Seoski turizam

3
1644

Portal Koreni objavio je moju priču koja ukazuje na moguću korupciju u srpskom pravosuđu, što smatram da je od velike važnosti da se ovo zlo iskoreni, i što je imperativ da krenemo putem boljeg ekonomskog razvoja.

Ljudi u Srbiji dugo vremena žive veoma loše! Nemamo zlato,naftu, more… Pljačkali su nas, bombardovali, okupirali, probali smo komunizam, demokratiju… Ali, i pored svega Srbija ima mogućnosti za mnogo bolji život svojih stanovnika, kroz razvoj poljoprivrede, (pre svega organske hrane) i turizma (SEOSKOG, pre svega)…

Već 33 godine tvrdim i argumentovano dokazujem da je seoski turizam budućnost turizma u svetu, a samim tim i velika mogućnost Srbije za mnogo bolji život. Po struci sam diplomirani turizmolog, učestvovao sam u radu dva kongresa o seoskom turizmu (u Hrvatskoj, Hvar, i Srbiji, Kragujevac), održao na desetine predavanja na tu temu… Ipak, za navedenu tvrdnju najvažniji su dokazi – odgovori na 4 pitanja:

PITANJE BR. 1 Kada i zbog čega je nastao masovni turizam u svetu? Zašto se čovek dodatno umara, prelazi i po nekoliko hiljada kilometara i troši i po nekoliko hiljada evra, da bi se odmorio tamo negde daleko? ODGOVOR: ZBOG TOGA ŠTO SE UMORI OD ŽIVOTA U GRADOVIMA I CIVILIZACIJE – od mnogo betona, asfalta, visokih zgrada, automobila, ljudi, stresa, smoga, buke, brzog tempa života…!

Posle 2. Svetskog rata i obnove porušenog, nastao je veliki rast industrije, sindikati su se izborili za kraće radno vreme, veće plate, duži godišnji odmor, automobil je postao dostupan srednjoj klasi… LJudi su se spontano uputili ka pustim obalama toplih mora, radi odmora! Tada se na moru i moglo odmoriti.

Danas su te morske obale kao mravinjaci, više mesta ima u hotelima i apartmanima nego na plaži, tamo se nije moguće odmoriti, nego samo zabaviti!

U takvoj situaciji Svetska turistička organizacija je još pre dve decenije prognozirala da će 2020. u svetu biti 1,6 milijardi stranih turista. Postavlja se pitanje – gde će se odmarati ta sve veća armija stranih turista 2030., 2050…, pri rastu od 5-7% godišnje?

Da Vas podsetimo:  "NEMOJ NJEGA, ON JE NAŠ!"

Odgovor su pronašli sami turisti – onako kako su spontano „otkrili“ puste obale toplih mora tako su „otkrili“ da se u selima može kvalitetno odmoriti! Dokaz – seoski turizam postoji i u takvim turističkim velesilama kao što su Francuska, Španija, Italija… Od seoskog turizma EU je 2016. zaradila preko 60 milijardi evra!

Srbija ima izvanredne potencijale za razvoj ovog vida turizma: povoljan geografski položaj, raznolike oblike reljefa, prijatnu klimu, bogatstvo flore, faune, vodotokova, burnu istoriju od Lepenskog vira, rimskih imperatora, naših manastira, bogat folklor, ukusnu hranu, gostoprimljive domaćine…!

Seoski turizam postoji i u Srbiji ali – u veoma zakržljalom obliku!

Na osnovu iznetog lako je zaključiti da je način odmaranja promenljiva kategorija i da će sve veći broj ljudi u svetu da se odmara u – uređenim selima! Do sada to niko nije demantovao!

PITANJE BR.2 Kolika bi mogla biti korist od razvijenog seoskog turizma u Srbiji? ODGOVOR, ukratko – OGROMNA!!

Ako bi jedno seosko domaćinstvo s dve dvokrevetne sobe primalo turiste 200 dana godišnje, po ceni od samo 20 evra za pun pansion, ostvarilo bi prihod od – 16.000 evra.! Troškovi ne bi mogli biti veći od 6.000 evra, naročito ako domaćini sami proizvode hranu i piće, pa bi čist prihod bio 10.000 evra, tj. dva puta po 5.000 evra, za domaćina i domaćicu, tj, mesečna plata bi bila minimum 700 evra! Seosko domaćinstvo može imati i više od dve sobe, goste može primati i čitave godine, cena može biti i 50 evra (u zavisnosti od kvaliteta usluge), gost može kupiti neke domaće proizvode, domaćin gostima može organizovati izlete…

Moguća računica na nivou Srbije je sledeća – ako se samo 1% seoskih domaćinstava (oko 10.000) bude bavio turizmom onda bi to za Srbiju bio prihod od 180 miliona evra godišnje – minimum. Turizam ima multiplikativni efekat skoro na sve grane privrede! Korist, možda i najveća, bila bi – zadržavanje mladih u selima, a samim tim smanjen pritisak na gradove i zaustavljena bela kuga! Da ne govorimo o 2, 3 ili više % domaćinstava…!

Da Vas podsetimo:  Mihailo Medenica: KAD OBRAZ ZAĆUTI, A GUZICE PROGOVORE (guzica je najskuplja srpska reč)

Dakle, jasno je da bi korist za Srbiju od seoskog turizma mogla biti ogromna!

PITANJE BR. 3 Zašto mi ne koristimo ove svoje velike potencijale?! ODGOVOR: Generalno govoreći – zbog NEDOSTATKA SVESTI! Kao što primorci pre nešto više od pola veka nisu mogli biti svesni da će veliki broj turista dolaziti da se odmara u njihovim siromašnim ribarskim selima,tako danas ni naši seljaci nisu svesni da su naša bogata sela veoma pogodna za pravi odmor velikog broja ljudi iz inostranstva! Ali, ako je njih lako razumeti, jer je njihova najveća briga oko svakodnevnog preživljavanja, kako je moguće da toga nisu svesni oni najodgovorniji u državi!

Ili, još bolje pitanje je – zbog čega najodgovorniji ljudi u Srbiji već DECENIJAMA ne žele da budu svesni tih naših potencijala!? Sve njih ja sam bezbroj puta o ovome informisao – već 32 godine!!!

Ovde moram da izdvojim sledeće: RTS – Bojana Brkića i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija (MTTT)!

Dobitnik sam jednog od 204 počasnih srpskih pasoša zbog svoje borbe za seoski turizam. U žiriju za dodelu priznanja pored ostalih bili su i novinari Manojlo Vukotić (Novosti) i Bojan Brkić (RTS). Bojan Brkić mi je napisao da će ovoj „mojoj temi“ posvetiti dužnu pažnju posle godišnjih odmora (septembar 2008). Da li je zaboravio na to obećanje, ili mu je neko zabranio!? U svakom slučaju – trebalo bi da ga je sramota, kao i mnoge druge. Da li Brkić zabranjuje uredniku emisije Znanje imanje, Jasmini Nikitović Stojčić, koja u svojim emisijama objavljuje da je seoski turizam hit u svetu, da na pravi način analizira stanje i perspektive ovog vida turizma u Srbiji?

Neki mediji u Srbiji ulažu veliki novac u „projekte“ za REALITY programe! Mnogo veći efekat i za samog „investitora“ bio bi veći ako bi se posvetio širenju svesti o seoskom turizmu! Verujem da bi mnogo veći broj ljudi bio zainteresovan za mogućnost za bolji život nego za zaglupljivanja koja nam se serviraju!

Da Vas podsetimo:  LITIJUM NAŠ NASUŠNI! Šta treba da znate o eksploataciji litijuma, a krije se od vas

Na jedno od mojih mnogobrojnih pisama upućenih A. Vučiću na tu temu, dobio sam poziv MTTT gde sam državnom sekretaru Lukreciji Đeri (LĐ) izneo suštinu problema. LĐ se u svemu saglasila s mojim tvrdnjama da bi na kraju odgovorila „…ali, MTTT mora podjednako da vodi računa o svim vidovima turizma“. UŽAS!

Kako ih samo nije sramota, ove navedene ali i mnoge druge!?

PITANJE BR. 4 Šta je potrebno uraditi? ODGOVOR je kratak – DA SE OSVESTIMO, BREEEE! To danas ne bi trebalo da bude problem!

Kolektivna svest u Srbiji je na veoma niskom nivou jer svako brine samo o sebi a ne o budućnosti države! To posebno važi za nadležne u državi. Verujem da je srpska dijaspora daleko svesnija i ozbiljnija i da želi da pomogne svojoj matici. To se može učiniti veoma jednostavno, ali ne i lako!

Kako dijaspora može pomoći? Jednostavno, trebalo bi svaki pojedinac da proveri argumente koje sam naveo. Kako sam uveren da ih niko ne može osporiti neophodno je započeti s organizovanim širenjem svesti, u matici i dijaspori! Trebalo bi da se Matica iseljenika Srbije zauzme za ovu problematik i o gore navedenim mogućnostima informiše naše klubove, medije, crkvu, poznate pojedince, poslovne ljude u dijaspori… ali i da deluje na odgovorne u državi! – sve, i to u dužem vremenskom periodu! To je sutina!

Posle toga trebalo bi da naša sela urediti onako kako to i drugi rade, napraviti atraktivne turističke programe s težištem na seoskom turizmu, pozvati turiste…

Seoski turizam će se i u Srbiji razviti, ali – ne bi bilo na čast našoj pameti da se to dogodi spontano, bez našeg svesnog doprinosa! Neko bi, tada, mogao zaključiti da smo kao nacija – retardirani! A nismo – dokaz su Tesla, Pupin, Milanković… Đoković…

Još više argumenata u prilog seoskog turizma može se pogledati na:

www.seoski.in.rs

Uz nadu da će Srbi iz dijaspore prihvatiti ovu moju inicijativu i apel, pozdravljam sve zemljake,

Branislav Bajagić

3 KOMENTARA

  1. Breeeee, kaka turizam bre. Kupio sam kucu u selu, sredio je, posadio sljive, poceo da pecem rakiju i sad se kajem. Zivim u inostrananstvu i zoog zdavstvenih problema jedno leto, nedavno, sam izostao. Ukrali su mi tri metra isecenih drva, obrali oko tonu i po sljiva i kao sto mi jedna komsinica rece da ne brinem , nije to otislo daleko. Normalno misli na prvog komsiju. To je nase selo. Sramota me je da kazem koje. Sramota me je jer pripadam tom narodu.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime