Skladan život u Sokolovcu

0
336

U Koprivničko-križevačkoj županiji, kojih stotinjak kilometara od Zagreba, u potkalničkom, partizanskom i prigorskom kraju, u neposrednoj blizini pravoslavnog manastira Lepavina, nalazi se općina Sokolovac. Ima oko 3.500 stanovnika, od kojih je deset do petnaest posto srpske nacionalnosti. Unazad dvadeset godina općina je izgubila oko hiljadu stanovnika pa je trenutno stanje, između dva popisa stanovništva, teško utvrditi. Na 138 četvornih kilometara smjestila su se 32 naselja. Srbi čine većinu u nekoliko njih, u nekima je jednak broj Srba i Hrvata, a u većini naselja Hrvati su najbrojniji. Od devedesetih ovdje nije bilo većih međunacionalnih sukoba. Bilo je nekih ekscesa i oštećenja antifašističkih spomenika, ali su počinioci ubrzo otkriveni i procesuirani.

– Pored svoje primarne svrhe čuvanja kulture i običaja srpskog naroda na ovom prostoru, Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Sokolovac aktivno sudjeluje i u građenju ne samo kvalitetnog suživota, već života s većinskim narodom i svim ostalim ljudima, kako na prostoru naše općine tako i županije i cijele Republike Hrvatske, i to u okviru Ustava i drugih zakona, uz poštivanje vlasti od lokalne do najviše državne razine – kaže Ranko Vrećica, predsjednik sokolovačkog Vijeća koji tu funkciju obavlja posljednjih dvanaest godina.

– Sve to vrijeme vodile su me malo prije izrečene misli, jer sam uvijek držao da poštovanje, uvažavanje, pomaganje i pozitivno postupanje prema svakom čovjeku, bez obzira na njegovu životnu dob, spol, boju kože ili nacionalnost, nema alternativu ako želimo dobro našem društvu i državi u cjelini, pa zato budimo ljudi i založimo se za što bolji zajednički život – dodaje predsjednik VSNM-a.

Da u Sokolovcu i Prigorju nije bilo većih međunacionalnih problema, kao u nekim drugim krajevima Hrvatske, potvrđuje i Dejan Badalin, potpredsjednik sokolovačkog VSNM-a.

– Ovdje nije bilo ratnih sukoba pa je to valjda razlog što je kod nas stanje bilo puno bolje nego recimo na Kordunu, u Baniji, Lici i Dalmaciji – kaže Badalin.

Prema riječima naših sugovornika, općina Sokolovac vodi ravnomjernu razvojnu politiku, bez obzira na sastav stanovništva po naseljima. Posebno se radi na komunalnoj infrastrukturi, asfaltiranju cesta, izgradnji vodovodne mreže, uličnoj rasvjeti, a ti se poslovi u općini s budžetom od oko pet milijuna kuna polako privode kraju. Ulaže se i u kanalizaciju i spajanje s kolektorom u Koprivnici, a vrijednost tih radova iznosi 17 milijuna kuna. Kada sve to bude završeno, izgrađeno i rekonstruirano, onda će se više pažnje i sredstava poklanjati društvenoj nadgradnji, kao što su vrtić, škola, dom kulture, sportski tereni i slično.

– Osigurali smo novac za ovogodišnje manjinske izbore i tu neće biti nikakvih problema. Do sada smo bili i bit ćemo na raspolaganju srpskom manjinskom vijeću. Isto je i na nivou županije. Ranko Vrećica na općinskom i Branko Dulikravić na županijskom nivou napravili su velik posao i mnogo doprinijeli zajedničkom životu na ovom prostoru. Do sada nismo imali nikakvih problema i uvjeren sam da ih nećemo ni imati – kaže načelnik Općine Sokolovac Vlado Bakšaj (HDZ).

– Radit će se ono što financije dozvoljavaju, a to su ceste, vodovodi i sve ono što treba ovoj općini kako bismo svi zajedno napredovali i poboljšali život svih stanovnika. U općini svi imaju jednak tretman i jednaka prava – ističe Bakšaj.

S manjinskim vijećem će se raditi i na očuvanju sakralnih objekata. Načelnik vjeruje i u dobru buduću suradnju na dobrobit svih stanovnika općine jer svi, i manjina i većina, imaju iste probleme, a to su nezaposlenost, male plaće i penzije.

– Ne možemo zamisliti da ljudski organizam normalno funkcionira bez jednog organa ili dijela, bez ruku ili nogu. Možemo li reći da nam ne treba dio tijela, ruka, noga, oko? Ma ne možemo. Kada nas zaboli mali prst na nozi, osjećamo bol. Hrvatska je jedan veliki ljudski organizam, sa svim ljudima koji u našoj državi žive. Ne mogu prihvatiti kada netko kaže da je netko drugi manjina. U Hrvatskoj nema manjina. Boli me kada čujem i kada netko kaže da je manjina. Možda drugačije razmišljam od onoga što je dominantno mišljenje. Svi smo dijelovi jednog organizma, jedne države. Svatko od nas je bitan našoj državi. Ne smijemo zaboraviti da su ljudi prolazili kroz teške trenutke i neka se nikada ne zaboravi ono što je bilo loše u našoj zemlji. O tome moramo govoriti, da se više nikada ne ponovi – kaže Mladen Kešer, SDP-ov načelnik obližnje Općine Kalnik.

Kešer, koji je prije petnaest godina bio predsjednički protukandidat Stjepanu Mesiću, dodaje da su Kalnik i Kostajnica iz Republike Srpske pobratimske općine.

A nama ne preostaje ništa drugo nego da zaključimo da su potkalnički kraj, Prigorje i Koprivničko-križevačka županija dobar primjer kako se u Hrvatskoj može sretno i uspješno zajednički živjeti.

Milan Cimeša
Izvor: P-portal.net

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime