Pevačka društva u Kraljevini Jugoslaviji

0
1847

razglU Skoplju u oficirskom domu gostovalo je pevačko društvo “Kajmakčalan” iz Bitolja 11. oktobra 1930. Društvo je osnovano 1926. Osnivači su bili Mih. Pešić, predsednik duhovnog suda u Bitolju, sreskog načelnika Svet. Dragačevca, Ž. Milivojevića, penzionera i M.R. Pavlovića, sveštenika i horovođe. (1)

Svetolik Pašćan–Kojanov, izvestilac za muziku starešinstva Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, rođen je u Petrovaradinu 1892. Kao student otpočeo je svoju dirigentsku karijeru među srednjoškolcima i Privrednikovim omladinom. Kao saradnik nacionalnih boraca Jukića, Horvata, Dolenca i Najharda bio je osuđen u Austro–Ugarskoj zbog veleizdaje i zatvoren u Lepoglavu, a za vreme rata interniran u Mađarskoj. Kad je oslobođen 1917. osnovao je muški pjevački zbor „Mokranjac“. Po ujedinjenju nastavio je sa studijama na konzervatoriju u Zagrebu. Tada je bio dirigent pevačkog društva „Jednakost“, Srpskog pjevačkog društva, Tipografskog zbora „Sloge“ i Akademskog pevačkog društva „Balkan“. Po završetku studija 1922. otišao je u Novi Sad i ubrzo postaje centrom muzičkog života. Njegovo su delo podizanje zbora muzičkog društva, osnivanje ženskog muzičkog udruženja, osvajanje prve nagrade na utakmici zborova Jugoslovenskog pjevačkog saveza 1929. i turneje po Jugoslaviji i Čehoslovačkoj. Delovao je kao pedagog u muškoj gimnaziji i kao muzički referent Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Svetolik Pašćan bio je organizator, kompozitor, pedagog i dirigent. Među njegovim kompozicijama najvažnije su obrade narodnih pesama za horove. Novosadska župa Pevačkog saveza „Izidor Bajić“ priredila je 15.6.1935. proslavu 25–godišnjice umetničkog rada Svetolika Pašćana. U pozdravnom govoru kompozitor Kosta Manojlović izneo je zasluge Pašćana koji je pre 25 godina bio prvi dirigent Saveza slavenskih pjevačkih društava. Novosadski građani predali su Pašćanu venac, a pevačko društvo iz Skoplja počasnu diplomu. Proslava je završena velikim koncertom na kom su učestvovali: Žensko muzičko društvo, Muzičko društvo gimnazije, Pevačko društvo „Neven“, Ženski pjevački zbor iz Ade. (2)

Kolo Srpskih Sestara Petrovgrad (danas Zrenjanin) prikazalo je banatske narodne igre na Sveslovenskoj zabavi Glavnog Odbora Kola u Beogradu. Kolo Srpskih Sestara Petrovgrad osnovalo je ženski pevački hor da bi okupilo žensku omladinu, koja dotle nije mnogo učestvovala u javnom životu. U horu su pevane narodne i umetničke pesme. Jedan od važnijih zadataka hora bio je da obiđe istorijski znamenita mesta u Jugoslaviji. Članice Kola smatrale su da je to od velikog značaja za nacionalno vaspitanje omladine. Pevanjem u različitim pokrajinama dolazilo se u lični dodir sa mnogima, što je bilo jedan od vrlo važnih činilaca za stvaranje duhovne kohezije. Hor je obišao 1936. Smederevo, Negotin, Zaječar, Niš, Skoplje, Kosovsku Mitrovicu, Prištinu, Kraljevo, Vrnjačku i Aranđelovačku banju. Na Kosovu su obišle sva mesta srpske slavne prošlosti. U mestima koja su posetili priređivali su im dočeke Odbori Kola Srpskih Sestara zajedno sa ostalim mestnim ženskim društvima. Hor je posetio Temišvar 3. maja 1938. i učestvovao u proslavi 70-godišnjice Srpskog pevačkog društva. U Temišvaru je bilo oko 1.000 Srba, većinom zanatlija u nešto trgovaca i intelektualaca. U izveštaju se ističe : „ … svi su se iskupili da nas dočekaju; mnogi su stariji plakali videvši nas iz domovine u našim narodnim odelima i čuvši našu pesmu. Posle ovog viđenja sa njima osetili smo se duhovno jači i mi i oni.” Hor je planirao da 23. maja 1937. krene na svoju drugu turneju u Novi Sad, Sremske Karlovce, Sremsku Mitrovicu, Sarajevo, Mostar, Dubrovnik, Užice, Čačak i Kruševac. (3)

Da Vas podsetimo:  Suština stvaranja Jugoslavije: ujedinjenje Srbije sa NARODIMA iz SHS

narodnokoloMješoviti hor Dubrovačkog srpskog pjevačkog društva „Sloga“ otputovao je 1938. u Mostar na proslavu pedesetogodišnjice društva „Gusle“ iz Mostara. Putem su im se pridružili pjevačka društva iz Kotora, Hercegnovoga i Trebinja. Na proslavu je došlo 11 srpskih pjevačkih društava. Povorka pjevačkih društava, na čelu sa sokolskom muzikom i pjevačkim društvom „Jedinstvo” iz Kotora bila je oduševljeno pozdravljena od građana Mostara. Položeni su venci na grob Šantića i Ćorovića. Održana je svečana akademija. U veče je bio održan koncert. Prvu tačku koncerta državnu himnu i poslednju „Oj Sloveni” pevali su zajednički svi pjevači, njih oko 600. (4) I pojedina sokolska društva imala su svoje horove. U Savezu Sokola bilo je 77 muzika, 73 horova, 11 orkestara i 55 tamburaških zborova. (5) U Subotici je održan Četvrti pokrajinski slet Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije juna 1936. Na Vidovdan 28. juna 1936. održana su takmičenja sokolskih muzika, tamburaških i pevačkih horova i guslara.(6)

lovcenSrpski list „Dubrovnik“ pisao je o proslavi stogodišnjice rada Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ 26 i 27 avgusta 1939. u Kotoru. Na proslavu je pozvano 17 pjevačkih društava od Subotice do Bitolja i Cetinja. Iz proglasa koji je izdala Uprava „Jedinstva“ sa svojim predsjednikom protom–stavroforom Jovom Bućinom list „Dubrovnik“ istakao je završetak: „Teška je bila borba, u kojoj ni popaljeni domovi, ni vješala uzduž sinjeg mora ne mogoše salomiti našu želju za slobodom, ni pokolebati našu vjeru u ujedinjenje sa ostalom našom braćom iste krvi i jezika. Tu zavjetnu misao ,,Jedinstvo“ je osveštalo u imenu svome, ispisalo na barjaku svome, kao simvol i cilj svih pregnuća, želje i rada svoga, sa istaknutom lozinkom: Brat je mio, koje vjere bio. U toj borbi snažila nas je pjesma naša da ne sustanemo – pjesma nas je održala da ne pokleknemo“. (7) Na proslavi su učestvovala sa svojim zastavama pjevačka društva iz Sremske Mitrovice, Mostara, Nikšića, Cetinja i Risna. Jugoslovenski pjevački savez odlikovao je ,,Jedinstvo“ i njegovog predsjednika. Pjevačka društva održala su na Benovu koncert. Zajednički hor svih društava izveo je državnu himnu. Potom su pojedina društva izvodila svoje tačke. Pjevački koncert završen je zajedničkim pjevanjem svih društava pjesme ,,Oj, Sloveni“, što je masa frenetički pozdravila. Svečanost na Benovu zaključile su vojna i građanska muzika svojim koncertima. U članku u listu ,,Dubrovnik“ isticalo se za ,,Jedinstvo“: ,,časno je vršilo svoj teški ali patriotski zadatak, i u tome svome časnom i patriotskom radu dočekalo je i svoju stogodišnjicu. Zahvalno pokoljenje čestitajući mu ovu slavu, želi da i dalje, visoko držeći barjak, nastavi sa radom, koji bi lako mogao biti potrebniji nego čak i u nekim teškim prošlim časovima. Kotor i Srbi Bokelji mogu se ,,Jedinstvom“ ponositi i dičiti, jer samo njihovo pregaranje i shvaćanje potrebe njegova zadatka, da sa pjesmom čuva svete srpske amanete, održalo ga je u životu i na onoj patriotskoj visini, koja služi samo za primjer.“ Jugoslovenski pjevački savez pripremio je slet 1939. u Beogradu u čast proslave dvaju stogodišnjih saveznih društava: Pančevačkog srpskog crkvenog pjevačkog društva i Srpskog pjevačkog društva ,,Jedinstvo“ iz Kotora. (8) Srpski pregaoci radili su na stvaranju nacionalne kulture i pripremu naroda za buduću borbu za oslobođenje i ujedinjenje. Svoje ideje širili su preko sokolskih i pevačkih društava. Pišući o proslavi stogodišnjice rada Srpskog pjevačkog društva ,,Jedinstvo“ iz Kotora 1939. list ,,Dubrovnik“ je istakao da bi rad društva mogao biti potrebniji u sadašnjosti nego u prošlosti.

Saša Nedeljković
, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Da Vas podsetimo:  Vladimir Umeljić: SEJANjE RAZDORA IZMEĐU JEVREJA I SRBA, DVA NARODA-ŽRTVE ZLOČINA GENOCIDA

______________________

1. “Sa koncerta bitoljskog pevačkog društva Kajmakčalan u Skoplju” “Srpsko Kosovo”, Skoplje, 1. novembra 1930 god, br. 21, str. 15;
2.„Proslava 25–godišnjice umjetničkog rada Svetolika Pašćana“, „Ćirilometodski vjesnik“, Zagreb, 7 i 8 juni, juli, avgust 1935, br. 6,str. 80;
3. „Godišnji izveštaj o radu Glavnog odbora Kola Srpskih Sestara u Beogradu za 1936-37 poslovnu godinu”, „Vardar XXVI Kalendar Kola Srpskih Sestara za prostu 1938 godinu”, Beograd, str. 63, 64;
4. „Svečanost u Mostaru”, „Sloga u Mostaru”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 2 jula 1938, br. 26, str.2, 3;
5. „Izveštaj o radu uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za godinu 1938. podnet IX redovnoj glavnoj skupštini SSKJ 23. aprila 1939 godine”, str. 86;
6.„Veličanstveni zbor Sokolstva pred Sokolskim domom”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 10 jula 1936, br. 27 i 28, str. 5, 7, 8;
7. „Stogodišnjica srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ u Kotoru“,„Dubrovnik“, Dubrovnik, 29 jula 1939, br. 30, str. 4; „100–godišnjica „Jedinstva“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 26 avgusta 1939, br. 34, str. 3;
8. „Stogodišnjica srp. pjev. Društva „Jedinstvo“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 2 septembra 1939, br. 35, str. 3; „Jugoslovenski pjevački slet u Beogradu“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 2 februara 1939, br. 5,str. 3;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime