija EU u Srbiji saopštava kako „neopravdane istrage ne bi trebalo da se sprovode“, izaslanik Stejt departmenta za Zapadni Balkan Metju Palmer da je „to nešto što samo može otežati Srbiji da napreduje na svom evropskom putu“…

Da Vas podsetimo:  Da nije bilo Srpske vojske, ne bi bilo Slovenaca, Hrvata, „Bošnjaka“, „Makedonaca“…

Još jedna interesantna okolnost koja dodatno potvrđuje da se događa nešto čemu dosad nismo imali prilike da prisustvujemo. Ono saopštenje podrške NVO sektora svojim kolega pod istragom, uz propratnu osudu vlasti, potpisuje pored ostalih i Beogradski fond za političku izuzetnost Sonje Liht, na čiji su Beogradski bezbednosni forum najviši predstavnici ovdašnje vlasti, počev od predsednika Srbije Aleksandra Vučića, tradicionalno odlazili kao da ne smeju da ga propuste. Ovo nam, možda i više od bilo čega drugog, ukazuje da ovaj sukob, u najmanju ruku, nije sasvim bezazlen, to jest, da ne predstavlja puki performans.

Interesantan je i tajming, neposredno posle izbora na kojima je aktuelna vlast dodatno ojačala svoju poziciju.

E, sad. Aleksandar Vučić i njegova vlast do sada su pokušavali umire taj NVO svet (i njegove sponzore) hraneći ga delovima svoje duše i našeg suvereniteta. Uostalom, i sama premijerka Ana Brnabić je na čelo naše vlade stigla baš iz tog miljea, Vučić se (isu)više puta našao na instagram profilu Aleksa Soroša, da i ne govorimo o dubinskoj rasprostranjenosti kadrova ovih organizacija u raznim sferama našeg društva i njihovom uticaju o čijim pravim razmerama, a velike su zasigurno, možemo samo da nagađamo…

Njihova moć u našoj zemlji, zato što ih nikada mi nismo birali, predstavlja meru naše neslobode i naše potčinjenosti tuđem interesu. Da li istraga Uprave za sprečavanje pranja novca predstavlja stidljivi nagoveštaj da smo te neslobode počeli da se oslobađamo? Takoreći, po modelu Viktora Orbana čija je dosadašnja karijera opisala sličan luk. Uostalom, nije ni moguć obračun sa ovako moćnim protivnikom dok se ne stekne dovoljna moć za to, a to svakako nije moguće naprečac i preko noći.

Ili od svega na kraju neće ispasti ništa? Tako da sve ove neprofitne organizacije, u ime profita svojih sponzora i donatora, ostanu netransparentno moćne kao što su bile i dosad. Na to pitanje danas nije moguće dati odgovor, iako će nam baš taj odgovor u velikoj meri pokazati kuda nam se zemlja kreće. Ka neočekivanom oslobađanju, ili ka daljem potčinjavanju.

Nikola Vrzić
Izvor: Pečat

1 KOMENTAR

  1. Анализом приходовне ставке „Донације“ у званичном буџету Србије за 2020, видимо да:
    Приход од донација је $145 милиона.
    Oво не мешајмо са донацијама које иду директно становништвуи НВО правним лицима. Ово је устаљени формално регистовани прилив страних фондова за финансирање паралелне структуре најамничке глобалистичке квази-власти у Србији. То су разне не-владине организације (НВО) и вазалске институције које се баве подмуклим манипулисањем јавног мњења, свести народа, и политичког-друштвеног-економског дијалога у Србији. Уз ово, глобалистичке НВО и институције још добијају и директне дотације из иностранства и дотације из синтетичких рачуна и подрачуна рeжимског буџета. Поражавајућа је чињеница да глобалисти своју дегенерисану пропаганду годишње вреднују у кривотвореном новцу више него ли њихови режимски вазали вреднују ($200 милиона) ликвидацију стварних природних богатства и јавних добара Народа Србије.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime