Sokolska konjica

0
1247

sokolska konjica U okviru sokolskih društava osnivani su konjički odseci. Po Pravilniku Saveza Sokola u svakom sokolskom društvu i četi trebalo je da se osnuje jahački odsek, ako zato bude bilo dovolјno mogućnosti. Jahanje i vežbanje na konju bilo je deo sokolskog telovežbačkog sistema. Organizovali su se izleti, javni nastupi i takmičenja. Jahanje i vežbanje na konju bilo je po svim načinima vojske Jugoslavije. Ukoliko nije bilo prednjaka za jahanje u društvu, sokolska društva trebala su da mole vojsku za pomoć. Dozvolu za nastup dobijali su članovi jahačkog odseka tek ako su se pokazali dovolјno sposobni, po oceni vodnika njihovog odseka.U župama i Savezu osnivani su jahački odseci u tehničkom vođstvu. Odseci su imali za cilј organizaciju i propagandu. Referenti u župskim tehničkim organima bili su vodnici javnih nastupa udruženih jahačkih odseka župa, a savezni referent bio je vodnik sve konjice Saveza. Koplјe je bilo visine 2,20 metara. (1)

Sokolsko društvo u Novom Sadu osnovalo je konjički odsek 1925. Odsek je učestvovao na sokolskim priredbama i manifestacijama u Novom Sadu. Odsek je reorganizovan 1934. i od tada je radio normalno. Za predsednika odseka izabran je Miloš Stefanović. Obuka jahanja se odvijala na vojničkim konjima, koje artilјerijski puk u Petrovaradinu ustupao društvu svake godine od 1.decembra do 1.maja dva puta nedelјno. Društvo je sa konjicom dočekalo kralјa Aleksandra 1934. prilikom svečanog otvaranja “Doma trgovačke omladine”. Sokoli su kupili tri konja, opremu za jahanje i znajmili štalu i u dvorištu izgradili manjež. Tri člana odseka kupili su konje koje su držali u sokolskoj štali. Članovi odseka mogli su redovno da treniraju. Odsek je organizovao za svoje pripadnike zajedničke izlete, terenska jahanja i propagandna jahanja u svečanim sokolskim odorama. Društvo je sa odsekom 1939. učestvovalo na otkrivanju spomenika Svetozaru Miletiću u centru Novog Sada. (2)

Bačka Sokolska Župa je priredila svoj II. slet 28. i 29. juna 1922. u Subotici. Drugog dana sleta priređena je svečana povorka u Subotici. Na čelu povorke jahala je konjica osječkog Sokolskog društva. Za njima jahala je subotička konjička podoficirska škola i vojna muzika konjičke divizije. (3) Sokolsko društvo Stara Pazova proslavilo je 19. juna 1927. 20 godina od svog osnivanja. Već rano ujutro osećalo se praznično raspoloženje u mestu. Sokoli iz Stare Pazove kao i iz Novih Karlovaca, sastali su se ujutro u sokolani i sa zastavama krenuli na stanicu, gde su dočekali sokole i sokolice iz Beograda, Zemuna, Sremske Mitrovice, Sr. Karlovaca i Petrovca. Proslavi su prisustvovala sokolska društva Beograd I, Zemun, Sremska Mitrovica i Novi Karlovci. Sa stanice je krenula povorka do opštine u čijem je dvorištu održala proba. Posle probe formirala se nova povorka sa sokolskim zastavama i zastavom dobrovolјaca, sa vojnom muzikom, sa sokolskom i narodnom konjicom i mnogobrojnim narodom iz mesta i bliže okoline. Povorka je obišla glavnije ulice mesta. (4)

Da Vas podsetimo:  Hronologija otimanja KiM od Kosovskog boja do Briselske omče

Na Svesokolskom sletu u Beogradu održanom od 8. do 30. juna 1930. učestvovala je sokolska konjica. (5) Konjički odsek Sokolskog društva u Čačku osnovan je 19. novembra 1934. Konjicu je predvodio kapetan Marićević. Prema rešenju župe dozvolu za držanje konja trebalo je tražiti od komandanta mesta. Po programu donošenja badnjaka za 1937. opština je namenila sokolima na konjima da prate povorku koja je išla u pravcu Trnave, kao i prilikom povratka u grad. Sokolska konjica je i kasnijih godina (1940) donosila badnjake iz šume. (6)

U Subotici održana je 9. juna 1935. na igralištu fudbalskog kluba „Bačka” javna vežba. Muška i ženska deca, učenici-ce srednjih škola, muški naraštaj sokola, ženski naraštaj, članice sokola i članovi seoskih četa izveli su proste vežbe. Sve članstvo izvelo je vežbe na spravama i igre. Vojnici 34 pešadijskog puka izveli su proste vežbe. Sokolska konjica izvela je karusel. (7)

Prvi sabor sokolskih četa župe Mostar održan je u Mostaru 15. decembra 1935. u dvorani pevačkog društva „Hrvoje“. Posle sabora formirana je pred domom „Hrvoja“ povorka koja je prošla gradom i zaustavila se pred Oficirskim domom. Povorku je predvodio župski načelnik Petar Čolić, a učestvovale su vojna muzika i muzika sokolske čete Orašac, brojna sokolska konjica i veliko mnoštvo građana. (8) Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu na prvi dan Duhova 31 maja 1936. Sokoli iz Novog Sada na čelu sa starešinom župe dr. Ignjatom Pavlasom došli su autobusima. Za njima je stigla grupa konjanika, članova sokola, iz Novog Sada i Petrovaradina. Posle liturgije na kojoj je pevao hor Sokolskog društva formirana je povorka na čelu sa sokolskom konjicom i dvema muzikama. Povorka je na putu do Sokolskog doma oduševlјeno pozdravlјana od mnogobrojne publike. Kad je povorka stigla počeo je svečani obred, koji je izvršio paroh Stevan Nikolić. Osvećenje zastave društva obavlјeno je na sletištu. Potom je održana javna vežba, koja je u stvari bila vežba drugog okružnog sleta župe Novi Sad. (9) U Subotici je održan Četvrti pokrajinski slet Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije 27 i 28. juna 1936. Sokolska povorka kretala se ulicom Prestolonaslednika Petra ka Jelačićevoj i dalјe Karađorđevim trgom prema Aleksandrovoj ulici i Sokolskom domu. U sokolskoj povorci bili su odred sokolske konjice, vođa sleta M.Teodorović i zamenik L. Tešić, sokolska muzika, zastava Saveza SKJ, … Starešinstvo Saveza SKJ sa predstavnicima ČOS, bugarskih Junaka, polјskog i ruskog Sokolstva, … čehoslovački, ruski sokoli i sokolice, zatim župe SSKJ , zdravstveni odred i odred sokolske konjice. (10)

Da Vas podsetimo:  Stiže odgovor na nasrtaje sa Zapada – Srbija se neće predati!

Na poziv Akcionog odbora zimske pomoći Sokolska župa Beograd učestvovala je u prikuplјanju pomoći za beogradsku sirotinju. Prvog dana akcije 24. januara 1937. po košavi i mrazu od minus devet stepeni sokoli su krenuli sa dvoje vatrogasnih kola i šest kola sa upregnutim konjima. Bilo je 8 ekipa, uglavnom iz sokolske konjice. Na kolima su razvili bele zastave sa crvenim srcem, znakom sokolske dobrotvorne akcije. (11)

Šesti slet župe Beograd održan je od 19 do 21 juna 1937. u Beogradu. Na sletu je izvršeno svečano razvijanje župske zastave, dara kralјa Petra II. U sokolskoj povorci od letnjeg vežbališta Sokolskog društva Beograd-Matica prema Slaviji i dalјe ka Narodnom pozorištu 21. juna 1937. učestvovali su ruski sokoli i 360 bugarskih „Junaka”. Napred su nošene zastave a zatim su išle starešine junaka i sokola sa muzikom. Bugari su bili u junačkim odorama a junakinje u odorama i narodnoj nošnji. Zatim su išli ruski sokoli iz Jugoslavije, Francuske i Bugarske. Posle njih beogradski sokoli u odorama, članice u odorama i narodnim nošnjama iz raznih krajeva Jugoslavije, seoske sokolske čete i sokolska konjica. (12)

Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije nastupio je u Pragu na X Sveslovenskom sletu 1938. sa 10.000 učesnika. U povorci je učestvovalo 36 sokola konjanika. Konjanici su nastupali sa koplјima i dvema konjičkim zastavama (župe Ljublјana i Beograd). (13)

soko-konjicaU konjičkom odseku Sokolskog društva Skoplјe Matica bilo je 1938. 37 članova (18 članova i 19 naraštajaca). Od 1.11.1938. do 1.5.1939. vršena je redovna obuka u jahanju. Časovi su održavani u manježu 7 konjičkog puka dva puta nedelјno pod rukovodstvom Živojina Golubovića. Prilikom proslave 30-godišnjice osnivanja sokolskog društva Matice u Skoplјu 25.5.1939. u dvorištu Sokolskog doma formirana je povorka sokola sa osnivačima i muzikom na čelu, sokolskom konjicom i seoskom četom Raštak. Povorka je pošla preko mosta, kejom i postrojila se na trgu pred spomenicima kralјevima Petru I i Aleksandru. Posle polaganja venaca povorka je krenula na stadion. Na javnom času konjički odsek je nastupio sa karaselom i preskakanjem prepona. Na Đurđevdanskom uranku 25 konjanika odseka odjahalo je do manastira Donji Sv. Ilija. Prilikom nošenja badnjaka na Badnji-dan, odsek je učestvovao sa 20 konjanika. Zbog situacije u svetu 1938. nisu mogli da redovno održavaju časove jahanja niti su mogli priređivati dalјna jahanja. Ipak konjički odsek je uspeo i 1939. da obuči mlade sokole u toj viteškoj grani sporta koja je trebala u budućnosti da korisno posluži državi.(14) Sokolska župa Beograd uvela je 1939. Odbrambeno vaspitanje. U Odbrambeno vaspitanje ušli su : Strelјački odsek, Konjički, Velosipedski, Jedriličarski, predsprema za vojnu obuku i odbrambeno vaspitanje žena (dobrovolјne bolničarke) (15)

Da Vas podsetimo:  Treći svetski u Srbiji

U okviru Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije delovali su konjički odseci. U Beogradu, Čačku i drugim gradovima sokolska konjica donosila je badnjake iz šume. Učestvovala je u prikuplјanju pomoći za sirotinju u Beogradu 1937. Sokolska konjica učestvovala je u povorci na sletu u Pragu 1938. Jahači odseci nisu bili brojni zbog skupe i teške obuke. Sokolska konjica je obučavala svoje pripadnike da u slučaju rata pruže pomoć vojsci u odbrani zemlјe.

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

__________________________________

Napomene:

1. „Organizacija Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije”, Ljublјana 1930, str. 189-191,207;
2. Branka Protić-Gava, Jovan Paunović, Miroslav Kovačev, „110 godina Novosadskog sokolskog društva i 164 godine gimnastike u Novom Sadu”, Novi Sad, 2015, str. 62, 63;
3. Dr. B. „II. Slet Sokolske Župe Bačke.”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1922, br. 8, Str. 260-266; Starešinstvo Bačke Sokolske Župe, „II. Slet Bačke Sokolske Župe 28. i 29. juna u Subotici”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1922, br.7, str. 222;
4. „Spomenica Sokolskog društva u Staroj Pazovi 1906-1931.”, Štamparija „Jedinstvo”, Stara Pazova, str. 7, 20, 21, 23, 26, 33, 37, 38;
5. Janko Jazbec, Središnji odbor za obnovu jugoslavenskog sokolstva u slobodnom svetu, „Sokolski zbornik : 1863-1963”, Buenos Ajres, 1963, str. 152;
6. Miloš Timotijević, „Sokoli Čačka 1910-1941.” , Čačak, 2006, str.102, 140, 181-183;
7. „Javna vežba Sokolskog društva”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 21 juna 1935, br. 26, str. 3;
8. „Svečana akademija“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 septembra 1935, br. 48, str. 6;
9. „Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 19 juna 1936, br. 25, str. 4;
10. „Veličanstveni zbor Sokolstva pred Sokolskim domom”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 10 jula 1936, br. 27 i 28, str. 7, 8;
11. M: A. V., „Sokolskom snagom svom“, „Oko Sokolovo“, Beograd, 1 marta 1937, br. 4, str. 67, 68; „Beogradski Sokoli i akcija zimske pomoći”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 5 februar 1937, br. 2, str. 7;
12. „Program svečanosti VI sleta Sokolske župe od 19-21 juna 1937 god.”, „Oko sokolovo”, Beograd, 19, 20,21 juna 1937, br. 7, str. 169-171; St. Pavlović, „Sokolska povorka kroz Beograd i zbor na trgu kod spomenika”, „Oko Sokolovo”,Beograd, 6.septembra 1937, br.8, str.192-193;
13. „Izveštaj Uprave Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije o radu u godini 1938 podnet IX redovnoj godišnjoj skupštini 23 aprila 1939 godine”, Beograd, str. 8, 21, 138;
14. „Spomenica o proslavi 30godišnjice i izveštaj o radu u 1939 god.”, Skoplјe, 1940, str. 55, 56;
15. Godišnji izveštaj za XX redovnu godišnju skupštinu 7. aprila 1940, str. 15, „Oko Sokolovo”, Beograd, br. 4;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime