Savez Sokola u zbliženju slovenskih naroda

1
1378

Sokolska društva u Kralјevini Jugoslaviji nastavila su svoj predratni rad na podsticanju prijatelјstva i uzajamnosti među slovenskim narodima. Jugoslovenski sokoli su priredili  slet u Zagrebu od 15 do 17. avgusta 1924. U Zagreb je došlo 12.000 sokola iz Srbije, Vojvodine, Bosne, Crne Gore, Hercegovine, Dalmacije, Slovenije, Hrvatske, Međumurja i Istre. Došli su Češki i Ruski sokoli i delegacija Polјskog sokolstva. Na Drugom Jugoslovenskom Sokolskom saboru koji je održan zajedno sa sletom zaklјučeno je osnivanje Sveslovenskog Sokolskog Saveza. (1)  Na čelu polјske delegacije na saboru bio je Adam Zamojski. Mnogo toga što je sokolstvo u Jugoslaviji zaklјučilo upotrebio je i sproveo u polјskom sokolstvu. Posle sabora sastali su se predstavnici  svih slovenskih sokolskih saveza na savetovanje i zaklјučili da se obnovi Savez slovenskog Sokolstva koji je zbog Prvog svetskog rata bio razbijen. Tu obnovu preuzeo je Zamojski na sebe. Obnova saveza izvršena je u njegovom domu u Varšavi 14 i 15 avgusta 1925. Predstavnici jugoslovenskog, češkoslovačkog, polјskog i ruskog sokolstva objavili su da je osnovan  Savez slovenskog Sokolstva. Od 1925. nije bilo veće priredbe u Jugoslaviji a da Zamojski nije posetio Jugoslaviju.  Zadržavao se rado na Jadranu. (2) Sokolske župe Split, Šibenik-Zadar i Sušak-Rijeka priredile su slet sokolstva na Jadranu u Splitu juna 1931. U „Sokolskom glasniku” istakli su da je bilo preko 15.000 sokola iz Jugoslavije i delegacije čehoslovačkog i polјskog sokola. Polјske sokole predvodio je starosta A. Zamojski. Odlikovao je Mirka Buića, starešinu župe Split, zbog razvijanja i jačanja bratskih veza Polјaka i naroda Jugoslavije. U ime Polјskog sokolskog saveza predao mu je dve srebrne plakete, jednu za njega, a drugu za Sokolsko društvo Split. Srebrne plakete su u imetničkom relјefu prikazivale Polјsku. (3) Na sletu u Zagrebu 1934. prisustvovali su predstavnici Slovenskog Sokolstva i to :  Čehoslovačkog Trularž, Zamojski kao predstavnik Polјskog sokola, Drajling kao predstavnik Ruskog sokola, bugarskih Junaka Lazov kao i članovi uprave Saveza Sokola na čelu sa Ganglom. (4)

U Savezu slovenskog sokolstva bili su : Češkoslovačka obec sokolska sa 746.878 pripadnika, Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije sa 356.630 pripadnika, Savez polјskog Sokolstva sa 59.713 pripadnika, Savez bugarskih Junaka sa 45.000 pripadnika i Rusko Sokolstvo sa oko 6.000 pripadnika. (5)

Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije nastavio je svoj rad na podsticanju prijatelјstva i uzajamnosti među slovenskim narodima.  Nјihov rad na jačanju slovenske uzajamnosti bio je zapažen  od čehoslovačke štampe.  „Sokolski glasnik” iz Ljublјane preneo je 1935. članak iz lista „Prager Presse” iz Praga. U članku se isticao značaj Saveza Sokola : Jugoslovenski Soko je jedan od najmoćnijih faktora narodnog i državnog jedinstva, a pri tome i jedna čvrsta baza uzajamne saradnje i bratskih veza s Čehoslovacima i našom Republikom. Svest, da su naše nacije egzistentno jedna na drugu navezane, pri čemu se nameće uzajamna saradnja kao … , u nijednoj drugoj organizaciji jugoslovenskoj nije tako duboko usečena, kao u Sokolu. Mnogi članovi poznaju nas i svi teže za tim da upoznaju našu zemlјu : među Sokolima u provinciji u unutrašnjosti Šumadije, kao i na teritoriju bivše Habzburške Monarhije, među selјacima, govori se o Masariku i Benešu kao o najpopularnijim državnicima vlastite zemlјe. Među Sokolima, kako onima na vrhu, tako upravo i među onima najširih slojeva organizacije, oseća se odmah kao kod kuće; tu se govori o radu, napretku, dužnostima, tu se govori o pozitivnim vrednostima, a najmanje o nezadovolјstvu i tužakanjima, kao što inače biva u drugim krajevima. (6) Masarik, predsednik Čehoslovačke,  odlikovao je dr. Mirka Buića, starešinu Sokolske župe Split, oficirskim redom Beloga Lava, u znak priznanja za zasluge dr. Buića u radu na promicanju slovenske uzajamnosti i bratstva. Odlikovanje je predao dr. Buiću čehoslovački konzul u Splitu Vlado Smolčić 3.februara 1935.

Adam Zamojski u Košutnjaku

U Sokolskom domu u Splitu tim povodom okupili su se brojni članovi i članice sokolskog društva, zatim predstavnici sokolske župe Split, ban Primorske banovine dr. Jablanović, komandant mesta general Varjačić, narodni poslanik i predsednik Tgovačko-industrijske komore J. Duboković,  … . Predajući odlikovanje konzul Smolčić u svom govoru najpre je govorio o značenju reda Belog Lava, osnovanog u uspomenu sudbonosne bitke na Beloj Gori 1620. Obraćajući se dr. Buiću konzul je istakao : „Tebi, doktore Buiću, koji slobodu voliš nada sve, koji si u svim prigodama tu svoju lјubav pokazao, ovaj je red podelјen s pravom.  — Voliš državu svoju, kao svoj život. Imaš dubok osećaj socijalne pravde. Osećaš što je gospodarski slobodan život po slobodan narod, jer na tom polјu si radenik. Imaš kičme, a to je danas retkost. Osećaš svaku nepravdu. Soko si, veran brat češkoslovačkog i sveslavenskog Sokolstva, u čijim prednjim redovima stojiš već dugo, pronevši svoju markantnu sokolsku figuru na Vislu i polјski Baltik, na zlatne Hradčane, dunavsku Bratislavu, pod Šaru i na Maricu, Bugarima, Rusima, Čehoslovacima, Polјacima, svuda gde se slavenska reč čuje i  govori. Tebi, dre Mirko Buiću, demokrati, slobodaru, Sokolu, president Češkoslovačke Republike podelio je ovaj red i meni je i čast i radost, da Ti ga uoči 85 godišnjice šefa Češkoslovačke Republike mogu izručiti skupa sa povelјom.” Svoj govor završio je konzul poklikom veličini Jugoslavije, bratstvu i vernosti slovenskoj. U ime sokolske župe srdačno su čestitali dr. Buiću starešina Vinko Pera, a u ime sokolskog društva Bon. Kalebić, ocrtavši ga kao najistaknutijeg sokola na Jadranu, uz želјu da i dalјe neustrašivo nosi sokolski barjak sveslavenskog bratstva. U svom govoru dr. Mirko Buić je istakao :

Da Vas podsetimo:  VLADIMIR JE SRPSKI LEDENI ČOVEK: Samo u šorcu po snegu i minusu osvaja planinske vrhove!

„Sve  ono što je u našim krajevima slobodarski mislilo i osećalo, sva ona golema snaga narodna, koja je nesavladivom bujicom oduševlјenja dočekala slavne oslobodilačke ratove, nalazila je svoju duhovnu hranu, crpila je najplemenitije pobude iz onih mnogih svetlih primera, koje nam je namrla svetla historija – iz onih mnogih jedinstvenih primera nesebičnog rodolјublјa, čeličnosti karaktera, primerne požrtvovnosti i blistavog uma onih narodnih vođa i učitelјa, koji su u teškim prilikama političke prošlosti spašavali narod, ulevali mu snagu i veru i spremali ga na bolјu budućnost. U tim vremenima pune neizvesnosti, ali nepomućene vere, … tražeći puteve nacionalno političke delatnosti prihvatili smo dva jaka faktora nacionalnog života austrijskih Slovena najpre Sokolstvo kao ideju i sredstvo, a malo zatim realistička političko-nacionalna stremlјenja dra T. Masarika.

Sokoli u Sofiji, 1931

Obe ove ideje, navezane jedna na drugu …. nosile su u sebi težnje za slobodom, pak je sasma razumlјivo, da se je Sokolstvo kod svih Slovena bivše Austro-Ugarske ponajviše razmahalo kao organizacija borbenih slobodarskih ideja. …  . Rad, pak opet rad, tihi rad, neprekidan rad – životno je geslo sedog Predidenta. Živeti i raditi za svoj narod – kazao je Havliček, a to je President Masarik prihvatio, naučavao nas sve bez razlike i životom ostvario. … Gospodine konzule, duboko sam dirnut visokom pažnjom iskazanom mi od strane gosp. Presidenta Masarika za moj vrlo skroman i sitan udeo na delu bratske saradnje. Ako je pak taj doprinos morao biti zapažen i ovim aktom priznat, … ono je moglo da dobije svoj oblik i značenje samo uz nepodelјenu bratsku saradnju ovog velikog kruga naše sokolske obitelјi, koju podjednako – kako god i mene vodi u životu jedan jedini zavetni ideal – živeti i raditi za sreću, bratstvo, mir, lјubav i slobodu čitavoga slovenskoga sveta.  … to je tajna svih sokolskih nastojanja i uspeha, to je nepisan zakon, ideal našeg učitelјa Tirša, to je nepisan zakon za sva buduća pokolenja. Tome mi svi služimo, pak Vas molim, … da ovo priznanje i počast podelim s mojom sokolskom braćom i sestrama.”

Usklici Zdar! i Zdravo! pratili su ove reči, a onda je pevana sveslovenska himna. Na kraju svi prisutni su čestitali dru Buiću.(7) U Beogradu u poslanstvu Čehoslovačke 28 oktobra 1935. na dan sedamnaestogodišnjice oslobođenja, izvršena je svečana predaja odlikovanja sokolima iz Novog Sada i Petrovaradina. Odlikovanja su data povodom komemorativne svečanosti održane 1934. u Petrovaradinu, kada su bili osvećeni grobovi Srba i jednog češkoslovačkog oficira, strelјanih 1914. Orden Belog Lava V stepena dodelјena je dr. Ignjatu Pavlasu, starešini župe Novi Sad, i  Vladi Višoševiću,  starešini Sokolskog društva Petrovaradin. Medalјa Belog Lava I stepena dodelјena je Alojziju Jeržabeku, podstarešini Sokolskog društva Petrovaradin, i članu uprave istog društva Franji Malinu. Medalјa Belog Lava II stepena  dodelјena je Juliju Kučeri, Stanislavu Prepreku, Lazaru Veličkom, Emilu Eheleu i Andreju Kurbatinskom.  Odlikovanja je predao poslanik dr. Girsa uz kraći govor. (8) Savez Sokola je povodom 85-godišnjice T. G. Masarika želeo da jednom dpomenicom iskaže najdublјu zahvalnost Masariku, velikom i zaslužnom prijatelјu Jugoslavije, koji je uvek iskazivao pažnju i naklonost i prema Jugoslovenskom sokolstvu. Spomenica je datirana sa 7 marta 1935.  (9)

Predsednik Čehoslovačke dr. Eduard Beneš odlikovao je veći broj ličnosti iz Jugoslavije ordenom Belog Lava, među kojima i sokolske radnike. Ordenom Belog Lava  IV stepena odlikovao je : zamenika starešine Saveza SKJ i starešinu župe Zagreb Otona Gavrančića, zamenika starešine Saveza SKJ  inž. Milivoja Smilјanića i člana Uprave Saveza SKJ dr. Milorada Dragića. Ordenom Belog Lava  V stepena odlikovao je :  zamenika starešine Saveza SKJ i starešinu Sokolske župe Mostar Čedu Milića, načelnika  Saveza SKJ  dr. Alfreda Pihlera, člana Uprave Saveza SKJ  i starešinu Sokolske župe Sarajevo Vojislava Besarovića, člana Uprave Saveza SKJ  i starešinu Sokolske župe Ljublјana Josip Pipenbahera, člana Uprave Saveza SKJ  i starešinu Sokolske župe Sušak-Rijeka Iva Polića  i prosvetara Sokolske župe Maribor dr. Maksa Kovačića. (10)

Da Vas podsetimo:  Od silnih obećanja SNS spali smo na jeftiniji parizer

Delegacija Saveza bugarskih Junaka posetila je Beograd 29. juna 1935. Na beogradskoj železničkoj stanici bugarske goste dočekali su E. Gangl, Đura Paunković, dr. Oton Gavrančić i dr. Ignjat Pavlas, sekretar Saveza dr. Mihajlo Gradojević, … . U ime vlasti Jugoslavije bugarsku delegaciju dočekali su ministar za fizičko vaspitanje naroda Mirko Komnenović, … . Prvi je izašao iz voza predsednik  Saveza bugarskih Junaka i ministar unutrašnjih poslova general Raško Atanasov. Pozdravili su ga Gangl, Paunković i  Mirko Komnenović. General Atanasov odseo je u hotelu „Srpski kralј”. Atanasov je zajedno sa članovima uprave Saveza Junaka profesorom Dimitrijem Lazovom i prof. dr. Mihajlom Minevom 1 jula 1935. posetio Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije. U svečanoj dvorani Saveza sokola generala  Atanasova pozdravio je zamenik starešine Saveza Gangl. U čast bugarske delegacije Savez Sokola održao je svečanu sednicu u dvorani Kolarčevog univerziteta. U ime vlade sednici je prisustvovao  ministar za fizičko vaspitanje naroda Mirko Komnenović.  Sednici su prisustvovali predstavnici i članovi Jugoslovensko-bugarske lige, Jadranske straže, Sokolske župe Beograd, svih beogradskih sokolskih društava i veliki broj građana. U svom govoru  general Raško Atanasov istakao je : „ … Da bi bilo još snažnije izraženo osećanje lјubavi prema vama od strane Saveza bugarskih Junaka, Vrhovni Pokrovitelј Saveza, … Kralј Boris III, koji visoko ceni vaše blagorodne napore za zajednički bratski rad,  …”. Kralј Boris odlikovao je Gangla, dr. Otona Gavrančića, dr. Mihajla Gradojevića, dr.Ignjata Pavlasa, dr.Milorada Dragića, … . Predaja odlikovanja i reči generala Atanasova izazvale su oduševlјenje kod svih prisutnih. Hor pevačkog društva  „Dunav” pevao je državnu himnu. Dimitrije Lazov u svom govoru istakao je : „… Sokolska zajednica teži  k ujedinjenju  svih slovenskih naroda. Rasprostranjena ideja sokolska među južnim Slovenima stvoriće postepeno zbliženje i bratstvo i onemogućiće sve ono što je do sada razdvajalo naša dva bratska naroda. Ujedinjeni radićemo za napredak naših dvaju bratskih naroda. Sokolska ideja treba da stvori naše ujedinjenje za večna vremena“. Pevački hor pevao je Mokranjčeve  „Primorske napeve”. Na kraju je  zamenik starešine Saveza SKJ Gangl izrazio u ime svih odlikovanih najdublјu blagodarnost  kralјu Borisu, na tako visokom priznanju ukazanom preko njih sokolskom radu, smatrajući da odlikovanja ne pripadaju pojedincima već celom Savezu sokola. Svi su u sali ustali i pevali sveslovensku himnu. Savez sokola  priredio je večeru u čast bugarskih gostiju u hotelu „Srpski kralј”.

Delegacija Junaka se zajedno sa članovima uprave Saveza sokola odvezla na Avalu, gde su u ime Saveza bugarskih Junaka položili venac na grob Neznanog junaka. Ministar Komnenović priredio je večeru u čast bugarskih gostiju u hotelu na Avali.  Bugarsku delegaciju primio je u audijenciju knez Pavle. Delegacija je posetila Oplenac i grob kralјa Aleksandra.

Slet, Zagreb, 1934.

Bugarski poslanik priredio je banket u hotelu „Srpski kralј”. Banketu je prisustvovao predsednik vlade dr. M. Stojadinović, ministar Komnenović  … i predstavnici štampe. Bugarska delegacija otputovala je iz Beograda u Zagreb. (11) Na glavnom kolodvoru u Zagrebu bugarsku delegaciju dočekali su dr. Oton Gavrančić, zamenik starešine Saveza SKJ i starešina Sokolske župe Zagreb, članovi uprave župe, predstavnici svih zagrebačkih sokolskih društava, omladinskih organizacija i brojni građani. Delegacija je posetila “Mirogoj” i poklonila se grobovima ilirskih preporoditelјa, obišli su zološki vrt i posetili sokolski stadion. Sa stadiona delegacija je posetila dom Sokolskog društva Zagreb I. Zatim su posetili Jugoslovensku akademiju i Galeriju slika.  Na svečanom ručku Atanasov je istakao : „ … Došli smo da  vidimo, da se upoznamo, da se razumemo, jer ono što se poznaje i ono što se bratski razume, ne može se mrzeti ! Od granice, gde su nas bratski dočekali braća Sokoli, pa do prestonice, gde su nas srdačno pozdravili i ispratili, i sada u vašem ubavom Zagrebu, osetili smo iskrenu lјubav, … Dobro je rekao br. dr. Gavrančić, da nam minula istorija daje veliku pouku za srećniju budućnost. Vrednost istorije je baš u tome, da nam ona pokaže put, kojim ćemo poći i vi i mi, …”. Bugarska delegacija otputovala je za Split.(12) Na splitskoj stanici skupilo se mnoštvo sokola, sokolica i građana da dočeka bugarske Junake. U gradskom poglavarstvu poklonio je podpredsednik gradske opštine Duje Ivanišević Atanasovu umetničku mapu grada Splita. Posetili su Sokolski dom. Obišli su Solin, Trogir … . Bugarski Junaci otputovali su 4 jula 1935. brodom za Dubrovnik. U Dubrovniku bili su srdačno primlјeni i pozdravlјeni od sokola i građana. Na putu od Dubrovnika  do Sarajeva bili su duž čitave pruge srdačno pozdravlјeni od naroda i sokola. U Konjicu je bio naročito svečan doček, na kome je učestvovalo celokupno građanstvo i sva društva. Konjic je bio sav u zastavama, a stanovništvo je obasulo Junake sa cvećem. Na konjičkom trgu velika četa sokola i sokolica dočekala je Junake. To se ponavlјalo u Bijelom Polјu, Ostrošcu, Bradini, Raštevici, Hadžiću, Rakovici, Blažuju, … . U Sarajevo su stigli 6 jula 1935. Doček u Sarajevu bio je veličanstven. Sa železničke stanice, pune sokola i građana, pošli su Junaci automobilima u sokolski dom. U domu i dvorištu ispred dočekala je masa sokola, članovi u svečanim odorama, a mnoge članice u narodnim živopisnim nošnjama. Sokolska muzika svirala je sokolsku koračnicu. Bugarski Junaci otišli su u hotel Evropu, a sokoli i građani formirali su povorku, koja je krenula prema hotelu. Bugarski Junaci su sa balkona otpozdravlјali sakuplјenom narodu i sokolima. U veče otišli su u Narodno pozorište. Junacima je bila ustuplјena banska loža. Kad su se Junaci pokazali u loži prolamalo se pozorište od poklika i ovacija. Preko Stalaća i Niša otputovala je delegacija za Sofiju. (13)

Da Vas podsetimo:  Draža Mihailović ponovo među Srbima

Posle Sudetske krize Savez Sokola je rešio da se prikuplјaju podaci o češkom sokolu i Savezu slovenskog sokolstva. (14) Dr. M. Gradojević je pisao u časopisu „Oko Sokolovo” o smrti Adama Zamolјskog.U članku se isticalo da je glas o njegovoj smrti stigao posle mnogih peripetija. (15)

Sokolska društva u Kralјevini Jugoslaviji nastavila su svoj predratni rad na podsticanju prijatelјstva i uzajamnosti među slovenskim narodima.  Sokolske starešine su isticale predratni češki uticaj na Južne Slovene u Austro-Ugarskoj Monarhiju. Rad Saveza Sokola na jačanju slovenske uzajamnosti bio je zapažen od čehoslovačke štampe. Zaslužnim sokolskim starešinama i članovima  dodelјivana su odlikovanje „Beli Lav”  od strane Čehoslovačke. Posle Sudetske krize Savez Sokola je rešio da se prikuplјaju podaci o češkom sokolu i Savezu slovenskog sokolstva.

Saša Nedelјković

član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

______

Napomene:

  1. „Spomenica Sokolskog društva u Staroj Pazovi 1906-1931.”, Štamparija „Jedinstvo”, Stara Pazova, str. 7, 20, 21, 23, 26, 33, 37, 38;
  2. „Brat Adam Zamojski”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 17 januara 1936, br 3, str. 1;
  3. „Veličanstveni uspeh sleta Sokolstva na Jadranu”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 2. jula 1931, br. 27, str. 1;
  4. „Veličanstvena sokolska povorka”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 14 avgust 1934, br. 33-34, str. 10,
  5. „Savez slovenskog Sokolstva u brojkama”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 24 januara 1936, br. 4, str. 2;
  6. „Dom nacionalnog jedinstva Sedište Jugoslovenskog sokolskog saveza”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 7 juna 1935, br. 24, str. 1;
  7. „Svečana predaja češkoslovačkog odlikovanja br. Dru Mirku Buiću, starešini Sokolske župe Split”, „Sokolski glasnik“, Ljubnjana, 8 februara 1935, br. 7, str. 2,3;
  8. „Češkoslovačka odlikovanja jugoslov. Sokolskih radnika”,  „Sokolski Glasnik” Ljublјana,  1 novembra 1935, br. 41, str. 1;
  9. „Savez SKJ T. G. Masariku”, „Sokolski Glasnik” Ljublјana,  8 marta 1935, br. 11, str. 1;
  10. „Češkoslovačka odlikovanja jugoslovenskih sokolskih radnika”,   „Sokolski Glasnik” Ljublјana, 30 oktobar 1936, br. 43, str. 1;
  11. „Dolazak pretstavnika  Saveza bugarskih Junaka u Beograd”,  „Sokolski glasnik“, Ljublјana,5 jula 1935, br. 28, str. 1,2;
  12. „Srdačan doček braće bugarskih Junaka u Zagrebu”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 5 jula 1935, br. 28, str. 3;
  13. „Poseta generala br. Raška Atanasova predsednika saveza bugarskih Junaka jugoslovenskom Sokolstvu”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 12 jula 1935, br. 29, str.1,2;
  14. „Oko Sokolovo”, 4 februara 1940, br. 2, str. 36;
  15. Dr. M. Gradojević, „Smrt brata Adama Zamojskog”, „Oko Sokolovo”, 1.mart  1941, br. 2 i 3, str. 17-18;

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime