Sokolska župa Petrovgrad

0
1341
Veliki Bečkerek 09. i 10 decemba 1933./Foto:printscreen

Zalaganjem Ujedinjene omladine srpske Srpsko gimnastičko društvo „Venac” osnovano je 1879. u Vršcu. Rad društva ubrzo je zamro. (1) U Banatu pre Prvog svetskog rata madžarske vlasti dozvoljavale su osnivanje društava u strogo gimnastičkom smislu. Čim bi društvo htelo da pruža otpor, vlasti su zabranjivale dalji rad društva. U Banatu osnovani su 1908. devojački Soko u Kikindi, 1908. Vranjevo, 1910. osnivanje srp. gimnastičkog društva u Vršcu, 1907. „Snaga” u Mokrinu, 1911. Srpski Soko u Pančevu, Srpski Soko u Velikoj Kikindi, 1914. Bečkereku. (2) Mesne vlasti slale su izveštaje ministarstvu unutrašnjih poslova u Budimpešti, da je sokolstvo opasno. U izveštajima se “Soko” smatrao kao izvršujući organ “Narodne odbrane”. Gradonačelnik Velikog Bečkereka 1914.predložio je da se rad srpskog društva “Soko” obustavi, ističući da je ljubav tamošnjih Srba prema Kraljevini Srbiji “preterana” i da su oni “najopasniji elemenat za mir u dvojnoj monarhiji”. Sokolske vežbe bile su opasne, jer su “zanele građanstvo koje se listom upisuje u sokolsko društvo”. (3)

Srpski soko održao je u Velikoj Kikindi slet Banatskih sokola na Vidovdan 1914. Nakon toga dana bila su sokolska društva ukinuta, a viđeniji predstavnici internirani. Vođe Srpskog sokola u Velikoj Kikindi Branko Roler, Slavko Laković, Milutin Jakšić i drugi bili su zatvoreni i osuđeni od suda u Segedinu.

Posle oslobođenja i ujedinjenja 1918. obnovljen je rad sokolskih društava. Banatska župa 25. maja 1920. imala je 19 društava. Gradska društva bila su : Velika Kikinda, Bečkerek, Pančevo, Vršac, Bela Crkva. Seoska društva bila su : Dolovo, Crepaja, Čenta, Perlez, Orlovat, Tomaševci, Botoš, Melenci, Turski Bečej, Vranjevo, Dragutinovo, Bašahid, Turska Kanjiža, Mokrin i Kovin. Društva su tokom nedelja i praznika polazila u okolinu u sela da drže vežbe i predavanja. (4) Prvi župski slet Banatske župe u Bečkereku održan je na Vidovdan 1920. U Bečkerek je došlo 7.000 ljudi iz raznih delova Banata. (5) Gotovo sva društva imala su pevačke, tamburaške, … odseke. Sokolska fanfara u Velikoj Kikindi osnovana je 4. aprila 1924. U župi se isticao Sokolski dom u Vel. Bečkereku, dužine 32 metra, širine 14 metara sa svim sporednim prostorijama. (6)

Peti slet Župe, Bečkerek 1925. / Foto: printscreen

Jedno od najaktivnijih društava župe Veliki Bečkerek bilo je Sokolsko društvo u Vršcu. Godine 1926. održali su 31. januara javno selo sa predavanjem dr. Ilije Nikolajevića „Štetno delovanje alkohola” i pozorišnim komadom „Izdajem stan pod kiriju”. Već 12. februara priredili su selo za vojsku. Predavala je Nevena Bogdanović „Estetika u gimnastici” i odigran je pozorišni komad „Poremećeni plan”. Na selu od 14. februara 1926. održao je predavanje Vladimir Glišić „Sokolska disciplina” i igrao isti komad kao 12.februara. Priredili su četiri filmske predstave o lepoti Jadranskog mora 8 i 9. marta 1926. za škole, građanstvo i vojsku. Tom prilikom održano je predavanje o važnosti Jadranskog mora. Filmove su dobili od Jadranske straže. Održali su selo za vojsku 26. aprila sa predavanjem Aleksandra Popovića „Što da radimo”. Društvo je priredilo 7. marta tehničku akademiju, koju je ponovilo 4. aprila. Oba puta sudelovala je vojna Muzička škola sa vežbačima i sviračima. Na selu za građanstvo 28. aprila prikazan je pozorišni komad „U vlastitoj zamci”. Na poselima je bilo i monologa, a orkestar vojne Muzičke škole redovno je održavao koncerte. Omladina se zabavljala igranjem i šaljivom poštom, kojom prilikom su se poklanjale knjige. Društvo je 2. maja 1926. napravilo izlet sa javnom vežbom u Jasenovo. Održali su okružni slet u Vršcu 16. maja 1926. Pre podne došli su gosti iz Bele Crkve i deca osnovnih škola Velikog Središta i Pavliša. Na sletu su učestvovala deca nemačke osnovne škole iz Vršca, kao i vojna Muzička škola sa vežbačima i sviračima. Posle podne održana je povorka sa 600 učesnika. U veče je održana prosvetno-tehnička akademija. Društveni diletanti izveli su „Izdajem stan pod kiriju”. Društvo je učestvovalo na sletu Bačke župe u Senti. Priredili su 24. maja izlet u Hajdučici sa velikim brojem vežbača i vojnom Muzičkom školom. Svi nastupi društva priređivani su bez alohola. Sokoli u Vršcu vodili su više praktičnu a manje teoretsku borbu protiv alkohola. (7)

Da Vas podsetimo:  Patrijarh Pavle i mudrost pobožnog sveta

U Vršcu je 28. i 29. maja 1927. održan VI slet Banatske župe. Na sletu je razvijena zastava vršačkog sokolskog društva. Sletske svečanosti počele su 28. maja utakmicom muškog i ženskog naraštaja. Istog dana posle podne stigli su izaslanik JSS Đura Paunković sa Brankom Živkovićem, podstarešinom beogradske župe. Dočekani su vojnom muzikom, a u ime sletskog odbora pozdravio ih je Ante Tadić. Posle njih stigla su društva iz Gornjeg Banata sa župskim starešinstvom. U 8 sati u veče priređena je serenada kumu zastave vršačkog sokola Đuri Paunkoviću. U 9 sati počela je akademija vršačkog sokola u gradskom parku. U jutro 29. maja stigao je Soko iz Velike Kikinde, a iz Bele Crkve Soko i Ruski kadetski korpus. Održana je svečana sednica župe zajedno sa Đurom Paunkovićem. Povorka od 1.400 učesnika krenula je u 10 sati. Osvećenje zastave izveo je vršački vladika Ilarion Radonjić. Govorili su vladika Ilarion Radonjić, gradski načelnik Svetolik Jovanović, Đura Paunković, Branko Živković, starešina društva Vladimir Glišić i starešina župe Nikola Bešlić. Priređen je svečani banket. Posle podne bila je javna vežba . U 11 tačaka vežbalo je 3.200 vežbača : sokola, vojnika, đaka gimnazije, preparandije, građanske i osnovne škole. Priredbama je prisustvovalo 8.000 gledalaca. (8)

Sokolsko društvo Velika Kikinda preuzelo je od 1. oktobra 1930. nastavu gimnastike u Državnoj osnovnoj školi. Po sokolskom sistemu radilo se u 36 odeljenja, od kojih je svako imalo, prema nastavnom planu, po jedan čas nedeljno gimnastike. Prosečan broj dece sa kojom se vežbalo iznosio je 1.900. Za svoj rad sokoli su imali odobrenje od svih nadležnih vlasti, uključujući Ministarstvo prosvete. Društvo je održalo svoju svečanu sednicu 6.septembra 1930. Na sednici je govorio starešina društva Stojan Jakšić. Posle sednice priređena je povorka, u kojoj su osim predstavnika vlasti, vojske i sokola učestvovali i ostali građani. Uveče je bila priređena igranka. Šumadijski seljaci su došli 5. oktobra 1930. da vrate posetu Banaćanima. Sokolsko društvo je korporativno sa svojom muzikom dočekalo goste i otpratilo ih u grad. Na banketu priređenom u čast gostiju 7. oktobra 1930. svirali su naizmenice sokolska muzika i sokolski tamburaši. Sokolsko društvo je 5. oktobra 1930. dočekalo Kruševljane, pevačko društvo „Obilić” u Velikoj Kikindi. U ime grada i zanatlijskog zbora pozdravio ih je starešina društva Stojan Jakšić. Na zabavi istoga društva priređenoj istog dana uveče, među tačkama svirala je sokolska muzika, a na igranci svirali su sokolski tamburaši. Na svečanoj sednici Sokolskog društva 12. oktobra 1930. povodom Koruškog dana bilo je prisutno preko 120 članova. Predavanje je održao starešina sreskog suda Paja Klinovski, zamenik starešine sokolskog društva. Na sednici su bili prisutni i predstavnici vlasti.

Veliku Kikindu posetili su 13. oktobra 1930. ministri Kumanudi, Srškić i Demetrović. Ministre je sa ostalim građanstvom dočekalo i sokolsko društvo sa svojom muzikom. (9)
Sokolsko društvo Veliki Bečkerek „Matica” proslavilo je Dan Ujedinjenja 1930. Pred sokolanom formirala se povorka, koja je išla na blagodarenje. Po povratku iz crkve, u punoj sokolani otvorio je svečanu sednicu zamenik župskog starešine Ćordašić. Starešina društva M. Stanojević održao je govor o značaju 1. decembra. Tom prilikom podelio je obim kategorijama naraštaja kraljev poklon, plakete starešine SKJ. Uveče održana je svečana akademija kojoj su prisustvovali uz mnogobrojno građanstvo, predstavnici crkvenih, vojnih i građanskih vlasti. Akademija je bila iz dva dela : tehničkog i koncertnog. Na akademiji pročelnik P.O. dr. M, Matić održao je govor „Soko kao simbol”, i na kraju je pozvao sve one koji su stajali po strani da stupe u sokolske redove. Zbog oduševljenja publike akademija je morala biti ponovljena 7. decembra pred dvoranom od 1.000 sedišta, koja nije bila u stanju da sve posetioce primi. Oni koji nisu uspeli da prisustvuju tešili su se da će biti i treće ponavljanje. (10) Sokolska župa Veliki Bečkerek priredila je prednjački tečaj u Velikom Bečkereku od 2 do 4 decembra 1930. Tečaj je pohađalo 45 učesnika, i to 35 sokola i 10 sokolica. Bila su zastupljeni članovi 22 sokolska društva. Stan i hrana bili su zajednički. Predavali su uz načelnika i načelnicu župe Milivoj Moljac, Miloš Stanojević, dr. Bogdan Popović, Aleksandar Jovanović, Aleksandar Pavlović i Stevan Žeberan. Starešina župe Nikola Bešlić je na kraju tečaja pozvao učesnike na intezivan rad, da znanje, koje su stekli na tečaju, upotrebe u korist svojih društava i sokolstva. U ime tečajnika zahvalio se Radoje Grujić, obećavši, da će u svojim društvima energično nastaviti rad prema sokolskim načelima i prema uputstvima koje su dobili na tečaju.(11)

Da Vas podsetimo:  Preti li Srbiji prekid evropskih integracija

Sokolsko društvo Banatsko Aranđelovo je sa diletantskim i pevačkim odsekom posetilo 19. februara 1931. koloniju „Podčokanj” udaljenu 6 kilometara od sela. Priredilo je poselo u koloniji. Među kolonistima bili su mahom Bosanci, Hercegovci i Dalmatinci. Sokolsko društvo Banatsko Aranđelovo priredilo je 22. februara 1931. u zgradi Narodnog doma zabavu sa igrankom. Program zabave izveli su diletantski, tehnički i pevački odseci društva. Na priredbi su se prvi put pojavile u narodnoj nošnji dve učiteljice i jedna meštanka što je kod publike izazvalo opšte dopadanje, jer se do tada smatralo poniženjem da neko obuće narodnu nošnju. Sokoli su se nadali da će po primeru učiteljica i meštanke obući narodnju nošnju prilikom priredbi i svečanosti. Pevački odsek vodio je prosvetar Đorđe Cvejić. (12)
Sokolsko društvo Vršac održalo je od 7. do 19. avgusta 1931. mesni župski prednjački tečaj za učitelje i učiteljice škola sreza vršačkog i belo-crkvanskog. Tečaj je pohađalo 16 učitelja i 11 učiteljica iz oba sreza. Radilo se 9 radnih dana po 9 sati dnevno. Predavani su predmeti : Tiršov sokolski sistem, istorija gimnastike i sokolstva, organizacija, anatomija, prva pomoć, fiziologija, metodika, ritmika i administracija. Na praktičan rad obraćena je naročita pažnja. Učitelji su bili najveći pobornici sokolstva, i imali su najbolje predratne tradicije u radu na oslobođenju i ujedinjenju. (13) U Velikom Bečkereku održan je I sokolski prosvetni slet 9 i 10 decembra 1933. Između ostalih prisustvovao je glumac Rajko Stojadinović iz Beograda.

Sokolsko društvo Mokrin održalo je 24 marta 1935. svoju prvu pozorišnu predstavu u Domu kralja Petra I Oslobodioca. Prikazana su tri komada : “Jazavac pred sudom” od Petra Kočića, “Hej Sloveni” od Riste Odavića i “Na samrtnim mukama” šalu u jednom činu. Prosvetar Milivoj Stepanov predavao je “Putevi i ciljevi Sokolstva”.(14)
Načelništvo župe Petrovgrad održalo je u Petrovgradu dva lakoatletska tečaja i to prvi za članice od 8 do 10 aprila 1935. a drugi za članove od 10 do 13 aprila 1935. Oba tečaja bila su vođena u internatu u domu Sokolskog društva Petrovgrad Matica. Vežbe su obavljane na igralištu A.K. “Obilića” i na vežbalištu Sokolskog društva Petrovgrad Matica. (15)
Pozorište Sokolskog društva Matica u Petrovgradu (Zrenjanin) bilo je jedino amatersko pozorište u Jugoslaviji koje je radilo stalno i po utvrđenom rasporedu. Njegov osnivač bio je Miša Stanojević, prosvetar Sokolske župe Petrovgrad. Pozorište je obilazilo sva sela i gradove po Banatu i predstavljalo jedino pozorište tog kraja. (16) Sokolsko društvo Mokrin priredilo je u domu kralja Petra I Oslobodioca sokolsku izložbu. Društvo se obratilo za pomoć župi i saveznom Prosvetnom odboru. Od njih su dobili materijal za izložbu. I članovi društva su ustupili pojedine predmete za izložbu. Izložbu su pripremili članovi društva po upustvima prosvetara Adamova. Izložba je otvorena 21 aprila 1940. govorom prosvetara u prisustvu članova i građana. Trajala je do 6 maja 1940. Na čelu izložbe bila je društvena zastava, a oko nje slike kralja Petra II, kralja Aleksandra, kraljice Marije, … . Zatim je bila velika tabla pozorišnog odseka, statua Tirša, tri svilene zastave Čehoslovačke donete sa sleta u Pragu. Mnogobrojne značke, malokalibarske puške, fotografije sa sletova, vežbi, tečajeva i događaja u društvu. Plakati sa društvenih priredaba. Na zidu su bili novinski isečci, prikupljeni za 10 godina. Na stolovima su bili sređeni sokolski listovi i sokolske knjige. Na zidu su bila sokolska gesla, statistike, izveštaji Saveza Sokola, župa … . Pozorišni odsek društva je 21 aprila 1940. prikazao “Vodu sa planine” od Plaovića i Đokovića. (17)

Da Vas podsetimo:  Četiri uslova za popisivanje srpskih žrtava genocida

Sokolska župa Veliki Bečkerek-Petrovgrad obuhvatala je do 1941. društva : Aleksandrovo, Alibunar, Aradac, Banatsku Palanku, Banatski Karlovac, Banatsko Karađorđevo, Barandu, Bašaid, Belu Crkvu, Bečej, Botoš, Dobricu, Dragutinovo, Guduricu, Đalu, Elemir, Farkaždin, Iđoš, Ilandžu, Jankov Most, Jarkovac, Jaša Tomić, Katarinu, Klariju, Klek, Konak, Knićanin, Kusić, Kovačicu, Krstur, Kumane, Kaluđerovo, Sirču, Sečanj, Srpsku Crnju, Srpski Itebej, Begej sv. Đurđe, Melence, Mošorin, Ninčićevo, Novu Crnju, Novu Kanjižu, Novi Bečej, Opovo, Orlovat, Padej, Perlez, Padinu, Podlokanj, Rusko Selo, Sakule, Senad, Taraš, Potiskog sv. Nikolu, Tomaševac, Uljmu, Veliku Kikindu, Veliki Bečkerek, Vel. Bečkerek I, Vršac, Vel. Bečkerek II, Veliki Torak, Vojvodu Stepu, Čentu, Vladimirovac, Margiticu, Veliku Gredu, Čoku i Crnju. (18) Posle Aprilskog rata sokolska društva bila su zabranjena.

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije


Napomene :
1. „Dr. Laza Kostić“, „Srpski soko“, Sremski Karlovci, 18 (31) januar 1911,br.2;
2. Dušan M. Bogunović, „Sokolska banatska Župa u Bečkereku”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1920, br. 6, str. 295-301;
3. M. Stanojević, „Sokolstvo u Banatu župa Vel. Bečkerek”, „Sveslavensko sokolstvo”, Beograd, 1930, str. 199;
4. Dušan M. Bogunović, „Sokolska banatska Župa u Bečkereku”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1920, br. 6, str. 295-301;
5. „Sokolski slet Banatske Župe”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1920, br. 8/9, str. 373;
6. M. Stanojević, „Sokolstvo u Banatu župa Vel. Bečkerek”, „Sveslavensko sokolstvo”, Beograd, 1930, str. 200;
7. A.T. „Sokolsko društvo u Vršcu”, „Sokolski Glasnik”, u Ljubljani, 15. junija 1926, br. 10-11, str. 123, 124;
8. „Sokolski slet u Vršcu”, „Sokolski Glasnik”, u Ljubljani, 31. augusta 1927, br. 12-17, str. 193, 294;
9. „Sokolsko društvo Velika Kikinda”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 1. novembar 1930, br. 27, str. 6;
10. S.B. „Sokolsko društvo Vel. Bečkerek „Matica”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 8. januara 1931, br. 2, str.5;
11. A.P. „Župski prednjački tečaj.”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 5. februara 1931, br. 6, str. 6;
12. „Sokolsko društvo Banatsko Aranđelovo”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 5. mart 1931, br. 10, str. 8;
13. „Sokolsko društvo Vršac”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 6. augusta 1931, br. 32, str. 5;
14. „Pretstava”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 5 aprila 1935, br. 15, str. 7;
15. „Župski lakoatletski tečajevi”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 26 aprila 1935, br. 18, str. 5;
16. „Pozorište Sokolskog društva Matica u Petrogradu”, Vesti, „Oko sokolovo“, Beograd, 1 januar 1937, br. 2;
17. D. A, „Sokolska izložba u Mokrinu”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 10 maj 1940, br. 19, str. 5;
18.Pavle Vračarić, profesor pedagogije i psihologije, „Sokolske župe, društva i seoske čete”, „Oko Sokolovo”, Beograd, decembar 2013, br. 47-48, str. 22;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime