Rad saveza Sokola na unapređenju poljoprivrede

0
1040

Shvatajući značaj sela za opstanak nacije Savez Sokola nastojao je da proširi svoj rad na selo osnivanjem seoskih sokolskih četa. Preko seoskih četa nastojali su da pomognu seljacima. Radili su na širenju pismenosti, trezvenosti, voćarstva, pčelarstva i osnivanju zadruga. U svom radu sarađivali su sa higijenskim zavodima. Poljoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar u Bijelom Polju održana je 14. decembra 1930. Od stočnih biljaka izložena je poglavito repa. Ovo je bila prva poljoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar, a organizovala ju je uprava župe Mostar, na inicijativu čete Zijemlje. Izložbu je posetilo celo selo, a došli su izaslanici župe i društva Mostar. Izložbu je otvorio starešina župe Čedo Milić ističući važnost izložbe i staranje župe oko unapređenja poljoprivrede po četama. Posle njega govorio je Ljubinko Vučenović o potrebi što intezivnijeg gajenja repe, deteline i grahorice u izrazito stočarskim predelima, kao i o koristi boljega hranjenja stoke, naročito preko zime. Posle njegovog govora iznosili su članovi četa rezultate, koje su postigli gajenjem stočne hrane. Starešina čete Bijelo Polje izneo je da je zasejao 10 kg grahorice, a dobio 1.200 kg i to baš u vreme, kad niko nije imao stočnu hranu. Uverio se da su mu krave davale dvostruko više mleka dok ih je hranio repom. To su potvrdili Đorđe Radulović i Vukosav Dragić. U svom govoru starešina čete Zijemlje izneo je da je na prostoru oko 300 kv. met. Dobio 30-35 met. centi repe, a jedan član na pola dunuma zemlje dobio je 50 met. centi repe. Dok je upotrebljavao staro seme dobio je na 3 dunuma zemlje 18 met. centi krompira, a kad je zasejao seme, što ga je dobio od župe, dobio je 70 met. centi krompira na istom zemljištu. Smatrao je da je seme kupusa odlično, jer su imali glavice teške po 4 kg. Đorđe Trišić je izneo da je kupio kravu za koju mu je garantovano, da daje 6 litara mleka. Kad ju je hranio repom davala je 11 litara. Risto Tilimbat je istakao, da nema toga ko bi ga razuverio, da repa i detelina nisu dobra hrana za stoku. Na kraju je starešina čete Bijelo Polje zahvalio upravi župe, što je radila da se selo preporodi. Prvu nagradu je dobio Antelj Lazo iz čete Zijemlje.

Sokolsko društvo u Gacku otvorilo je 25. oktobra 1931. izložbu poljoprivrednih proizvoda i ručnih radova seoskih sokolskih četa sreza gatačkog u svom sokolskom domu. Izložbu je otvorio sreski načelnik Dedić, član sokolskog društva. U svom govoru istakao je : Hercegovina se ponosi Sokolstvom, jer danas prednjači u njemu svojim istinskim radom, kao viteštvom na bojnom polju”. Na izložbi pažnju su privukli ručni radovi, koji su se isticali svojom umetničkom izradom i koji su prikazivali povest, narodne velikane, junaštvo i viteštvo. Ručni radovi bili su : kreveti, stolovi, stolice, tintarnice od drveta, stanovi za tkanje, mašine za vezanje sena, gusle, kutije za duvan, grabulje, vile, brane, plugovi, … . Iako je skoro sve uništeno od suše, sokoli iz seoskih četa su pokazali da i u planinskim krajevima sve može uspevati, samo je trebalo imati volje i truda. Održanje izložbe pomogao je ban Zetske banovine dr. Krulj sa 10.000 dinara. Zbog njegove stalne brige o sokolima i narodu gatačkog kraja, sokoli su mu sa izložbe uputili pozdravnu depešu. Bilo je 90 izlagača i svi su nagrađeni od banske pomoći. Sokoli su odlučili da svoje poljoprivredne proizvode sa izložbe stave na raspolaganje narodnom odboru za ishranu postradalih od suše. (1)

Da Vas podsetimo:  O Dari i Dijani iz drugog ugla

Sokoli iz Knina su proslavili Vidovdan 1931. na dalmatinskom Kosovu. Proslava je priređena po programu Kulturno-privredne matice za severnu Dalmaciju, koja je odlučila da proslavi da karakter kulturno-privredne propagande za selo. Osim sokolskog programa bila je predviđena poljoprivredna i higijenska izložba. Bio je pozvan dr. St. Ivanić, direktor Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, da održi predavanje o zdravstvenim zadrugama. (2)

Prvi sabor sokolskih četa župe Mostar održan je u Mostaru 15. decembra 1935. u dvorani pevačkog društva “Hrvoje”. Na saboru su učestvovali delegati iz 162 čete i 22 društva župe Mostar, delegati Saveza SKJ i delegat Saveza bugarskih Junaka. Zatim delegati iz ostalih sokolskih župa, ukupno oko 500 prisutnih. Delegati četa i društava župe Mostar, sa svojim zastavama i uz muziku čete Orašac došli su na sabor u povorci koju je predvodio starešina župe Čeda Milić i članovi župske uprave. Saboru su prisustvovali mostarski episkop dr. Tihon, predstavnici Senata dr. Uroš Krulj i Atanasije Šola i Narodne skupštine, zastupnici Primorske i Zetske banovine, predstavnici korporacija i nacionalnih ustanova. Bili su predsednik mostarske opštine Đorđe Labalo, predstavnik glavnog i mesnog odbora Jadranske straže dr.Božidar Božić, predstavnici Centralnog higijenskog zavoda iz Beograda i Jugoslovenskog društva za očuvanje narodnog zdravlja dr. Voja Kujundžić i dr. Ivanić, predsednik sarajevske “Prosvjete” i starešina Sokolske župe Sarajevo dr. Voja Besarović, predstavnik studentske radne čete iz Zagreba i u ime dr. Laze Popovića Veljko Kuprešanin, narodni izaslanici sa teritorija mostarske župe, dr. Grđić, predstavnici Narodne odbrane i drugih udruženja. (3) Savez Sokola – odsek za rad na selu nudio je sokolskim jedinicama komplete Prve jugoslovenske pčelarske dopisne škole” ( 10 svezaka) kao i šablone za pravljenje modernih košnica. Župa Mostar počela je sa izradom veštačkog saća 15 juna 1938. (4)

Da Vas podsetimo:  „Drug Marko” – Udba, naša sudba

Savez Sokola uputio je svim sokolskim jedinicama okružnicu o voćarstvu. U okružnici se isticalo :Izvršavajući Petrovu petoletnicu, Savezna uprava je odlučila, … da pojača rad u selu jednom jakom i organizovanom akcijom na unapređivanju voćarstva”. Trebalo je organizovati voćarske tečajeve. Za tečajeve trebalo je koristiti knjige Voćarske dopisne škole”. Prva sveska od 12, poslata je sa okružnicom sokolskim jedinicama. U svesci je obrađeno kalemljenje i proizvodnja sadnica. Uprava Saveza Sokola obratila se ministarstvu poljoprivrede sa molbom, da sokolskim jedinicama državni i banovinski rasadnici daju besplatno dobre kalem-grančice, kada im upute molbu. (5) Sokolski glasnik je pisao o knjigama o voćarstvu, koji je izdala Centrala za higijensko iskorišćavanje voća u Beogradu, poznata pod nazivomCentrohiv”. (6) Sokoli su govorili i na Kolarčevom Univerzitetu u Beogradu. Starešina Sokolske župe Mostar, Čeda Milić, je držao predavanje 8 marta 1940. na Kolarčevom Univerzitetu. Čeda Milić je govorio o sokolskom radu na selu. Interes za predavanje je bio veliki, pa nije bilo mesta za sve. Narodni univerzitet zamolio je Milića da ponovi predavanje. Milić je ponovio predavanje 12 marta 1940. Govorio je prvo o načelima i metodama rada na selu, u vezi sa prosvetom, sa higijenskim i socijalnim podizanjem sela. Zatim je govorio o negovanju nacionalnih tradicija, nacionalne kulture i etičkih vrlina naroda. Izvestio je o praktičnom radu seoskih sokolskih četa na terenu. Izneo je svoja iskustva kao jednog od pionira rada na selu. Istakao je rezultate nastojanja sokolskih četa, pogotovu u okviru Sokolske Petrove petoletke. (7) Na inicijativu Sokolske čete Semizovac u župi Sarajevo počeo je 15. februara 1940. poljoprivredni tečaj za članove i nečlanove sokola iz sela. Tečaj je obuhvatao gradinarstvo, livadarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, živinarstvo, stočnu higijenu, mlekarstvo, seljačko gazdovanje, zadrugarstvo … . Tečaj je završilo 35 tečajaca. Predavače su obezbedili Poljoprivredno odeljenje Kr. Banske uprave drinske banovine i Niža poljoprivredna škola na Butmiru kod Sarajeva. Tečaj je završen na svečanosti u prisustvu izaslanika banske uprave, poljoprivrednog inspektora Stevana Babića; referenta za sokolske čete Župe Sarajevo Andrije Mijatovića, … . Starešina čete Jovo Maksimović je čašom vode, umesto vina, nazdravio, a za njim i načelnik čete Vidak Konzulović. Sokolska četa Semizovac je u okviru petoletke, izvršila niz sokolskih kalemarskih pohoda u obližnja sela, kojom prilikom je okalemljeno na stotine voćaka plemenitim kalemima i održano nekoliko kalemarskih tečajeva. Ovim radom četa je pružila primer ostalim četama. (8) U Centralnom higijenskom zavodu u Beogradu organizovan je 2 maja 1940. sokolsko-higijenski tečaj. (9) Prosvetno-higijenski tečaj za seoske mladiće, članove sokolskih četa, pohađalo je 25 sokola iz Srbije, Crne Gore, Dalmacije, Bosne i Vojvodine. Stručnjaci Centralnog higijenskog zavoda predavali su mesec dana higijenu, fiziologiju, anatomiju, prvu pomoć, zadrugarstvo, socijalne bolesti, nauku o ishrani, poljoprivredu, pravopis, … . Držani su i časovi o sokolstvu. Na završetku tečaja okupili su se tečajci i njihovi nastavnici, sa direktorom zavoda dr. V. Konstantinovićem na čelu. U ime sokola bio je prisutan Radmilo Grđić, glavni sekretar Saveza Sokola. Grđić se zahvalio Centralnom higijenskom zavodu, a dr. V. Konstantinović podvukao je značenje tečaja. U ime tečajaca govorio je Petar Sovilj iz Bosanske krajine, zahvalivši se na poukama, koje su tečajci dobili za podizanje svojih sela. (10)

Da Vas podsetimo:  Bolna ispovest majke heroje sa Košara

Savez Sokola nastojao je da unapredi selo. To je radio organizujući tečajeve. U organizaciji tečajeva sokolima je pomagao Centralni higijenski zavod u Beogradu.

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene :

  1. K.T. Poljoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar”, „Sokolski glasnik”, Ljubljana, 1. januara 1931, br. 1, str. 3; Đ.J. Tilimbat, „Sokolska poljoprivredna izložba u Gacku”, „Sokolski glasnik”, Ljubljana, 19. novembra 1931, br. 47, str. 2,3;

  2. Vidovdan na dalmatinskom Kosovu”, „Soko na Jadranu“, Split, oktobar 1931, br. 10 str. 260, 261;

  3. Prvi sabor sokolskih četa u Mostaru”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 20’septembra 1935, br. 48, str. 3, 4;

  4. Braći sokolima-pčelarima”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 28 juna 1938, br. 25, str. 10;

  5. Sokolstvo za napredak voćarstva”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 12 januar 1940, br. 2, str. 3;

  6. Knjige o voćarstvu”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 12 januar 1940, br. 2, str. 3;

  7. Predavanje br. Čede Milića”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 15 mart 1940, br. 11, str. 6;

  8. Poljoprivredni tečaj sokolske čete Semizovac”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 29 mart 1940, br. 13, str. 3;

  9. Sokolsko-higijenski tečaj”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 26 april 1940, br. 17, str. 2;

  10. Prosvetno-higijenski tečaj za seoske sokole”, Sokolski Glasnik”, Beograd, 31 maj 1940, br. 22, str. 2;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime