Poglavlja 35: premijer je ovo prećutao!

0
977

Fotografija-za-sajt-620x330Cilj izložene analize je da se u kratkim crtama predoči šta zapravo Srbiji donosi otvaranje poglavlja 35 u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji.

Republika Srbija nastavila je u ponedeljak, 14. decembra 2015. godine, zvanične pregovore o pristupanju EU na osnovu prethodno usaglašenog Pregovaračkog ovkira, ozvaničenog krajem januara 2014. godine. Prema tom okviru prvo u nizu poglavlja za pregovore biće poglavlje 35 koje se tiče normalizacije odnosa između Srbije i tzv. Kosova. Štaviše, pomenuto poglavlje u suštini sadrži mnoštvo obaveza koje Srbija treba da ispuni kako bi u potpunosti zaokružila proces dijaloga sa tzv. Kosovom, a što bi na kraju rezultiralo u konačnom (formalnom) priznanju kosovske države od strane Srbije, a da zauzvrat naša država time ne dobija ništa. Jedino što dobija jeste „spremnost EU da nastavi sa procesom pregovora i oko ostalih 34 poglavlja“ bez ikakve konkretne obaveze EU da Srbiju i primi u svoje članstvo. Naprotiv, posle završetka pregovora oko poglavlja 35 i konačne normalizacije odnosa sa Kosovom Pregovarački ovkir daje EU mogućnost daljeg ucenjivanja Srbije i postavljanja ultimatuma po pitanju ostalih važnih državnih i nacionalnih interesa, pre svega po pitanju privatizacije strateški važnih privrednih resursa, decentralizacije Srbije i rešavanja autonomije Vojvodine kao i po pitanju legalizacije istopolnih brakova i njihovog prava na usvajanje dece.

Tekst poglavlja 35 u više navrata se poziva na obavezu Srbije da „proces dijaloga sa Prištinom smatra neodvojivim delom procesa pregovora o članstvu u EU“, čiji konačan cilj mora da bude „konačna i sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova“. Štaviše, od Srbije se ne zahteva samo da sprovede već postignute antiustavne briselske sporazume već i da nastavi proces dijaloga sa Prištinom i na ostalim područjima što bi u krajnjoj meri dovelo do toga da Srbija dobrovoljno tzv. Kosovu prizna suvereno pravo da odlučuje o svim elementima državno-političkog života i time mu prizna sve elemente državnosti. Sada jasno vidimo da je stav EU po pitanju statusa KiM sasvim precizno opredeljen. Ne samo da EU pred Srbiju sada već otvoreno postavlja priznanje KiM kao uslov za njeno članstvo u EU već se Srbiji sasvim jasno daje do znanja da u EU može ući samo ako prema KiM postupa na isti način kao i većina država članica, a to je kao prema nezavisnoj državi. To proizilazi kako iz upotrebe sa aspekta srpskog unutrašnjeg prava nepostojećih termina „Kosovo“ i „sveobuhvatna normalizacija odnosa“ tako i iz prethodnih postupaka same EU koja je sa tzv. Kosovom već potpisala i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kojem se KiM tretira kao de fakto samostalna država.

Da Vas podsetimo:  Kako su srpske porodice dobijale koju će slavu slaviti?

Poglavlje 35 se zasniva na obavezi Srbije da uskladi sve svoje unutrašnje propise sa pravnim poretkom EU kao i sa rezultatima pregovora sa Prištinom. To znači da će se na osnovu pregovora u okviru tog poglavlja pred Srbijom pre ili kasnije naći zahtev da i svoj državni Ustav izmeni i uskladi ga sa Briselskim sporazumom na način da KiM izbaci kako iz preambule Ustava tako i iz njegovog operativnog dela. To će značiti konačnu i potpunu predaju KiM u ruke prištinskih institucija i EULEKSA kao ispostave EU i SAD.

Poglavlje 35 nalaže Srbiji da u potpunosti sprovede sve odredbe prethodno postignutih Prvog Briselskog sporazuma, Sporazuma o energetici i pravosuđu, Sporazuma o ZSO kao i da dovrši implementaciju svih tehničkih sporazuma koje je sa Prištinom postigla prethodna vlast. Tako se u poglavlju 35 od Srbije zahteva da pod hitno obustavi podršku i finansiranje srpskih struktura na KiM i da osigura punu primenu kosovskih zakona na severu Kosova, da dovrši proces potpune integracije srpske policije i sudskih institucija u kosovski policijski i pravosudni sistem, da usvoji potrebne propise za prekid isplaćivanja plata i finansiranja srpske civilne zaštite na KiM kao i da dozvoli osnivanje „Telekomove“ kompanije na KiM, i to u skladu sa kosovskim propisima, kao i da da saglasnost da Međunarodna unija za telekomunikacije tzv. Kosovu omogući da nesmetano dobije svoj međunarodni pozivni broj.

EU Srbiji nalaže i obavezu da prema potrebi podnosi tromesečne izveštaje nadležnim kosovskim vlastima o isplatama penzija bivšim pripadnicima svoje policije koji su sada integrisani u policiju tzv. Kosova. Ova odredba upućuje na to da Republika Srbija mora da podnosi izveštaje nadležnim kosovskim institucijama kao institucijama nezavisne države. Sa pravom se postavlja pitanje kako je moguće da jedna suverena država prihvati obavezu da podnosi izveštaje nekim autonomnim lokalnim institucijama ukoliko se ne radi o institucijama nezavisne države?

Da Vas podsetimo:  GRAD KOJI NESTAJE

Od Srbije se u poglavlju 35 zahteva i da zatvori sve alternativne prelaze da bi se osiguralo korišćenje isključivo administrativnih prelaza, čime se Srbija faktički prisiljava da tzv. administrativne prelaze sa KiM tretira kao zvaničnu državnu granicu, zaštićenu pravilima međunarodnog prava. Srbiji se takođe nalaže da dopusti građanima trećih država ulazak na ostatak svog teritorija sa područja KiM što bi značilo da naša država u potpunosti prihvata granicu sa Kosovom, a kosovske granične institucije i njihove simbole prihvata kao važeće oznake nezavisne kosovske države.

Poglavlje 35 Srbiji nalaže obavezu da ne sprečava tzv. Kosovo u nameri da bude članica regionalnih i međunarodnih organizacija, čime mu se pruža prilika da zatraži i članstvo u Ujedinjenim nacijama. Republika Srbija se poglavljem 35 takođe obavezuje da će tzv. oficire za vezu tretirati kao prave diplomatske predstavnike, što je po međunarodnom pravu ravno priznanju Kosova kao nezavisne države.

Nesumnjivo je da je namera EU da kroz pregovore o poglavlju 35 Srbiji nametne priznanje tzv. Kosova kao neophodan uslov za otvaranje pregovora o svim ostalim poglavljima i da na kraju procesa dijaloga sa Prištinom zvaničnom Beogradu predloži potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, čime bi se Srbija dobrovoljno odrekla KiM, a time i okončala pregovore o poglavlju 35.

Važno je istaći činjenicu da je Republika Srbija kroz izjave svojih zvaničnika u dosadašnjem procesu pristupanja EU stvorila neke vrste jednostranu obavezu prema organima Unije da će u dobroj veri ispunjavati sve obaveze navedene u poglavlju 35, što nas dovodi do zaključka da je pregovarački proces sa EU za Srbiju pravno obavezujućeg karaktera. To znači da čak i ako je do sada Srbija mogla da se poziva na „političku, a time i pravno neobavezujuću prirodu“ Briselskog sporazuma to joj je od sada znatno oteženo, jer je EU sadržinu briselskih sporazuma zapravo prenela u tekst poglavlja 35 i time dodatno obavezala Srbiju na njihovu implementaciju.

Da Vas podsetimo:  Gitare koje pravi Dalibor Vučić obišle planetu

Vođenjem pregovora u okviru poglavlja 35 i sveobuhvatnom normalizacijom odnosa sa Prištinom Srbija bi se u potpunosti odrekla svog Ustava i Rezolucije 1244 koji danas jedini štite njen suverenitet i teritorijalni integritet na području KiM. EU to zna i zato joj je konačan cilj da Srbija sama prizna Kosovo kao nezavisnu državu.

Zbog svega navedenog neophodno je da Republika Srbija odmah prekine dalje vođenje pregovora sa EU jer oni vode potpunoj degradaciji njenog nacionalnog suvereniteta i njene interese potčinjavaju političkim i ekonomskim interesima Brisela i Vašingtona.

2015-12-19_053856

Danijel Igrec, magistar pravnih nauka, član Glavnog odbora Srpskog sabora Zavetnici

zavetnici.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime