Spas od poplava i suša

Plovni kanal Morava-Vardar

1
5119

kanal1Kanal utopije i realnosti

Projekat star čitav 20. vek, Dunav-Morava-Vardar, planiran je da bude druga etapa kanala Rajna-Majna-Dunav i da se Zapadna odnosno centralna Evropa rečnim plovnim sistemom poveže sa Balkanom sve do Egejskog i Crnog Mora. Ovaj projekat koji ima svoj geostrateški značaj, pre svega za Nemačku i države Podunavlja, bio bi od vitalnog značaja i za ekonomski razvoj Srbije, ali i uređenje vodotoka u slivu Velike Morave, ali i regulisanja vodotokova u Moravskom slivu i sprečavanja poplava bujičnih voda, stabilne energetike i razvoja poljoprivrede i turizma. Pokušaj nekadašnjeg minstra, prof. Milana Bačevića da javno plasira ovaj projekat kroz strane investicije, pre svega kineske, bio je ismejan iako je predsednik Srbije Tomislav Nikolić u predizbornoj kamapnji otvorio pitanje izgradnje plovnog kanala Morava-Vardar.

Jedan od inicijatora ovog projekta u novoj verziji bio je pokojni profesor FON-a u penziji, dr Nenad Mileusnić. Profesor Mileusnić je svojevremeno oko ovog projekta rekao: „Plovni put Dunav–Morava–Vardar–Solun bio bi podeljen u pet deonica. Prvu bi činila Velika Morava od Dunava do Stalaća, drugu Južna Morava i lateralni kanal od Stalaća do vododelnice kod Preševa, treću prelaz preko vododelnice. Četvrta bi bila povezivanje vododelnice sa regulisanim Vardarom i lateralnim kanalom do Grčke, a peta regulisanje Vardara u Grčkoj do Soluna. Ukupno, 650 kilometara, od čega 345 kilometara pripada moravskom sektoru.” Na Velikoj Moravi pristaništa bi mogla da budu u Požarevcu, Velikoj Plani, Batočini, Ćupriji i Stalaću, na Južnoj Moravi u Aleksincu i Nišu, na Zapadnoj u Kruševcu, Trsteniku i Kraljevu. „Upravo bi moravski sektor procvetao. Samo na potezu do Stalaća izgradilo bi se sedam hidroelektrana, uredilo bi se priobalje, izgradili bi se sistemi za navodnjavanje, a razvio bi se i turizam.” Ovo je veliki projekat „javnih radova” koji bi mogao da zaposli i do 100.000 ljudi, i to 10-12 godina.
Moravsko-vardarska dolina, „Kičma Balkana“

Da Vas podsetimo:  DRŽ´ TE LOPOVE!

kanalOvim projektom, osmišljenim još početkom 20. veka, u 21. veku pokazuje se nerazumevanje globalne strategije i korišćenja tokova velikih reka, ne samo kao plovnih puteva koji smanjuju troškove transporta, već kojima se omogućuje kontrola vodotokova i smanjenje opasnosti od poplava. Uređenje Moravskog sliva, odnosno prokopavanje i čišćenje korita Morave, ali i protoka, sprečilo bi poplave viđene u Srbiji 2014. i danas. Procene klimatologa upozoravaju na ozbiljne klimatske promene koje donose velike suše i kiše, koje nanose velike štete Srbiji. Nema potrebe da se šire elaborira značaj uređenja Moravskog sliva koji je, po oceni Jovana Cvijića, definisan kao kičma Srbije i Balkana. Moravsko-Vardarska dolina predstavlja dušu Srbije i sa Vojvodinom put između Zapada i Istoka i Mediterana. Plovni put preko Morave iz pravca Dunava mogao bi u periodu od 10-15 godina da Srbiju učini energetski, agrarno i hidrološki stabilnom državom. Evropa, pre svega EU, ima veliki interes od kanala Rajna-Majna-Dunav kao i drugih velikih reka koje su kanalima međusobno umrežene i povezane sa morima i Atlantskim okeanom.

Nekadašnji ministar rudarstva, prof Milan Bačević je postao ambasador Srbije u Kini. Interes Kine je ulaganje u infrastrukturu puteva i saobraćajnih koridora u sklopu “Puta svile”. Rečno-morski transport je za Kinu od posebnog značaja. Zato su koneske kompanije kupile luku Pirej u Grčkoj. Kineske projektne kompanije uradile su projektnu dokumentaciju za kanal Morava-Vardar, koja još uvek nije obelodanjena. Predsednik Tomislav Nikolić razgovarao je sa delegacijom kineske kompanije „Bon Project“ i predstavnicima Instituta „China Design Group“ o infrastrukturnim projektima u Srbiji, posebno o izgradnji plovnog kanala Morava-Vardar. Po oceni predsednika Nikolića, projekat Morava-Vardar umnogome bi pomogao i u podizanju stepena zaštite Srbije od elementarnih nepogoda kao što su poplave i bujične vode. Kineske kompanije izrazile su veliko interesovanje za projekte u izgradnji infrastrukture u Srbiji, a posebno za izgradnju kanala Morava-Vardar. Kineska delegacija navela je da je njihova kompanija za ostvarenje ovog projekta dobila podršku od finansijskih i državnih institucija u njihovoj zemlji i da je već obavljen razgovor i sa makedonskim partnerima o njegovoj realizaciji. Ovaj projekat ne predstavlja nikakav bauk niti fantaziju već ima svoju realnost i u budućnosti veliku korist. Pored svih razvojnih šansi za povezivanje EU sa Srbijom rečnim tokovima, tu je i sprečavanje iseljavanja stanovništva iz moravske doline, jer su realne tendencije da se poplave i bujične vode češće pojavljuju što stvara uslove za iseljavanje stanovništva sa najplodonijh teritorija Srbije. Budućnost donosi velike meteorološke neizvesnosti. Poplave i suše uništavaju nacionalnu ekonomiju, veliki su rizici od katastrofa i pojavnih oblika nestašice hrane i pijaće vode. Tu su i opasnosti po nacionalnu bezbednost i opstanka Srbije u narednim decenijama. Države i narodi koje imaju obezbeđenu sopstvenu potrebu za hranom, energijom i pijaćom vodom imaju šansu za opstanka i smanjenje kolonijalne zavisnosti. Ovaj projekat Morava-Vardar bi bio nešto malo skuplji od projekta „Beograd na vodi“, ali korisniji za čitavu Srbiju i njenu budućnost.

Tomislav Kresović

Da Vas podsetimo:  ESENESOVCI RASPRODAJU POSLEDNJE, NAJVREDNIJE SRPSKE RESURSE

Vidovdan

PODELI
Prethodni tekstSlatke kocke
Sledeći tekstAnđeo među biljem

1 KOMENTAR

  1. Nema od toga ništa dok je ovaj mufljuz na vlasti, a biće, verovatno, još 4 godine. I da ne pobedi- pobeda mu je očigledno već pripremljena. Javnost je nedavno obaveštena, da se na biračkom spisku nalazi knap preko 7 miliona glasača(!) iako je iz zvaničnih podataka poznato, da Srbija ima upravo toliko stanovnika! Znači, spremna je krađa bar 600.000 glasova jer su u birački spisak upisane i bebe, nepunoletni itd. Vučića ne interesuje da li će Srbija opstati ili će biti potopljena.Ni da li će bar deo Srbije „procvetati“. Njemu je važnije da njegova hohštaplerska arapska bratija dobije, na trošak Srbije BG na vodi, naravno uz udeo i za „malog batu“ AV. Od para koje su uložene za pripremu terena za BG na vodi (od 200 do 300 miliona €) mogli su da se ojačaju i povise nasipi u Srbiji- ali AV je očigledno važnije da se slika kako gaca po vodi u razgovoiru sa sirotinjom koja zbog koruptne vučićeve vlade ponovo strada nego zaštita! Tako ga neće zainteresovati ni projekat Dunav-Egej. Naprotiv, baš njegovi mediji su Tomu Nikolića i Bačevića ismejavali za tu staru ali još uvek aktuelnu ideju! Pobornici projekta će, nažalost, morati da sačekaju dok ovaj ne padne sa vlasti pa da pokušaju da nešto pametno urade za Srbiju!AV i njegovi pljačkaši su inicirali samo kojekakve gluposti ili one projekte, kao svojevremeno Đilas njegov najskuplji most te vrste na svetu, „Most na Adi“ u BG, gde mogu dobro da se napune džepovi pojedinaca!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime