Škola u magli

0
942
M. Šarčević / Foto: YT Screenshot

Očigledno je da je epidemija izuzetno uticala na sistem obrazovanja i da je on neplanirano došao u red prioriteta za društveni dogovor o daljem funkcionisanju

U plimi problema koji prate srpsko društvo evo nas pred novim – kako započeti novu školsku godinu u okolnistima bez vakcine protiv kovida 19, i velike nesigurnosti rada u školama. U sedmici pred početak nove školske godine Srbija je u očekivanju konačnog rešenja koje se očekuje ili od Vlade Repubike Srbije, ili od takozvanog Kriznog štaba, ili od Ministartva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja – manje je važno od koga će stići, a mnogo važnije da bude jasno. I ono upravo nije jasno. Jer suština objašnjenja dobijenog od odlazećeg ministra prosvete jeste da će sve, ipak, zavisiti od tekućih prilika.

Po aktuelnim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbija ima 522.000 osnovaca, 256.000 srednjoškolaca, 241.000 studenata i oko 110.000 nastavnog osoblja. Ako se ovim brojkama doda i broj roditelja učenika i studenata, to čini skoro trećinu ukupnog broja stanovnika Srbije koji nedelju dana pred početak školske godine ne znaju šta ih čeka prvog dana septembra. Nesumnjivo da je nužno da se to zna, počev od toga što su oba modela mogućeg početka školske godine (redovan dolazak u školu i onlajn učenje) materijalno veoma zahtevni, te se veliki broj roditelja objektivno ne može valjano pripremiti za oba modela.

U magli nejasnosti i konfuzije jedino je očevidno da rešenja o početku nove školske godine –  pod uslovom da ona uopšte i počne prvog septembra – jednostavno nema. Niti ima dobrog rešenja o modelu njenog početka, niti se može bar približno proceniti broj dece koja će doći u školske klupe. Sa sigurnošću se može pretpostaviti da jedan broj roditelja, iz straha od zaraze, ne želi da svojoj deci dozvoli boravak u školskim prostorijama. Ako bi im tu obavezu nametnulo Ministarstvo obrazovanja, ono bi time na sebe preuzelo odgovornost za zdravlje dece, što sigurno neće da uradi. Zato ne treba da čudi odluka da se školama i roditeljima dozvoli mogućnost dogovora oko mogućih modela nastave, čime će oni preuzeti potpunu odgovornost za zdravlje dece.

PITANjA ZA MINISTRA
Ukoliko škole počnu sa radom prvog septembra, verovatno je da će od ukupno dvanaest generacija učenika „redovno u školu“ krenuti šest generacija – od prvog do petog razreda osnovne škole i prvi razred srednje škole jer, prema objašnjenju odlazećeg resornog ministra, upravo za tih šest generacija nema nastave koja bi mogla da im zameni boravak u školi. Čak i da se prihvati ovakvo paušalno objašnjenje za model nastave „redovno u školu“, potrebno je ministru postaviti sledeća pitanja:

Da Vas podsetimo:  Saveznička pomoć

Po čemu je za ovih šest generacija boravak u školi bezbedan, a za ostalih šest generacija nije? Sme li ovo da znači da za ovih šest generacija obrazovanje ima veći prioritet od zdravlja? Kako to da je dolazak učenika u školu radi ocenjivanja bezbedan, dok dolazak na redovnu nastavu nije bezbedan? Da li je u uslovima epidemije model nastave „redovno u školu“ iznuđeno rešenje za zbrinjavanje dece dok su im roditelji na poslu i da li to znači da je u svemu tome, u stvari, prioritetno rešavanje problema zaposlenih roditelja? Kako će se vršiti dezinfekcija školskih prostorija u roku od 20 minuta, koliko je predviđeno da traje pauza između smena (kojih će verovatno biti četiri)?  I na kraju, ali vrlo važno: da li su usaglašene međusobne obaveze sa Ministarstvom zdravlja po pitanjima mera zaštite učenika i osoblja u školama ?

Kada je pak reč o onlajn nastavi koja je tek nedavno uvedena u Srbiji tako da pravog iskustva o tom modelu i nemamo, iznećemo nekoliko zaključaka:  Ono što je kod nas realizovano kao „onlajn nastava“ u periodu mart – jun ove godine zapravo jeste privid škola, koja je nekako i prošla, jer je veći deo školske godine realizovan na uobičajeni način, pa je privid škola imala na šta da se „nasloni“ i da se školska godina kako-tako privede kraju. U septembru tog „naslona“ neće biti i zato će taj model nastave teško proći.

Oni koji se ozbiljno bave „onlajn nastavom“ dobro znaju da ona zahteva dugu i temeljnu stručno-metodsku pripremu i nastavnika i institucija, te da svaka improvizacija donosi slabe rezultate i brojne pedagoške manjkavosti. Ali umesto da sveobuhvatne pripreme za novi model nastave počnu već u martu ove godine, to nije urađeno, jer se i neosnovano i naivno očekivalo da će se epidemija završiti tokom leta i da će nova školska godina započeti u uobičajenim uslovima. Istraživanja u zemljama koje imaju razvijen model „onlajn nastave“ pokazuju da usled njene slabe pripreme znatno opada motivacija učenika za učenje, da se značajno smanjuje sociološki aspekt obrazovanja i da dolazi do ozbiljnog privilegovanja dece iz materijalno bolje situiranih porodica.

Da Vas podsetimo:  Besplatni udžbenici za sve đake u Srbiji koštali bi 0,1 odsto BDP-a: Šta je onda problem?

Ovo rešenje ima još jedan problematičan aspekt – zakonski. Naime, postavlja se interesantno pitanje ko će se u kući brinuti o deci koja uče putem „onlajn nastave“ ako su roditelji na poslu, imajući u vidu i odredbu Zakona o porodici koja zabranjuje da se dete ispod 12 godina starosti ostavlja samo u kući.

POSLEDICE LOŠE POLITIKE
Kao što vidimo, epidemija je – osim što je izazvala navedene akutne probleme – ogolila i niz hroničnih posledica dugogodišnje loše politike u obrazovnom sistemu Srbije, koje su ga u značajnoj meri urušile, a u nekim segmentima i sasvim  dotukle. Mada su te posledice itekako vidljive i prepoznatljive, o njima se vrlo malo piše i govori, jer se uspešno „guraju pod tepih“. Umesto da se vreme epidemije (od meseca marta) iskoristilo za otklanjanje brojnih grešaka i slabosti u obrazovnom sistemu, niti je to urađeno, niti je doneto ijedno novo rešenje koje bi nedostatke otklonilo, ili bar umanjilo.

Zbog toga smatramo da bi svi zaposleni u obrazovnim institucijama, uz direktnu podršku roditelja svojih učenika, umesto daljeg čekanja rešenja od strane Ministarstva obrazovanja, trebalo da od navedenog ministarstva najpre traže uspostavljanje „Protokola o partnerstvu“ koji bi prihvatile obrazovne institucije, roditelji, jedinice lokalne samouprave, zdravstvene institucije i nadležni državni organi, sa jasno definisanim pravilima ponašanja, obavezama i odgovornošću prema obezbeđivanju najvišeg nivoa bezbednosti u obrazovnim institucijama za vreme trajanja epidemije. Protokol bi trebao da bude uslov za početak školske godine i sa njim bi morala biti upoznata sva lica u navedenim segmentima društva.

Zatim bi sledilo formiranje Centara za onlajn nastavu i prevođenje udžbenika sa klasičnog u elektronski oblik dostupan svim učesnicima u procesu nastave, uz stalno učešće prosvetnih radnika u svim procesima revizije i modernizacije obrazovnog sistema, kao i rasterećenja nastavnog osoblja od administrativnih obaveza, kako bi se rešio jedan od najvećih problema našeg obrazovanja – prekomerna centralizovanost i rigidnost sistema.

Protokolom je nužno obezbediti što veću autonomiju obrazovnih institucija i fleksibilniju organizaciju rada škola, prvenstveno u donošenju nastavnih programa, nastavnih strategija, obuke u korišćenju obrazovnih tehnologija, formiranju modela ocenjivanja učenika i nastavnog osoblja, veličini i rasporedu učeničkih odeljenja i radnim normama za nastavno osoblje. Uz autonimiju treba da bude podrazumevana i depolitizacija obrazovnog sistema i jačanje funkcionalnih nadležnosti uspostavljenih obrazovnih institucija na nivou države, kako bi se reforme sistema sa dosadašnjih procesa upravljanja, rukovođenja i kontrole konačno usmerile na ključni problem sistema – kvalitet obrazovanja.

Da Vas podsetimo:  Bitka za hranu - selo protiv političkih elita

BEKOVO PREDSKAZANjE
U okolnostima epidemije neupitna je efikasna zdravstvena zaštita u svim obrazovnim institucijama. I u svakom slučaju i povećanje budžetskih izdvajanja za sistem obrazovanja, radi povećanje plata, dodele finansijske pomoći za rad u uslovima epidemije i pomoći roditeljima za uspešniju pripremu dece za neki od modela nastave.

Da bi se ove promene uspešno ostvarile, potrebno je da u obrazovnom sistemu, između ostalog, imamo dovoljno ljudi sa dobrim znanjima o odvijanju procesa njihovog osmišljavanja i uvođenja, koji razumeju dinamiku procesa promena i koji će tako biti ključni pokretači za njihovo uspešno sprovođenje u obrazovnoj praksi. U vezi sa ovom temom pažnji čitalaca, ali i odgovornih institucija, preporučujemo knjigu „Znanja o procesu promena“ autora Majkla Fulana.

Verujem da Srbija ne oskudeva u kadru sa takvim znanjima, pre svega u baznim obrazovnim institucijama, ali je činjenica da se oni „ne oglašavaju“ zbog – u praksi opravdane – opreznosti od nepovoljnih, pa i neprijateljskih reakcija direktora škola, inspekcija, resornih sekretarijata i ministarstava.

Očigledno je da je epidemija izuzetno uticala na sistem obrazovanja i da je on neplanirano došao u red prioriteta za društveni dogovor o njegovom daljem funkcionisanju. Epidemija je vrlo jasno ukazala da smo bez kvalitetnog sistema obrazovanja u ozbiljnoj opasnosti da postanemo društvo na silaznoj putanji, u kome će se živeti sve lošije i nesigurnije.

Obrazovanje traži drugačiji društveni status, traži da se u njega ulaže ravnopravno kao i u privredu, zdravstvo, nauku i sl. Da bi se to uspešno ostvarilo neophodno, nadležni službenici državnih organa, što pre započnu razgovore sa prosvetnim radnicima i stručnim telima koja se bave obrazovanjem radi zajedničkog iznalaženja pravih rešenja. Ukoliko do toga ne dođe tonućemo sve dublje i dublje. Zbog toga bitka za normalnost i bitka protiv propadanja počinju baš od obrazovanja, koje treba da obezbedi i budućnost pojedinca i budućnost društva. Tu je centar svega i ljudi na vlasti to moraju da znaju i poštuju, između ostalog i zato što su na poslednjim izborima pobedili pod sloganom „Za budućnost naše dece“.

U protivnom, potvrdiće se zloslutna misao Urliha Beka: „Škola će postati čekaonica železničke stanice gde se kupuju karte za vozove koji verovatno neće doći!“

*Miodrag Vukmirović je predsednik Upravnog odbora udruženja „Narodna sloga“


Izvor: Novi Standard

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime