Sokolsko društvo Beograd VII u Domu privrednika

0
1301

bgSokolsko društvo Beograd VII osnovano je 5 februara 1932. na inicijativu uprave nacionalno-humane ustanove „Privrednik” u njihovim prostorijama u Lazarevačkoj ulici. Društvo su osnovali : Pero Bekić, Milan Mih. Stefanović, Avram Filipović, Jovan Mojsilović, Đura Terzin, Vid Vujić, Nikola Marić, Dragoljub Petrović, Mirko Crnojević, … . Odlukom uprave „Privrednika” društvo je dobilo veliku salu u Šegrtskom domu za vežbaonicu. Na prvoj skupštini izabrani su : starešina Pero Bekić, zamenik starešine industrijalac Luka Novaković, sekretar Petar Škara, prosvetar Đura Terzin, načelnik Dragoljub Petrović, blagajnik Mirko Crnojević, statističar Anatolije Konovalov; Ostali članovi uprave i drugih odbora bili su iz redova Privrednikovih uglednih članova i prijatelja-saradnika. Na dan osnivanja društvu je dato kao beskamatna pozajmica 30.000 dinara od uprave Zadruge Srba Privrednika za nabavku sprava za vežbanje. Društvo je održavalo svake godine javne vežbe. Priredilo je proslave : Čika Jove Zmaja, Njegoša, Alekse Šantića, Filipa Višnjića, i ostalih, 1 1937. proslavu Tomaša Masarika. Prihode od proslava je društvo upotrebilo za pokriće nabavki. A izdalo je od tih para i veće sume za podizanje spomenika tim nacionalnim velikanima. Od 1934. starešina je bio Sekula Zečević a Katarina Bajmelović načelnica. Članova je bilo 1932. sve zajedno 206, 1933. 246, 1934. 458, 1935. 609, 1936 516, 1937. 661 pripadnika svih kategorija. Društvo je imalo veliki broj muškog naraštaja, uglavnom Privrednikovih pitomaca (šegrta). Starešina Župe Beograd Branko Živković istakao je da će oni biti rasadnik sokolske ideje po celoj otadžbini. Društvo je imalo knjižnicu sa 700 sokolskih i ostalih poučnih i zabavnih knjiga. Kao svoj cilj u Sokolskoj Petrovoj Petogodišnjici društvo je rešilo da napravi letnje vežbalište. (1)

U Upravi Sokolskog društva Beograd VII 1934. bili su Starešina Sekula Zečević, zamenik Tihomir Matić, sekretar Petar Škara, zamenik Stevan Žakula, prosvetar Stevan Jelača, zamenik Đura Terzin, načelnik Ilija Trninić, I. zamenik Svetozar Der, II. Zamenik Mile Milinković, načelnica Katarina Bajmelović, zamenica Anđelija Blažević, blagajnik Mih. Sučević, ekonom Branko Drageljević, statističar Anatolije Konovalov. Članovi Uprave bili su : Nikola Marić, Pero Bekić, Luka Novaković, Vid Vuić, Gojko Novitović, Avram Filipović, Živko Popović, Jovan Mojsilović, Milan M. Stefanović, Zamenici su bili : Dušan Grozdanić, Ljubiša Dimitrijević, Rade Pavlović, Najdan Dukanac, Pavle Miočinović, Uroš Grbić, Luka Lukić, Mirko Crnojević, Jovan Der. Revizori su bili : Lazar Lazić, Savo Surutka, Gruja Veličković, Đorđe Gaćeša, Stevan Čeprnjić. Zamenici : Ilija Petković, Jakov Milanović, Petar Čuturilo, Ilija Čalić, Milom Komadina. U Sudu časti bili su : Jovan Mojsilović, Milan Dobrović i dr. Laza Vladisavljević. Zamenici : Jovan Marković, Stevan Todorović, Dragoljub Stojanović, Dragan Maksimović i Stevan Prica. (2)

Sokoli su držali predavanja preko radija. Za 28. februar 1935. najavljeno je predavanje preko radio Beograda Branka Jankovića iz Sokolskog društva Beograd VII “dr. Miroslav Tirš kao učitelj demokracije”. (3) Sokolsko društvo Beograd VII je proslavljajući Prvi decembar priredilo svečanu akademiju 5 decembra 1936. u veče u svojoj sokolani, u domu „Privrednika”. Vežbale su sve kategorije. Župa Beograd organizovala je zajednički pomen izginulim i umrlim članovima beogradskog sokolstva u kapeli na novom groblju. Na pomenu su bile delegacije svih beogradskih društava. (4) Sokolsko društvo Beograd VII osvetilo je 11.12.1938. naraštajsku zastavu. (5)

Da Vas podsetimo:  Danas je Sveti Nikola

Sokolsko društvo je učestvovalo u radu ostalih sokolskih društava. Sokolsko društvo Beograd IV je 19.1.1939. priredilo naraštajsko poselo sa čajankom i igrankom. Poselo je organizovano radi bližeg upoznavanja naraštajaca svih beogradskih društava. Uputili su poziv svim sokolskim društvima ali i ako je ulaz i čaj bio besplatan priredbu je posetio samo jedan naraštajac iz Sokola VII. (6) Sokolska župa Beograd priredila je marta 1938. Bal slovenskih naroda. Pod pokroviteljstvom Vlade Ilića, predsednika Gradskog poglavarstva, bal je održan u prostorijama Sokolskog društva Matica. Velika, donja i srednja sala bile su uređene za igru a ostale ostale prostorije za bife. U velikoj sali su svirale dve muzike : muzika Kraljeve Garde i muzika Sokolskog društva Beograd VII, a u donjoj treća muzika. (7)

U Beogradu je 16 novembra 1939. otvorena sokolska kuhinja za izbeglice iz Banovine Hrvatske. Sokoli iz Privrednika su pomogli. Kuhinja je u početku delila ručak i večeru za oko 50 osoba u letnjoj kućici (letnje vežbalište) Sokolskog društva Beograd VII. (8)

U glasniku Sokolske župe Beograd „Oko Sokolovo” objavljen je akt Sokolske župe Zagreb: „Val nove „slobode“, koji je zahvatio i prekrio ove naše krajeve prisililo je mnogu našu braću, mnoge sestre, da ili pojedinačno ili sa svojim porodicama ostave domaće ognjište …… te da … begaju u krajeve, gde ta „sloboda“ svojim grešnim zagrljajem još nije ugušila svaki plemeniti osećaj, svojom ciničkom hipokrizijom nije uništila pravo na život i opstanak svakog pojedinca, o kome vole svakom prigodom da govore baš ti najgrlatiji propovednici i sledbenici te nove „slobode“. U tim po nas tako crnim danima i opet je došlo do izražaja pravo sokolsko bratstvo, koje je na najefikasniji način potvrdilo staru reč, da se u nevolji poznaje prijatelj. Došlo je do punog izražaja u našoj dragoj prestonici i njegovom Sokolstvu, u prvom redu kod bratskog Saveza, a jednako i kod bratske Župe te bratskih društava Beograd II i Beograd VII. Svi ste Vi, braćo i sestre, uložili za naše bednike toliko ljubavi, toliko mera i truda, toliko fizičkih i materijalnih žrtava, da bi svaka naša reč pohvale Vašeg iskrenog i srdačnog bratstva izišla tek bledom i banalnom frazom. Naša je jedina želja da bi što skorije osvanuli u našim „oslobođenim“ krajevima tako svetli i radosni danci, da bi Vam svima Vašu ljubav, Vaše gostoprimstvo mogli da vratimo radosna srca………. Vama i svemu članstvu Vaše župe naš iskreni bratski pozdrav“ (9)

Da Vas podsetimo:  Ostala su tri stuba: NATO izgubio bitku za duše građana Srbije

Društvo je 31.12.1936. imalo 217 člana i članice, 196 naraštaja, 103 dece svega 516. (10) Sokolsko društvo Beograd VII imalo je 31.12.1937. 250 člana i članice, 184 naraštaja, 127 dece svega 516. (11) Društvo je 31.12.1938. imalo je 334 člana i članice, 161 naraštaja, 93 dece svega 588. (12) Sokolsko društvo Beograd VII imalo je 31.12.1939. 215 člana i članice, 198 naraštaja, 101 dete svega 514. (13)

Na predlog Branka Valadžije, pročelnika Sokolske Petrove Petogodišnjice župe Beograd, beogradski sokoli su se na sednici međudruštvenog odbora održanog 5. marta 1940. u Soko-Matici zavetovali da će pošumiti kompleks zemljišta u okolini Beograda, koji bi se zvao „Sokolska Petrova šuma”. „Sokolski glasnik“ od 29 novembra 1940. doneo je fotografiju članova Sokolskog društva Beograd VII pri pošumljavanju „Petrovog gaja”. (14) Članovi Sokolskog društva Beograd VII, u okviru radova Petrove petoletke, na Laudonovom šancu posadili su preko hiljadu sadnica. Osvećenju Gaja kralja Petra II prisustvovali su Jevrem Tomić, predsednik opštine, Danilo Vulović, ministar građevina, episkop Nektarije, V. Popović, starešina župe Beograd. O značaju sokolskog zaveta i pošumljavanju govorio je Sekula Zečević, starešina društva. Zatim je počelo sađenje u kome je učestvovalo dve stotine naraštajaca, Privrednikovih pitomaca. (15) Dok su ostala sokolska društva na radnim akcijama učestvovala sa članovima svog društva. Privrednikovi pitomci su bili iz svih srpskih krajeva. Na skupštini župe Beograd 7 aprila 1940. prosvetar društva Bogdan Potkonjak istakao je : „Nestalo je centra sokolske misli i rada u zemlji gde je sokolstvo prvi put razvilo zastavu svoju, … Ostaje jedino Jugoslavija, … Međutim ni ovde ne može soko da raširi slobodno svoja krila, jer nije tajna da su u nekim krajevima naše domovine, jugoslovenske i sokolske ideje postale opasne. … U buduće rad se mora više voditi u pravcu narodne odbranbenosti”. Pročelnik društva za Sokolsku Petrovu Petogodišnjicu Senjatović Većeslav istakao je od zaveta bilo izvršeno : Letnje vežbalište podignuto je 1939. Naraštajska zastava nabavljena je 1937. Povećanje broja članstava sa 73, a naraštaj za 240. Osnovali su fond za podizanje sokolskog doma. Osnovali su fond za pomaganje siromašnih vežbača i davana je pripomoć vežbačima koji su išli na sletove u Pragu i Sofiji. (16) Sokolsko društvo Beograd VII proslavilo je skromno Dan ujedinjenja 1940. u „Domu Privrednika”.(17) Pododbor u Sokolu VII prikupio je za zimsku pomoć 7.500 dinara. (18)

Posle Aprilskog rata 1941. Sokolsko društvo Beograd VII bilo je zabranjeno.

Da Vas podsetimo:  Vučić sa Putinom tokom posete Kini u oktobru?

U Domu Privrednika bilo je osnovano Sokolsko društvo Beograd VII. Zajedno sa ostalim sokolskim društvima Sokolsko društvo Beograd VII učestvovalo je u sokolskim radnim akcijama. Dok su ostala sokolska društva na radnim akcijama učestvovala sa članovima svog društva Privrednikovi pitomci bili su iz svih srpskih krajeva. Sokolska društva posle Aprilskog rata bila su zabranjena.

Saša Nedeljković, član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

_______________________________________________________________

Napomene:

1. Petar Škara, „Sokolsko društvo Beograd VII (Privrednikov dom)”, „Oko Sokolovo“, Beograd, 19, 21, 22 juna 1937, br. 7, str. 151, Dušan Cvetković, „Sokoli i sokolski sletovi”, Miroslav, Beograd, 2007, str. 80; 2. Uredio Ante Brozović, „Sokolski zbornik, I”, Beograd, 1934, str. IX; 3. „Sokolska radio-predavanja”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 8 februara 1935, br. 7, str.2; 4. M.J, „Proslava „Prvog decembra” u Beogradu”, „Oko sokolovo“, Beograd, 1 januara 1937, br. 2, str. 39,40, 41; 5.
5. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XIX redovnu godišnju skupštinu 26 marta 1939 god.”, str. 15, „Oko sokolovo”, Beograd, 26 marta 1939, br. 3 i 4;
6. „Vesti”, „Oko Sokolovo“, Beograd, 1 februara 1939, br. 2, str. 16;
7. „Župski bal Slovenskih naroda”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 april 1938, br. 4, str.68;
8. „Župski socijalni otsek”, „Vesti”, „Oko sokolovo”, Beograd, br.3, 1. mart 1940; 9. „Značajno pismo“, Vesti, Oko sokolovo, Beograd, 1. mart 1940, br.3;
10. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XVII redovnu godišnju skupštinu 18 aprila 1937 god.”, str. 27, „Oko sokolovo”, Beograd, 10 aprila 1937, br. 5;
11.„Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XVIII redovnu godišnju skupštinu 3 aprila 1938 god.”, str. 104, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 aprila 1938, br. 4;
12.„Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XIX redovnu godišnju skupštinu 26 marta 1939 god.”, str. 41, „Oko sokolovo”, Beograd, 26 marta 1939, br. 3 i 4;
13. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XX redovnu godišnju skupštinu 7 aprila 1940 god.”, str. 45, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 april 1940, br. 4; 14. „Međudruštveni odbor”, Vesti, „Oko sokolovo”, Beograd, 15 maj 1940, br. 5 i 6; 15. „Gaj Kralja Petra II”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 decembar 1940, br. 9 i 10, str. 173; „Sokolski glasnik“, Beograd, 29 novembar 1940, br. 48, str. 5; 16. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XX redovnu godišnju skupštinu 7 aprila 1940 god.”, str. 32, 50, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 april 1940, br. 4; 17. M.G.S. „Prvi decembar 1940 godine u Beogradu i našoj župi”, „Oko sokolovo”, Beograd, 4 februar 1941, br.1, str. 8; 18. „Sokolske vesti”, „Oko sokolovo”, Beograd, 4 februar 1941, br.1;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime