Početak političke upotrebe izraza „prečanin“

0
3179

Od davnina su naši narodni velikani izbegavali izraz „prečanin“. Oni su dobro znali da taj izraz za naše sunarodnike pritvorno koriste političari Hrvatske stranke prava

Manite se tih naziva Bosanac, Dalmatinac, Srbijanac, Crnogorac, jer će neko naći opravdanje da od tih pokrajinskih naziva napravi posebne narode… ( Sava Tekelija )

Naši velikani nikako nisu prihvatali floskulu „prečanin“ koju je austrijska politika upotrebila u cilju izazivanja podele našeg naroda. Svesni veštačke podeljenosti Srba habsburškom granicom, naši velikani su govorili i pisali isključivo o ovostranim i onostranim Srbima (Teodor Pavlović, Jovan Stejić, Svetozar Miletić, Milutin Garašanin, Pavle Arsenija Popović[1], Mita Klicin i drugi). U Novinama Serbskim i Serbskom letopisu, odnosno Letopisu Matice srpske, pre sjedinjenja ne može se naići na upotrebu izraza „prečanin“.

Pesma Srpskim starešinama iz 1948. g, paskvila koja svedoči o netrpeljivosti protiv pridošlica iz habsburških zemalja u upravi Kneževine Srbije, ne sadrži izraz „prečanin“[2].

Izraz „prečanin“ smislili su i prvi upotrebljavali u političkom smislu hrvatski političari
Do sedamdesetih godina XIX veka se izraz „prečanin“ javljao isključivo u geografskom smislu i to u granicama lokalne toponimastike. Prve političke upotrebe izraza „prečanin“, po svemu sudeći, vezane su za političke koalicije Hrvata i Srba u Dalmaciji, kao i u Hrvatskoj i Slavoniji Austro-ugarskog doba, to jest od doba kada je Srpska narodna stranka 1876. g. ušla u Sabor Dalmacije.

Ima naznaka da je Vlatko Maček još 1900. g. upotrebljavao izraz „prečanin“ u smislu označavanja Srba u Hrvatskoj i Slavoniji. Izgleda su izrazom „prečani“ Srbe sa teritorije Austrougarske naročito imenovali političari Hrvatske stranke prava nakon 1905. godine. Pisani izvori koji tačno svedoče o smislu i kontekstu najstarije upotrebe izraza „prečani“ u političke svrhe danas se mogu ispitati u arhivskoj građi Hrvatske.

S početka je „prečanin“ među Srbima bio izraz za humoresku i ironiju

U štampi Srbije se izraz „prečanin“ pojavljivao veoma retko. Prvi put se taj izraz pojavljuje tek 1889. g. u jednoj humoreski u senzacionalističkim Malim novinama[3] Pere Todorovića u Beogradu. S obzirom na osobine urednika, pametnom dovoljno.Od davnina su naši narodni velikani izbegavali izraz „prečanin“. Oni su dobro znali da taj izraz za naše sunarodnike pritvorno koriste političari Hrvatske stranke prava

Da Vas podsetimo:  Za Kosovo Albanci nikada nisu imali svoje ime, kao što ga nemaju ni dan-danas

Izraz „prečani“ upotrebio je potom 1905. g. Dimitrije Ruvarac u Srpskom sionu, koristeći ga u svrhu ironije i uz ostale podrugljive izraze o Srbima severno od Save i Dunava[4]. Ruravac je znao kako Hrvatski političari za Srbe koriste izraz „Vlah“ i druge podrugljive izraze, jer im je mrsko da Srbe nazovu Srbima. Ruvarčeva ironija je uperena protiv Stanoja Stanojevića i Jaše Tomića, koji su se u doba Ruvaračeve polemike protiv Hrvata uporno držali veoma bratski prema Hrvatima. Stevan Sremac, koji je izostao sa sahrane Ilariona Ruvarca, bio je protivnik kritičkog istorijskog razmatranja srednjovekovne srpske istorije na način na koji je to radio pokojnik. Međutim, Dimitrije Ruvarac je bio neoprezan, a srpska publika ironiju redovno shvata na pogrešan način, po pravilu mimo cilja radi koga je ironiju upotrebio pisac. Dimitrije Ruvarac je često bio strastan, nestrpljiv, plahovit, brzoplet, svadljiv i neoprezan, naročito u publicistici.

Izraz „prečanin“ potom se pojavio 1906. g, u naprednjačkom organu Pravda i to u nepotpisanom nekrologu Stevanu Sremcu[5]. Ovo je za sada najstariji poznati izvor srpske štampe gde se izraz „prečani“ pominje van humoreske i ironije. Tek nakon 1908. g. se izraz „prečanin“ ponovo upotrebljava u srpskoj štampi i to u geografskom smislu, mada veoma retko. E. G. Cvetić u časopisu Jagodinska osnovna škola (Beograd 1910. g. piše o „Srbima prečanima“: „Do 1836. učiteljem je mogao postao, izgleda, svaki onaj, koji je ma kolpko znao čitati i pisati. Api se ipak, po ljudima koji su u Jagodini bili učitelji, vidi težnja da se u prvome redu za ta mesta nabavljaju Srbi prečani, bar za veće škole, varoške, jer su oni smatrapi za kulturno jače i prosvećenije od naših.“

Vojvoda Sima Popović (rodom iz Tovarnika) 1916. g. u svom dnevniku piše o pojavi izbeglica u Crnoj Gori imenujući ih „prečanima“ pod znacima navoda. Radilo se o Srbima koji su sa teritorije Bosne, Hercegovine, Boke i Dalmacije bežali da bi se spasili od austro-ugarskog progona.

Da Vas podsetimo:  Gde je mesto Srbije u svetu koji nastaje

Da se Vlasi ne dosete

U doba nastanka hrvatskog nacionalizma, izraz „prečanin“ je, po svemu sudeći, pravašima služio kao politički surogat naziva „Vlasi“ kojim su ranije nazivali pravoslavne Srbe. To jest, hrvatski nacionalisti, koji su Srbe ranije nazivali „Vlasima“, prozvali su ih „prečanima“ čim su im Srbi postali neophodni da se zajednički politički suprotstave ugarskoj centralnoj upravi i mađarizaciji, da se Vlasi ne dosete. Ambivalentni i licemerni politički odnos Hrvata prema Srbima je tada snažno napadao Dimitrije Ruvarac. Svoje polemičke članke je objavio u knjizi „Evo šta ste nam krivi“ koju je izdao još 1895. g.

Izraz „prečanin“ je u političkom smislu bio leksema hrvatskih nacionalističkih političara korišćena u svrhu izbegavanja pominjanja imenice Srbin.

Dušan KOVAČEV
Izvor: srpskistav.com

 


Napomene:

[1] Veliki srpski pravnik XIX veka, danas na žalost zaboravljen, rodom iz Bašaida u Banatu.

[2] Krestić, Petar – Pesma protiv „Švaba“, Mešovita građa = Miscellanea, Nova serija, knj. 21, Beograd, 2003. g.

[3] Autor navodi da „prečane“ podrugljivo nazivaju „Švabe“, a starosrbijance „Goge“ i „Cincari“. Članak je potipisan sa: Borivoj, a naslovljen: „Majstor Vule – šloser (božićna humoreska)“, Male novine, 25. 12. 1889, str. 4. Izvornik: Digitalizovane istorijske novine.

[4] Autor (urednik Dimitrije Ruvarac) piše o sahrani svog rođenog brata Ilariona Ruvarca, naodeći da su od „prečana“ prisustvovali Jaša Tomić i Stanoje Stanojević. Vest je je blago ironična, zbog izostanka mnogih čije se pojavljivanje očekivalo. Videti: „Čudna pojava“, Srpski Sion, 31. 8. 1905, str. 29. Izvornik: Digitalizovane istorijske novine.

[5] Organ naprednjačke omladine objavio je članak koji sadrži podnaslov „Kralj Milan i prečani“. Naš Sremac, Pravda, 15. 8. 1906, str. 1. Izvornik: Digitalizovane istorijske novine.

Da Vas podsetimo:  Sabornost u Srpskoj, sabornost oko Srpske

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime