Sokolska društva i njihovi domovi

0
1614

Sokolski domovi bili su glavni uslov uspešnog rada sokolskih društava. Domovi su bili kulturni centri mesta i okoline. Veličina doma zavisila je od toga koliko je društvo moglo da prikupi sredstava za gradnju. Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda bilo je vrhovna nadzorna vlast nad svim organizacijama, društvima, udruženjima i ustanovama, koje su se bavile telesnim vaspitanjem u Jugoslaviji. Pre osnivanja ministarstva telesno vaspitanje je bilo prepušteno privatnoj inicijativi. U godini 1932. Ministarstvo je predvidelo kao pomoć Savezu Sokola 8 miliona dinara; za sokolske domove 200.000 dinara; župama i učesnicima na Sveslovenskom sletu u Pragu 400.000 dinara.(1)

Bez domova sokolska društva su morala da se snalaze za obezbeđenje prostorija za proslave. Sokolsko društvo Banja Luka bilo je u neprilici kako da proslavi Dan ujedinjenja 1932. pošto nije tada imalo svoj dom. Ban Milosavljević stavio im je na raspolaganje novi banski dvor. Pre podne društvo je priredilo svečanu akademiju u Narodnom pozorištu za svoje članove i đake viših razreda srednjih škola. Akademiji je prisustvovalo i mnoštvo građana. Svečanost je počela govorom starešine društva dr. Perenčevića o značaju dana ujedinjenja za narod i sokole. Zatim su novi članovi položili sokolski zavet. Polaganju zaveta prisustvovali su sem uprave društva članovi i članice u odorama, muška i ženska deca i naraštaj te članovi sokolskih četa, koji su se nalazili u Banja Luci na župskom tečaju. Sledila je javna vežba. Muška deca izvela su vežbu „Sokolsku pesmu“. Sami su pevali „Oj letni sivi sokole“. Članovi su izveli vežbu A. Mudrog „Oj Sloveni”. Uveče je u banskim dvorima bila svečana zabava sa plesom. Bilo je preko 500 gostiju, koje je delimično privukla i nova zgrada, koja je ovom priredbom prvi put bila otvorena za javnost. Pozdravnu reč održao je starešina župe dr. Moljević. Nakon govora izveli su članovi Narodnog pozorišta nekoliko koncertnih tačaka. Učastvovali su Ivan Gorski, M. Kraljeva, Kosana Pavlović, Bakotić i Čejvan. Izveden je skeč u jednom činu “Skočiću u Savu”, u kome su učestvovali Mira Šekulin, Momir Andrić i Stanoje Dušanović. Nakon završetka programa bio je ples. (2)

Sokolsko društvo Jajce završilo je krajem oktobra 1934. svoj dom. Otvaranje doma bilo je zakazano za 11. novembar 1934. ali je zbog žalosti posle ubistva kralja Aleksandra bila odložena. Upravni odbor Sokolskog društva je po odobrenju uprave župe u Banja Luci odlučio da se dom otvori 9. juna 1935.(3)

Sokolske domove su gradile čete društva Imotski. Skupštine četa održane su januara 1935. Četa Proložac završila je izgradnju bunara i skoro završila dom, prvi sokolski dom u Imotskoj Krajini. Četa Kamenmost je marljivo radila na podizanju svog doma. Četa Nebriževac je dovršila izgradnju mosta. Četa Glavina I započela je gradnju doma i podigla zidove. (4) Sokolske čete Kamenmost, Glavina i Proložac do 1940. sagradili su svoje domove. Četa Proložac dala je deo prostorija svog doma na upotrebu osnovnoj školi. Za sokole to je bio primer kako se radom može pomoći zapuštenom selu. (5)

Sokolsko društvo Jajce otvorilo je 9. juna 1935. svoj Sokolski dom Kralja Petra Velikog Oslobodioca. Tom prilikom razvijena je društvena zastava. Na svečanosti je prisustvovao ministar za fizičko vaspitanje naroda dr. Auer. Uveče 8. juna 1935. ceo grad je poprimio svečani izgled, nije bilo kuće na kojoj se nije vila zastava. Dom je bio rasvetljen reflektorima i iskićen vencima. Iste večeri stigli su sokoli iz Zenice, Bugojna, Travnika i Sarajeva sa muzikom sarajevskog društva. Sutradan su vozovima na pruzi Šipada, i posebni voz iz Sarajeva, autobusima i kolima stizali sokoli iz Drvara, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Mrkonjić Grada, Banja Luke, Gradiške, Glamoča, Bugojna, Kupresa, Zenice, Visokog, Travnika i Sarajeva. Gostiju na proslavi bilo je oko 2.000.

Nakon nastupa na stadionu Elektrobosne svečana povorka krenula je ispred novog doma kroz grad. Posle povorke i defilea otvoren je dom. Svečanost je otvorena „Sokolskim pozdravom“ koju je pevao pevački hor Sokolskog društva Jajce.

Nakon pozdrava starešine društva dr Branisavljevića, izaslanik kralja major Nikola Basaraba otvorio je svečano dom. Govorio je ministar za fizičko vaspitanje naroda dr Auer, starešine župa iz Banja Luke i Sarajeva. Svečanost je završena pesmom „Iz bratskog zagrljaja”. Posle podne na stadionu Elektrobosne održan je okružni slet.Za vreme vežbi svirala je muzika društva Sarajevo, a za vreme nastupa i otstupa mesna vatrogasna muzika. Vežbalo je 544 vežbača, od toga 130 iz društva Jajce. Sokolske čete su bile iz Drvara, Ključa, Prijedora i Sanskog Mosta.

Da Vas podsetimo:  „Drug Marko” – Udba, naša sudba

Uveče je u domu priređena svečana akademija na kojoj je pevao mešoviti pevački hor društva Jajce pod upravom prosvetara Milana Ilića. Na programu su bile ritmičke igre društava Jajce i Mrkonjić Grad, a akademija je završena alegorijom „Na vrelu bratstva”. (6)

Na proslavi i sletu u Jajcu bili su predstavnik Saveza Sokola dr Marković i predstavnici Sokolske župe Sarajevo Radmilo Grđić, Ivan Radić i Jovo Plavšić. Zastavi je kumovao ban Vrbaske banovine dr. Kujunđić. Izaslanik Saveza sokola i Banjalučke župe dr Lazo Marković predao je sokolskom društvu diplomu Saveza. Ispred sokola Bosanske krajine poklonio je sokolima u Jajcu portret Petra Mrkonjića, rad Špire Bocarića. (7)

Osvećenje novog sokolskog doma u Berovu bilo je 21.9.1935. Prisustvovali su izaslanik kralja Petra i izaslanici i predstavnici kulturnih društava i ogromna masa naroda iz Maleškog sreza. Posle svečanosti muzika 29 pešadijskog puka svirala je narodna kola, koja su igrali svi prisutni. Istog dana uveče priređena je svečana akademija. Isticale su se vežbe „Peračica“ koju su izvela ženska deca, „Biljana platno beleše“ izvele članice, i „Život u šumi“ ritmičko-baletska kompozicija. Sve vežbe bile su izvođene uz pratnju muzike. Uprava sokolskog društva je podigla dom iz svojih sredstava bez ikakvog duga. (8)

Sokolski dom u Berovu

Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu na prvi dan Duhova 31. maja 1936. Sokoli iz Novog Sada na čelu sa starešinom župe dr Ignjatom Pavlasom došli su autobusima. Za njima je stigla grupa konjanika, članova sokola, iz Novog Sada i Petrovaradina. Posle liturgije na kojoj je pevao hor Sokolskog društva formirana je povorka na čelu sa sokolskom konjicom i dvema muzikama. Povorka je na putu do Sokolskog doma oduševljeno pozdravljana od mnogobrojne publike. Kad je povorka stigla počeo je svečani obred, koji je izvršio paroh Stevan Nikolić. Osvećenje zastave društva obavljeno je na sletištu. Potom je održana javna vežba, koja je u stvari bila vežba drugog okružnog sleta župe Novi Sad. Uveče je priređena svečana akademija. (9)

Sokolski dom u Olovu otvoren je 11. oktobra 1936. Izaslanik kralja, pešadijski potpukovnik Tihomir Stojadinović, pomoćnik komandanta sarajevskog vojnog okruga stigao je motornom dresinom u Olovo. Na stanici je bio sokolski odbor sa starešinom društva ing. Kuzmanom Milevićem, vežbaće članstvo, mnogobrojni građani i seljaci kako iz bliže okoline tako i iz daljne. Sa kraljevim izaslanikom došli su Nikifor Todić, starešina Sokolskog društva Tuzla i Meho Salihspahić, član župske uprave. Učenica osnovne škole Mimi Loci predala je kraljevom izaslaniku kitu cveća. Zatim su stigli vozovi iz Han Pijeska i Zavidovića kojima je došlo mnoštvo gostiju sa svih strana. Na ulazu u letnje vežbalište kraljevom izaslaniku devojčica Zora Cvijetić dala je so i hleb.

Izaslanik kralja presekao je državnu trobojku i otvorio vrata. Predao je dom na čuvanje starešini Mileviću, sa željom da novootvoreni dom bude svetionik svakog dobra. Starešina Milević pozdravio je izaslanike kralja, bana, delegate Saveza, župe, i ostalih društava, predstavnike crkve, te ostale posetioce. Verski obred su izvršili prota Mihajlo Savić iz Kladnja i muslimanski sveštenik Abdurahman Mehmedović. Mehmedović je održao govor istakavši za sokolstvo da ga kao organizaciju Islam toleriše. Uveče bila je zabava u sokolani. Pozorišni komad „Sokolska majka“ od Dušana Đ. Cvjetkovića izveli su društveni diletanti. (10)

Sokolski dom u Sarajevu otvoren je 6. novembra 1937. Svečanosti su počele dolaskom predstavnika SSKJ. 4. novembra 1937, kada su u Sarajevo stigli E. Gangl, ing. Kosta Petrović, Staja Stajić, inž. Radule Radulović i pukovnik Dimitrije Pavlović. Ministar za fizičko vaspitanje naroda dr Vjekoslav Miletić stigao je u Sarajevo 5. novembra 1937. U Sarajevo su došli brojni sokoli iz bližih i daljih društava i četa. Na proslavu otvaranja Sokolskog doma u Sarajevu, 6. novembra 1937. došli su bugarski Junaci na čelu sa starešinom Vitoške junačke oblasti Atanasovom. Priređena je bakljada.

Da Vas podsetimo:  Vatreno ili svevideće oko: Saradnja Srbije i emiratske firme uvod u digitalnu autokratiju?
Sokolski dom Sremska Mitrovica

U okviru proslave otvaranja Sokolskog doma u Sarajevu, 6 novembra 1937. prikazan je u bioskopu „Imperijal“ film „Oj letni sivi sokole“. Pre početka filma prosvetar župe Sarajevo Ljubunčić ukratko je izneo značaj sokolstva. Projekciji filma su prisustvovali brojni predstavnici vojske, banske uprave, opštine, Saveza SKJ i Sokolske župe Sarajevo, sokoli i građani. U ime bugarskih Junaka pozdravio je sokole starešina Vitoške junačke oblasti Atanasov, a u ime ruskih sokola u Sarajevu Pokrovski je predao Sokolskom društvu Sarajevo-Matici spomen-pehar. U svom govoru starešina Sokolske župe Sarajevo dr. Vojislav Besarović istakao je: „…U to doba kada je naš neprijatelj raspirivao versku mržnju, naši Sokoli ispovedaju onu osnovnu narodnu misao ‘Brat je mio koje vere bio’ i propovedajući velika sokolska načela bratstva, jednakosti i slobode utiru staze zajedničkom radu …Naša prva sokolska društva su osnovana u doba najcrnje reakcije, kada nismo imali ni osnovnih građanskih prava, te su Sokoli bili među prvim nosiocima slobodarske misli, koji su i na svojim zastavama ispisali borbu za oslobođenje. …Srpski Soko u Sarajevu se …smatra tvorcem Srpske sokolske župe Bos. Hercegovačke, u kojoj sarajevski Sokoli najaktivnije sarađuju i svojim neumornim radom doprinose, da već 1911. god. ta župa broji 40 sokolskih društava, 40 žarišta nacionalne misli, u kojima se spremaju Sokoli za svoje velike sokolske zadaće, koje su za vreme rata tako dostojno vršili, boreći se kao dobrovoljci u redovima herojske srpske vojske. …Mnogi sarajevski Sokoli su se u početku rata kao dobrovoljci borili …Sarajevski Sokoli iza četiri godine najtežeg života po internacijama i zatvorima sastaju se sa svojom braćom sarajevskim Sokolima, koji su kao srpski oficiri ponosno stigli u svoje Sarajevo. U bratskom zagrljaju pre svega odaše poštu svojim drugovima, koji za vreme rata po tamnicama i bojištima položiše svoje živote na oltar otadžbine.“

Posle njega govorio je Gangl, koji je u svom govoru istakao: „…Pogledajmo ispod ovoga krova na sve strane, da vidimo šta se događa izvan naše sokolske zajednice! Zar se možda ne bacaju pred krila poleta nekompromisne ideje slovenskog sokolskog bratstva žalosni ostaci duševnog ropstva, želeći da se naš …narod ponovo rascepa na troje i da sam utone u svojoj sitnosti i oslabljenosti, da kao plen padne u pandže ptica grabljivica iz tuđih gnezda, da ponovno postane čovek čoveku vuk…”

U okviru svečanosti otvaranja Sokolskog doma priređena je sokolska izložba. Bile su izložene uspomene na Gavrila Principa, njegove drugove, i ostale heroje. Bilo je izloženo njegovo odelo u kome je tamnovao u Terezinu. Zatim slike o sarajevskom atentatu, hapšenju Principa i o teroru austrijskih vlasti nad narodom.

Bugarski Junaci priredili su 8. novembra 1937. u svečanoj dvorani sokolskog doma veče bugarskih narodnih igara. Izveli su nekoliko narodnih idila, pesama na kavalu (duduku), koje je izvodio Stanil Pejakov, i bugarska narodna kola. Publiku su oduševile narodne pesme, koje je pevala Atanaska Todorova uz pratnju na kavalu Stanila Pejakova. Posle toga izveden je narodni balet, bugarska narodna kola i narodna igra „Na prelu”. Izvođenje je pratio na harmonici Vasko Mihajlov. Koreografiju i režiju vodila je načelnica društva Junak u Sofiji, profesorka Ruska Koleva.(11)

U Bosanskoj Gradiški sokolsko društvo je povodom proslave rođendana kralja Petra 1937. priredilo svečano osveštenje temelja svog doma „Petar Mrkonjić“. Društvo je sa celokupnim članstvom, naraštajem i decom prisustvovalo blagodarenjima u svim bogomoljama. Posle verskog obreda koji su izvršili predstavnici pravoslavne i islamske vere, govorio je starešina društva Luka Bralić. Ispred župe govorio je Zlatko Puvačić iznevši istorijat i razvoj društva, posebno u vreme teških borbi protiv tuđina. Na proslavi je učestvovalo pevačko društvo „Branko“ iz Bosanske Gradiške. U nastavku svečanosti održana je svečana sednica uz učešće svih pripadnika društva. Uveče je društvo učestvovalo u manifestacionoj povorci. Svečana akademija priređena je u prostorijama „Hotela Srbije“. Na akademiji su izvedene slikovite i ritmičke vežbe pojedinih kategorija uz pesmu i muziku. (12)

Sokolski dom župa Banja Luka

Sokolsko društvo Županja je u okviru Sokolske Petrove Petoletke osnovalo društveni fond za gradnju sokolane. Svaki član društva je mesečno uplaćivao po 1 dinar. (13)

Da Vas podsetimo:  Kako su se srpski "pacifisti" potresli zbog najave obaveznog vojnog roka u Srbiji, a iskulirali američku isporuku "DŽavelina" Prištini

Radnom snagom članova sagrađen je Sokolski dom u Lovasu. Za kupovinu zemljišta i građevinskog materijala kao i zgrade koja se nalazila na placu prikupljen je doprinos od članova čete i prijatelja, firmi i opštine. Savez je dao pomoć od 5.000 dinara i pozajmicu od 5.000 dinara. Za kupovinu i izgradnju bilo je utrošeno 52.000 dinara. Dom je tada 1938. bio vredan 80.000 dinara. Osim doma bilo je i vežbalište. Dvorana u domu bila je duga 19 metara, široka 8 m, i visoka 5 m. Sokolana je imala pozornicu, velike svlačionice, balkon. U drugom delu sokolane bile su prostorije jugoslovenske čitaonice. (14)

Starešina Sokolskog društva Borovo Tomo Maksimović je na kraju skupštine društva 1939. pozdravio članove i istakao da treba da se podigne nova sokolana. Čovek nije morao da bude soko samo u sokolani, jer pravi soko mora da vežba svuda i na svakom mestu, ali mi hoćemo da podignemo svoj sokolski dom, mi hoćemo da imamo svoj krov nad glavom …To vam svima stavljam do znanja, a ja sam uveren da ćemo raditi, da ćemo svim silama nastati da izgradimo i podignemo naš novi sokolski dom. (15)

Sokolski domovi bili su glavni uslov uspešnog rada sokolskih društava. Domovi su bili kulturni centri za mesto i za okolinu. Veličina sokolane zavisila je od količine novca kojim je raspolagalo sokolsko društvo ili četa. Društva u gradovima su gradila reprezentativne sokolane. U selima su sokolane bile male. Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda pomagalo je novčano gradnju domova. Prilikom otvaranja sokoli su organizovali priredbe, javne vežbe, povorke  …Priredbe su privlačile i one koji se nisu zanimali telesnim vaspitanjem.

Tokom Drugog svetskog rata sokolane su koristile sve zaraćene straneZa sudbinu sokolskih domova ilustrativan je primer Sokolskog doma u Jajcu. U NDH služio je dom za zatvaranje i ubijanje Srba. Dom je zapaljen i obnovljen od strane partizana. U Sokolskom domu u Jajcu održano je II zasedanje AVNOJ-a 1943. U domu je osnovan Muzej II zasedanja AVNOJ-a. Tokom rata u Bosni muzej i dom su devastirani. Posle poslednjeg rata obnovljen je dom i Muzej II zasedanja AVNOJ-a. Danas većina sokolskih domova nije vraćena obnovljenim sokolskim društvima, a pojedina društva samo mogu da koriste prostor u svojim bivšim domovima.

Saša Nedeljković 
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene:

1.„Zadaci i ustrojstvo Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 3. marta 1932, br. 10, str. 1;

2.h.m. „Proslava 1 decembra”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 15 decembra 1932, br. 50, str. 4;

3.„Otvaranje sokolskog doma”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 26. aprila 1935, br. 18, str. 4;

4.„Rad društva i četa”, „Sokolski Glasnik” Ljubljana, 8. marta 1935, br. 11, str. 3;

5.J. Kadijević, „Rad Sokolstva u Imotskoj Krajini”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 14 juni 1940, br. 24, str. 2;

6.„Okružni slet povodom svečanog otvorenja sokolskog doma Kralja petra Velikog Oslobodioca i razvijanja društvene zastave”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 12. jula 1935, br. 29, str. 3,4;

7.„Sokoli Sarajevske župe na sok. svečanostima u Jajcu”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 21. juna 1935, br. 26, str. 4;

8.P.P, „Osvećenje sokolskog doma”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 11. oktobra 1935, br. 38, str. 4;

9.„Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 19. juna 1936, br. 25, str. 4;

10.B.F, „Otvorenje Sokolskog doma Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u Olovu”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 23. oktobra 1936, br. 42, str. 3;

11.„Svečano otvorenje velebnog Sokolskog doma Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u Sarajevu”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 20. novembar 1937, br. 36, str. 1, 2, 3,4;

12.„Osveštenje temelja sokolskog doma „Petar Mrkonjić”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 4. oktobar 1938, br. 35 i 36, str. 6;

13.K.s, „Iz Vinkovačko-brodskog okružja”,„Bratstvo”, 15. maja 1938, br. 5, Osijek, str. 83;

14.K.s, „Iz Vukovarskog okružja”, „Bratstvo”, 15. maja 1938, br. 5, Osijek, str. 83;

15.(Kc.) „Br. Tomo Maksimović”, „Bratstvo”, Osijek, 15 aprila 1939, br. 4, str. 69, 70.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime