Sokoli na sletu u Zagrebu 1924.

0
1471

U težnji da što više približe narode Jugoslavije sokoli su između dva rata priređivali sletove u Hrvatskoj uprkos napadima hrvatskih separatista. Sokolska organizacije je tada bila jaka u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji i Hrvatskom primorju. Pred slet u Zagrebu 1924. pojedini zagrebački listovi među kojima „Hrvat” i „Hrvatska Zastava” napadali su sokole. Tvrdili su da će doći 200 do zuba naoružanih Orjunaša iz Slovenije da napadnu građane Zagreba. (1) U Zagrebu je od 13. do 18. avgusta 1924. održan II Jugoslavenski sokolski sabor i Pokrajinski slet. U „Sokolskom zborniku” Ante Brozović istakao je : “Bili su to svečani dani rada i sokolske požrtvovanosti i znače ogroman korak napred u organizaciji Jugoslovenskog Sokolstva.” (2) Na Drugom Jugoslovenskom Sokolskom saboru zaklјučeno je osnivanje Sveslovenskog Sokolskog Saveza. Na saboru je odlučeno da sokolska društva u Jugoslaviji slave Dan Ujedinjenja, 1 decembar.

Sokoli su priredili slet u Zagrebu od 15 do 17. avgusta 1924. U Zagreb je došlo 12.000 sokola iz Srbije, Vojvodine, Bosne, Crne Gore, Hercegovine, Dalmacije, Slovenije, Hrvatske, Međumurja i Istre. Došli su Češki i Ruski sokoli i delegacija Polјskog sokolstva. (3) Građani Zagreba ispunili su ulice i sa oduševlјenjem dočekali sokole. Sokolske redove su obasipali cvećem. Nasuprot njima pojedine skupine u Gajevoj ulici su vikale : „Dole jugoslovenski Sokol !”. Ni sokoli ni policija nisu reagovali. Nekoliko članova saveznog starešinstva i zastupnik ruskog sokolstva, starosta D. Vergun iz Praga, automobilom su sa sabora otišli u restoran „Kolo”. U neposrednoj blizini „Kola” su pozdravlјeni sa ovim izrazima : „Hulјe, svinje, izdajice hrvatskoga naroda”. Napadi u štampi su se nastavili i posle sleta. Sokoli su proglašeni za razbojnike i tatove. (4) U listu “Srpsko Kosovo” povodom događaja u Zagrebu istakli su : „Zagreb je trebao sve izletnike da dočeka raširenih ruku, i pravim gostolјublјem, onako, kao što i mi na Jugu dočekujemo sve korporacije kako iz Zagreba, tako i iz ostalih krajeva naše Otadžbine, pa i iz krajeva naših suseda … Međutim, Zagreb, koji bi hteo da predstavlјa kulturni centar naše Otadžbine, prilikom sleta naših sokola, dao je dokaza da nije kulturan, a pri tome ni gostolјubiv, kad je svoju omladinu tako rđavo vaspitao, da svoje goste dočekuje sa izazivačkim držanjem i vređanjem, usled čega su došli sukobi, a zatim, tuča i rasturanje onako lepo pripremlјene svečanosti. … što su vikali protivu Kralјa i vređali našu decu naše sokole…. “. (5)

Da Vas podsetimo:  O nezavisnosti Srbije

Radić je sokole nazvao ćukovima i jastrebovima. Prilikom hrvatskog sleta 1925. dr. M. Dečak je napao sokole u „Mladohrvatskom Pokretu”. (6) Sokoli su nastojali da rašire i promovišu tada nove i nepoznate sportove kao što je bila košarka.

Sokoli su između dva rata priređivali sletove u Hrvatskoj uprkos napadima hrvatskih separatista. U članku se opisuju događaji prilikom sleta u Zagrebu 1924. Sokoli su nastojali da ne reaguju na napade. Napadi hrvatskih separatista su nastavlјeni, sve dok u NDH nije došlo do zabrane Saveza Sokola i ustaške hajke na sokole.

Saša Nedelјković
član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

________________

Napomene:

1. I. Bajželj, „Vtiski z zagrebškega zleta in sabora”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 15 septembra 1924, br. 16-18, str. 256;
2. Uredio Ante Brozović, „Sokolski Zbornik”, Godina I, Beograd, 1934-1935, str. 233; 3.„Spomenica Sokolskog društva u Staroj Pazovi 1906-1931.”, Štamparija „Jedinstvo”, Stara Pazova, str. 7, 20, 21, 23, 26, 33, 37, 38;
4. I. Bajželj, „Vtiski z zagrebškega zleta in sabora”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 15 septembra 1924, br. 16-18, str. 256, 257;
5. „Naši Sokolci u Zagrebu”, „Srpsko Kosovo”, Skoplјe, 15 septembra 1924, br. 18, str. 15;
6. „Naše stanovište”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 31. avgusta 1925, br. 17-18, str. 138, 139;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime