Sokolski muzej u zgradi 34 na Terazijama

0
1191

konakDa bi očuvali sećanje na borbe i žrtve date za slobodu u Prvom svetskom ratu Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije prikuplјao je u međuratnom periodu materijal za Sokolski muzej. Deo prikuplјenog materijala izložen je na Sokolskoj izložbi u zgradi Trgovačke akademije, priređene u okviru Svesokolskog sleta održanog juna 1930. u Beogradu. Izložba je bila raspoređena u šest sala, u kojima su se mogle videti sokolske uspomene, plakete i trofeji, plakati, literatura i odličja sokola. Otvorena je 25. juna 1930. uz učestvovanje predstavnika Saveza Slovenskog Sokolstva. Izložbu je otvorio I zamenik starešine E. Gangl istakavši : “ U ovim dvoranama, … sabran je i uređen materijal u reči, slici i skulpturi, kojega je Sokolstvo na slovenskom jugu sabiralo i sačuvalo od 1863. godine, …. . Zbog toga, što tu stoje dokumenti naše tamne, a u svetlu sokolskih ideala tako krasne i sjajne prošlosti – dokumenti, koje nije pisao, crtao i sabirao pojedinac, već dokumenti, na kojima su radili čitavi rodovi, čitave generacije se starale o njima i tako pisale istoriju našeg naroda u dobi ropstva i zavisnosti za vreme slobode i samostalnosti. … Iz daleke prošlosti sve do danas vije se jedna jedina crta u hilјadama krivulјa i krugova pokazivajući čežnju naših predaka i savremenika, kako bi svaki u svome području sa upotreblјivanjem svih svojih moralnih i materijalnih snaga namaknuo svome narodu to, što je zamisao sokolske ideje – ideale bratstva i slobode i puno živo osećanje neprocenjive vrednosti moralnog i fizičkog zdravlјa. … Tako se sve ovo okolo nas, svaka slika, svaki kip, svaki venac i traka – sve ovo što vidimo, što šutke govori i govoreći šuti, sabira i raste u spomenik narodne snage i slave, njegovih podviga, poniženja, bojeva i pobeda …

Sve nam ovo priča i dokazuje, kako je Sokolstvo uvek odano i verno služilo svojim visokim idealima, kako nije nikada klonulo, kako je u svemu našem radu, u svem našem nastojanju, u svima našim podvizima bivala, jačala nas jedna sveta i velika misao, dajući nam snagu i nadu, …

Nisu sabrani ovde svi trofeji iz davnih dana, mnoge je uništilo i upropastilo vreme; a ovo, što je ovde, može nam biti na ponos, jer ubedlјivo priča, da je naše Sokolstvo pošteno i verno vršilo svoju misiju. Kada otvaram ovu sokolsku izložbu, gledam u duhu pred sobom dugi red dvorana, još tamnih i praznih. Tu će doći dokumenti budućnosti. … sokolskim muzejem, kojega će sagraditi mišići i srca buduće generacije …”. (1)

U Oficirskom domu u Beogradu novembra 1932. otvorena je Sokolska izložba. Izložbu je otvorio kralј Aleksandar. Kralјa Aleksandra i prestolonaslednika Petra pozdravio je E. Gangl u ime sokolstva. U svom govoru je istakao : “ … S tom sokolskom izložbom jugoslovensko Sokolstvo hoće da najdostojnijim načinom proslavi dvadesetgodišnjicu balkanskog rata i kumanovske pobede,”. Kralј je sa nekoliko prigodnih reči otvorio izložbu. U tom trenutku vojna muzika otsvirala je fanfaru iz opere “Libuša” od Smetane. Vlada Belajčić je kralјu prikazao sokolske filmove i dijapozitive. Kralј je razgledao kartu Jugoslavije koja je predstavlјala 25 sokolskih župa i na kojoj je zastavicama označeno koliko ima društava i seoskih četa. Karta je pokazivala da je Sokolstvo prodrlo i u najzabitnije selo Jugoslavije. Pozorište lutaka tuzlanske župe privuklo je pažnju prestolonaslednika. U ime župe Mostar kralјa je pozdravio Milivoj Jelačić. Na odelјenju župe Mostar bila je izložena smrtna presuda Čedi Miliću, Savi Ljubibratiću i Vasiliju Grgiću. Takođe bila je izložena ustanička zastava iz 1875. Na odelјenju župe Split kralјa je pozdravio Mirko Bujić. Tu je kralј razgledao slike članova koji su kao srpski i jugoslovenski dobrovolјci poginuli na raznim frontovima, boreći se protiv centralnih sila. Odelјenje Poroblјene Istre, Trsta i Gorice bilo je ukrašeno dalmatinskim narodnim tkaninama koje je poslala Ženska dobrotvorna zadruga u Kninu s natpisom : “Ženska zadruga u Kninu pozdravlјa Jugoslovenske Sokole”. U odelјenju župe Banja Luka kralјa je dočekao dr. Stevan Molјević. Bile su izložene : optužnica o veleizdajničkom procesu sa originalnim potpisima 156 optuženih, originalne beleške državnog tužioca, tri indeksa s imenima svih sokolskih rodolјuba i sokolske literature, plakat vidovdanskog sleta koji je održan u Banjaluci 1914. Izložena je ustanička zastava “Petar Mrkonjić” s Mrkonjičevim likom, predratna zastava Sok. čete u Dragoviću, nošnje iz kraja i slika sokolskog sleta 1910. u Gradišci. U odelјenju župe Novi Sad izloženi su bili amblemi Srpskog sokola u Sremskim Karlovcima … . Kralј se oprostio sa starešinom dr. Pavlasom. Na odelјenju župe Sarajevo pozdravio je kralјa starešina župe dr. Voja Besarović. Bila je izložena originalna optužnica protiv dr. Voje Besarovića za veleizdaju, 4 društvene zastave i 19 četnih zastava. Na odelјenju župe Tuzla kralјa je dočekao Jovo Petrović. Na odelјenju su bile izložene slike omladinaca nacionalnih radnika tuzlanskog kraja od 1912 do 1914, i zastava koja je bila razvijena prilikom sleta u Tuzli 1910. Kralј je posetio odelјenje “Ruskog Saveza” gde ga je dočekao starešina Saveza Artamanov. Na odelјenju župe Cetinje kralјa je dočekao Gavro Milošević. Bila je izložena župska zastava s Nјegoševim stihovima “Što se nešće u lance vezati”. Bile su izložene gusle na kojima su bili izrezani svi vladaoci pre i posle Kosova, kao i velikani srpskog naroda. Tu je bila slika iz 1912. sa sleta Srpske župe u Primorju, slike sa sletova, toke i dušanka. Na odelјenju župe Bečkerek kralј je razgledao presudu mađarskih sudova, kojom se osuđuju na smrt sokolski prvaci Branko Roler, Slavko Laković i mnogi drugi. Na odelјenju župe Beograd kralјa je dočekao Branko Živković. Prikazan mu je drveni model Sokolskog doma Beograd IV (Čukarica) izrađen od brata Kapošvarca. Pored članova vlade prisustvovali su otvaranju izložbe dr. Kosta Kumanudi, predsednik narodne skupštine, predstavnik ruske emigracije Štrandman, rektor univerziteta dr. Petković, viceguverner Narodne banke Čingrija, kao i predstavnici nacionalnih i kulturnih organizacija. Savezni prosvetni odbor organizovao je u sporazumu sa upravom beogradske radiostanice radioprenos svečanog otvaranja izložbe. Prof. Bogolјub Krejčik bio je radio-izvestilac sa otvaranja izložbe. (2)

Da Vas podsetimo:  Suština stvaranja Jugoslavije: ujedinjenje Srbije sa NARODIMA iz SHS

staresinstvoNa izložbi su bili darovi i zastave koje kralј Aleksandar poklonio Savezu, župama i društvima. Bilo je i odelјenje Vojska i Sokolstvo. Na odelјenju župe Banjaluka bila je izloženo rešenje o raspuštanju Sokola, sa potpisom Potjoreka. Na odelјenju župe Mostar bile su izložene “Slike iz prošlosti” Gimnastičkog društva “Obilić” u Mostaru, stare zastave i amblemi Sokolstva. Na odelјenju župe Split bila je izložena zastava splitskog Sokola iz 1893. Bilo je puno slika poginilih i strelјanih nacionalista u Prvom svetskom ratu. Župe koje još robuju, predstavlјene su po zastavama Sokola u Puli, Gorici, Idriji i Volovskom-Opatiji. Na odelјenju župe Tuzla bila je izložena zastava Srpskog Sokola u Brčkom. (3)

Na izložbu je reagovala italijanska štampa. U članku “Italofobske manifestacije na Sokolskoj izložbi u Beogradu” iz lista “Korijere dela Sera”, koji je preneo Sokolski glasnik istaknuto je da kad se uđe na izložbu vidi se natpis “Ne zaboravite Istru”. Dalјe se ističe da su izložene fotografije “istarskih mučenika” po italijanima ustrelјenih terorista u Italiji radi njihove dinamitaške aktivnosti. Na karti Jugoslavije opažala se najveća kompaktnost sokolskih pripadnika samo na italijanskoj granici. Zastavice, zavite u crno, postavlјene su nad Goricom, trstom, Pulom i Zadrom. Pojedini vodiči dolazeći do karte tumače da te zastavice pokazuju da još ima braće koju treba osloboditi, i da je cilј sokola da pripremi njihovo oslobođenje. (4)

Deo prikuplјenog materijala izložen je u kući Krsmanovića na Terazijama u Beogradu (zgrada Protokola vlade Jugoslavije). Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije otvorio je početkom 1941. Muzej Narodnog jedinstva i Muzej Jugoslovenskog Sokolstva (5).

Zgrada je odabrana jer je prestavlјala najdragoceniji objekat muzeja. U toj zgradi proglašeno je Ujedinjenje 1. decembra 1918. Muzej Narodnog Jedinstva nalazio se u velikoj dvorani, u kojoj je proglašeno Ujedinjenje. Sokolski Muzej nalazio se u tri prostorije zgrade. Osim toga, prednje odaje služile su za svečane sokolske prijeme. U toj kući nalazio se Kralјevski dvor od kraja Prvog svetskog rata, pa do venčanja kralјa Aleksandra. Zgradu je kralј Aleksandar poklonio Sokolima. Do otvaranja muzeja u zgradi se nalazio Dom (sedište) Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije.

U Muzeju Narodnog Jedinstva prikuplјalo se sve što se u književnosti i umetnosti odnosilo na razvoj jugoslovenske misli; svi predmeti i slike koje govore o aktu ujedinjenja; knjižnica svih dela o jugoslovenstvu. Po uzoru na čehoslovačko Sokolstvo Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije prikupio je eksponate za muzej i to : modele i nacrte sokolskih domova, sokolskih spomenika; Pregled sokolskih listova; Sokolske odore, originali za sokolske plakate i sokolske diplome, zastave; Predmeti koji su podsećali na sudelovanje Sokolstva u borbi za oslobođenje i ujedinjenje (Dobrudža, Solunski front, Pivkov batalјon); Dokazi o strelјanjima Sokola za vreme Prvog svetskog rata ; Uspomene na znamenite ličnosti (Steva Todorović, Vladan Đorđević, Laza Kostić, Ljuba Jovanović…); Slike koje su simbolisale Sokolske ideale (Dragutin Inkiostri Medenjak); Nacrti za sokolske razglednice, zbirke (albumi) fotografija raznih sletova, nastupa, svečanih akademija i javnih časova; Rad na negovanju slovenskog bratstva i slovenske uzajamnosti; Sokolski domovi; Pregled rada Sokolskih seoskih četa; Geografske karte sa ucrtanim župama i društvima. Naročita pažnja posvećena je pripremama i borbi za oslobođenje i ujedinjenje. Za Sokole su radili umetnici koji su se trudili da stvore nacionalni stil u umetnosti : arhitekta Momir Korunović, Dragutin Inkiostri Medenjak, braća Nastasijevići, …. U članku “Sokolski muzej ” od dr. M. Kovačića daju se uputstva za prikuplјanje predmeta za sokolske muzeje. Pisac je delio sokolske muzeje na 1) Savezni, 2) župske i 3) mesne. Savezni je prikuplјao predmete iz cele države, župski predmete sa područja župe, a mesni je ograničen na mesto rada sokolskog društva ili ako jedan grad ima više sokolskih društava onda zajednički muzej sokolskih društava tog grada. Jedna od smernica bila je “Što se na izložbama izlaže, to spada u sokolski muzej”. Na pitanje zašto sokolski muzeji pisac odgovara : 1) da se predmeti dragoceni za sokolsku istoriju ne izgube, oni su izvor za sokolskog istoričara; 2) utvrđuju sokolsku svest, strancima pružaju priliku da upoznaju važnost i veličinu sokolske organizacije; 3) u pograničnim krajevima oni će biti dokaz da su ti krajevi doista naši i da su sve vreme bili naši. (6)

Da Vas podsetimo:  Besplatni udžbenici za sve đake u Srbiji koštali bi 0,1 odsto BDP-a: Šta je onda problem?

Zbog uredbe o zabrani održavanja zborova u zemlјi, nije bilo moguće održati glavnu godišnju skupštinu Saveza Sokola pa je 8 i 9. juna 1940. održana plenarna sednica uprave Saveza Sokola. U okviru saradnje sokola sa ostalim organizacijama osnovan je Savet rodolјubivih i viteških organizacija. Zasedanje plenuma Savezne uprave u svečanoj dvorani Saveza Sokola 9 juna 1940, otvoreno je zakletvom svih članova uprave, položenom u duhu sokolske pripravnosti i narodno-odbrambenog rada, kojom su se zavetovali, da će sve dužnosti vršiti najsavesnije i neustrašivo, ma kakva im opasnost pretila, i ma kakve teškoće naišle, za njih ili za celinu. Zakletva je položena u istorijskoj dvorani u kojoj je proglašeno ujedinjenje 1918. U dnu dvorane, iznad predsedničkog stola, bila je postavlјena velika slika kralјa Petra II, a pod njom poprsje kralјa Aleksandra, okićeni državnim zastavama i cvećem. Dok su svi učesnici sednice stajali, ušao je u dvoranu barjaktar, sa saveznom sokolskom zastavom, a za njim savezni načelnik Kovač, noseći kralјev mač, dar kralјa Aleksandra, za pobednike na saveznim utakmicama. U svom govoru Belajčić je istakao svu ozbijnost vremena, u kojem su živeli i imperativnu potrebu rešenosti svakog sokola, stavi u službu otadžbine, i da se posveti njenoj odbrani. Prvi se zakleo dr. V. Belajčić, položivši ruku na kralјev mač, a zatim je polјubio saveznu zastavu. Posle toga, su položili zakletvu, skupno, ostali članovi plenuma. Polagali su ruku na kralјev mač i lјubili zastavu. (7)

Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije je dvoranu ujedinjenja u svom Saveznom domu na Terazijama držao otvorenu za posetioce 1 decembra. Za uspomenu na taj dan posetioci su mogli da kupe posebne dopisne karte sa naročitim žigom i tekstom: „Pozdrav iz istorijske dvorane, u kojoj je Prvog decembra 1918 godine, proglašeno Ujedinjenje i Oslobođenje … Beograd, 1 decembra 1940”. Istog dana sokoli su prodavali knjižice iz Sokolske narodne biblioteke „Veliko zaveštanje” i „Reči Jovana Cvijića”.(8)

kraljOd ranog jutra dolazile su grupe posetilaca. Nјih su u dvorani ujedinjenja dočekivali sokoli i sokolice u odorama i tumačili im pojedinosti. Posetioci su razgledali „kolevku” Jugoslavije, slušajući obaveštenja o tome, gde je stajao regent Aleksandar, a gde delegati Narodnog veća i ostale istorijske ličnosti kao što je bio Ljuba Jovanović. U dvorani je bila velika slika kralјa Petra II i bista kralјa Aleksandra, a po zidovima slike sv. Save, Štrosmajera, Vuka Karadžića, … . Uz karte, knjižice „Veliko zaveštanje” i „Reči Jovana Cvijića”, posetioci su tražili svečani Prvodecembarski broj „Sokolskog glasnika”. Među posetiocima je bio veliki broj sokola iz Beograda i okoline, a takođe i ostalih građana. Došli su i lјudi iz najudalјenijih sela. Uprkos hladnom vremenu, i snežnoj mećavi, od 8 sati izjutra pa do 9 uveče, prošlo je kroz dvoranu preko 3.500 posetilaca. (9)

Da Vas podsetimo:  Koliko iznose donacije u Srbiji?

Savez sokola bio je zabranjen od 1941. Sokoli su bili izloženi progonima od strane okupatora i ustaša. Starešina župe Zagreb Oton Gavrančić kao i mnoštvo sokola ubijen je u Jasenovcu. Starešina župe Novi Sad Ignjat Pavlas stradao je u raciji u Novom Sadu. Starešina župe Mostar Čedo Milić ubijen je u pivskom manastiru. Muzej u zgradi Protokola je postojao do oslobođenja Beograda oktobra 1944. Član Starešinstva Saveza Sokola Jugoslavije Slobodan Đorđević istakao je da za vreme okupacije prostorije muzeja nisu oštećene. U oktobru 1944. grupa omladinaca provalila je vrata zgrade i upala u prostorije muzeja. Posle plјačke spalili su muzejske eksponate u dvorištu zgrade Krsmanovića. (10)

Jovan Vanja Petrović istakao je : “Na žalost, u vreme okupacije 1941-1944. godine, okupatori i neodgovorni Srbi razgrabili su ili uništili ono što je prikuplјeno. Na žalost i posle rata bilo je uništavanja arhivske građe.”(11)

Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije je u međuratnom periodu prikuplјao eksponate vezane za istoriju borbi za oslobođenje u kojima su učestvovali kao dobrovolјci članovi sokola. Zasedanje plenuma Savezne uprave u svečanoj dvorani Saveza Sokola 9 juna 1940, otvoreno je zakletvom svih članova uprave, kojom su se zavetovali, da će sve dužnosti vršiti najsavesnije i neustrašivo, ma kakva im opasnost pretila, i ma kakve teškoće naišle, za njih ili za celinu. Zakletva je položena u istorijskoj dvorani u kojoj je proglašeno ujedinjenje 1918. Savez Sokola je dvoranu ujedinjenja u svom Saveznom domu na Terazijama držao otvorenu za posetioce na Dan Ujedinjenja 1. decembra. Sokolski muzej je otvoren 1941. kada se zemlјa našla pred iskušenjima Drugog svetskog rata. U muzeju su bili zastave, slike, biblioteka i arhiva. Sokolski muzej postojao je do oktobra 1944. kada je grupa omladinaca spalila muzejske eksponate u dvorištu zgrade Krsmanovića. Sokoli su obnovili svoj rad 1992. i od tada nastoje da obnove Sokolski muzej.

Saša Nedelјković

član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

________________________________

Napomene:

1. „Sokolska izložba”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 9 jula 1930, br. 15, str. 6;
2. „Nј. Vel. Kralј s Nј. Vis. Prestolonaslednikom Petrom, starešinom Saveza SKJ, otvorio je Sokolsku izložbu”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 18. novembra 1932, br. 46, str. 1,2,3;
3. „Kroz dvoranu Sokolske izložbe u Oficirskom domu u Beogradu”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 18. novembra 1932, br. 46, str. 3;
4. „Još o Sokolskoj izložbi u Beogradu”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 9. decembra 1932, br. 49, str. 2;
5. „Muzej narodnog jedinstva i Sokolski muzej urediće se u Krsmanovićevoj zgradi na Terazijama”, „Vreme”, 10.januar 1941 g, Beograd,str.3 ili „Sokolski Glasnik”, br.50, God. XI, Beograd;
6. Dr. M. Kovačić, „Sokolski muzej”, „Sokolska Prosveta”, Septembar 1932. Novi Sad; „Muzej narodnog jedinstva i Sokolski muzej urediće se u Krsmanovićevoj zgradi na Terazijama”, „Vreme”, 10. januar 1941, Beograd, str.3;
7. „Na sednici plenuma uprave Saveza sokola K.J. doneti važni zaklјučci za sokolski rad”, „Sokolski glasnik”, Beograd,14 juni 1940, br. 24, str. 3, 4;
8. „Dvorana ujedinjenja otvorena publici prvog decembra”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 29 novembar 1940, br. 48, str. 5;
9. „Velika poseta Dvorane Ujedinjenja”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 6 decembar 1940, br. 49, str. 3;
10. Slobodan Đorđević i Dušan Cvetković, “Stradanje i obnova sokolskog pokreta”;
11. Jovan Vanja Petrović,”Značaj čuvanja građe za istoriju sokolstva”, „Savetovanje uloga obnovlјenog Sokolstva …“ , Soko Jugoslavije, Jun 1996, Beograd, str.124-125;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime