Poništaj je blaža sankcija od ništav(n)osti

0
1653

pravda-sudBez namere da ulazimo u detalje sudskog postupka pred Apelacionim sudom, a u vezi poništenja odluka izborne skupštine Advokatske komore Srbije od 11.02.2012. godine, a što je objavljeno i u dnevnom listu “Politika” od 24.maja 2016. godine, nije zgoreg analizirati moguće posledice takve presude suda na kompletan pravni poredak. Mi pravnici moramo izneti jasne stavove u vezi dometa iste presude, a ne da konstatujemo da bi primena presude mogla da izazove pravni haos.

To znači da vodeći pravnici naše AKS i AKB ni sami ne znaju kakve su ili kakve mogu biti posledice te odluke na sve procese koji su se odvijali uz učešće advokata koji su dobili upis u komoru od toga datuma. Moramo dati tačan i pravno argumentovan odgovor na pitanje koje su sami postavili, to jest da li sadašnja odluka Apelacionog suda ima dejstvo ex nunc (samo za budućnost) ili ex tunc (od momenta donošenja spornih odluka koje su poništene). Moramo dati precizan odgovor na postavljeno pitanje. Prvo, moramo znati šta je to sud poništio?

Vidljivo da je je izvršen poništaj pojedinačnih akata skupštine, dakle ne opštih normi toga organa. Dalje je vidljivo da su u tom periodu advokati i štrajkovali i bili u direktnom “sukobu” sa izvršnom zakonodavnom i sudskom vlašću, pa su shodno takvoj presudi suda i te odluke pravno nevažeće. Sada moramo utvrditi da li su ti pojedinačni akti AKS ništavni i i da li ih je Apelacioni sud oglasio ništavnim. Iz novinskog teksta vidimo da je sud “poništio” a nije oglasio ništavnim te odluke. Ako te odluke ni od strane suda nisu oglašene ništavnim, već su jednostavno poništene, onda pravno dejstvo takve odluke Apelacionog suda može biti samo ex nunc (samo za budućnost).

Da Vas podsetimo:  Ko uči Tomu Monu da se zemlja prodaje strancima?

Stoga samo ništavni pravni akti, kao akti sa posebnim elementima “visoke protivpravnosti” mogu eventualno dovesti do povraćaja u pređašnje stanje. Međutim, svaki povraćaj u pređašnje stanje ne može se odnositi na sve pravne posledice koje su proistekle na osnovu recimo radnji advokata koji je zastupao stranke u tom periodu. Kada bi se bukvalno primenio povraćaj u pređašnje stanje zbog ništavnosti upisa advokata u komoru ili zbog odluka predsednika komore, onda bi se došlo do apsurda. Tada bi se neka nepokretnost koju je advokat preneo kao punomoćnik, a potonji kupac nekom trećem, morala po tom principu vratiti prvobitnom prodavcu koga je zastupao advokat.

Kao što se vidi svaka priča o povraćaju u pređašnje stanje u ovom slučaju je isključena iz više razloga: Prvo, sam sud je svojom presudom samo poništavao pojedinačne akte AKS i nije ih oglasio za ništavne, drugo, takvim poništajem ne uspostavlja se pređašnje stanje, već se time samo nalaže donošenje novih pojedinačnih akata i zabranjuje dalji rad tako izabranih organa. Time se ne zadire u stečena prava po osnovu tako donetih akata, bez obzira što je kasnije usledio njihov poništaj.

U vreme kada su nastajale promene u pravnom poretku po osnovu takvih akata ti akti su bili pravno važeći, a kasnija konstatacija od strane suda u obliku presude kojom se vrši poništaj istih ne može ih svrstati u ništavne pravne akte, jer nisu doneti od strane nenadležnog organa i nisu donete u suprotnosti sa nekom izričitom normom koja eventualno zabranjuje njihovo donošenje.

simo-stokic

Simo S. Stokić, dipl. pravnik

Ozzonpres

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime