Srbija i Mađarska na gasnoj mapi

0
1063

Nova uloga

Beograd i Budimpešta će morati da izdrže pritisak Brisela i antiruskih političkih krugova u Vašingtonu

Prema informacijama kojima raspolažemo, u skorije vreme će dalji napori antiruskih sankcija postati predmet novih diskusija u vođstvu EU. Pod izgovorom „obezbeđenja jedinstva EU“ i koristeći u svojstvu „metodološke osnove“ sankcijski zakonski projekat koji je razmatran u Senatu SAD, Brisel pokušava da natera sve zemlje članice organizacije da se saglase sa daljim podrivanjem saradnje sa Rusijom.

sijartomiler
Sijarto i Miler

Akcenat će biti stavljen na uvlačenje novih zemalja u „sankcijski rat“, pre svega iz regiona Balkana. Prvo mesto u odgovarajućem spisku zauzima Srbija, čije privlačenje na svoju stranu antiruske snage u EU izgleda smatraju „pitanjem časti“.

Međutim, socijalno-ekonomski i finansijski podaci po pojedinim zemljama regiona Centralne i Istočne Evrope svedoče o jednom: antiruska politika neizbežno vodi do gubitaka od više milijardi i do degradacije nacionalne privrede i spoljne trgovine. Kao primer može poslužiti i zemlja poput Mađarske, koja je relativno stabilna na socijalno-ekonomskom polju.

Astronomska suma u iznosu od 6,7 milijardi evra za Mađarsku već predstavlja gubitak u nacionalnoj ekonomiji kao rezultat „rata sankcijama“ Brisela protiv Moskve. Za taj period od 2014. godine Rusija se sa spiska trgovinskih partnera Mađarske spustila sa drugog na 14. mesto. Međutim, još važnije za mađarsku socijalno-ekonomsku situaciju je to što je upravo tokom 2014. godine nastupio prelom u dinamici razvoja nacionalne ekonomije. Dok je Mađarska u tom trenutku demonstrirala jedan od najvećih pokazatelja tempa rasta u Evropi – 4 odsto BND, oon je već u 2015. godini pao na 3,1, a 2016, prema podacima Centralne statističke uprave Mađarske, na 2 odsto BND. Za kompenzaciju gubitaka od antiruskih sankcija Mađarskoj će biti potrebno „mnogo godina“. „Mi smo u tom periodu izgubili mnoge mogućnosti i nama su potrebne najmanje tri godine da ponovo uđemo u formu“, svedoči mađarski ministar za ekonomske veze sa inostranstvom Peter Sijarto, koji je doputovao u Moskvu radi učešća u radu međuvladine komisije za ekonomska pitanja. „Sa ekonomske tačke gledišta, sankcije su se pokazale neefikasnim“, istakao je on, imajući u vidu ekonomsku štetu za sopstvenu zemlju.

Da Vas podsetimo:  Uhapšena žena koja je pokušala da spreči spaljivanje Kurana u Stokholmu

Uzgred, i sam zakonski projekat za pooštravanje antiruskih sankcija, predstavljen u Kongresu SAD, takođe je direktno usmeren protiv interesa Evrope, pa tako i u oblasti evropske bezbednosti. „Taj zakonski projekat je pre svega motivisan unutarpolitičkim razlozima“, ističe Kirsten Vestfalj, stručnjak za energetiku nemačkog fonda Nauka i politika: „Reč je bila o tome da se obuzda predsednik Donald Tramp. On je već pod jakim pritiskom, a sada ima još manju slobodu delovanja da krene ususret ruskim interesima. Mene uznemirava što su u toj odluci Senata sankcije protiv Rusije povezane sa sankcijama protiv Irana. Kazne će se takođe odnositi i na evropske firme, to jest na firme iz zemalja koje sarađuju sa SAD. U tom projektu se otvoreno govori o radnim mestima u SAD i o američkim ekonomskim interesima“.

Energetska bezbednost – to je upravo oblast uzajamnog delovanja sa Rusijom u kojoj se antiruski kurs Brisela posebno destruktivno pokazuje, i to sa tačke gledišta interesa evropskih zemalja. I uopšte nije slučajno to što u ovom trenutku zemlje Centralne i Istočne Evrope, bez obzira na moćan pritisak Evropske komisije, polažu osnovne nade u ovoj oblasti na produbljavanje partnerstva sa Moskvom – u tom smislu u kontekstu priključenja infrastrukturi ruskih gasovoda.

Prema podacima iz poslovnih krugova, mađarska vlada je već postigla preliminarni dogovor sa ruskim Gazpromom o nastavku gasovoda Turski tok preko Bugarske i Srbije u Mađarsku. To mora da se dogodi do kraja 2019. godine – to jest, do momenta kada će proraditi i druga „izvozna“ grana gasovoda, koja dovodi gas do distributivnog centra na granici Turske i Grčke. Prema rečima Petra Sijarta, ova maršruta je „realnija“ nego maršruta preko Rumunije ili Hrvatske.

Pretpostavlja se da će Mađarska kroz gasovod Turski tok dobijati oko osam milijardi kubnih metara gasa godišnje – drugim rečima, zemlja će moći da poveća uvoz ruskog gasa za 30 odsto. Tokom 2016. godine izvoz ruskog gasa u tu zemlju iznosio je 5,7 milijardi kubnih metara.

Da Vas podsetimo:  „Loših 100 čine Srbiji zlo...“ (2)

U okvirima radnog susreta koji je održan u Moskvi 5. jula između predsednika Uprave Gazproma Alekseja Milera i Petera Sijarta dve zemlje su potpisale i energetski „red vožnje“. Dokument predviđa ispunjenje „niza događaja usmerenih na razvoj gasno-transportnog sistema Mađarske“. Pored toga, u prisustvu Milera i Sijarta bio je potpisan Memorandum o uzajamnim odnosima između Gazprom eksporta i mađarske kompanije Hungarian Gas Trade Ltd., kojim su precizirane namere Moskve i Budimpešte o nastavku dugoročne saradnje u oblasti dostavki ruskog gasa u Mađarsku.

Priključenje Mađarske infrastrukturnim projektima gasovoda Turski tok imaće ključno značenje i za balkanske zemlje, u prvom redu za Srbiju. To će dozvoliti Beogradu da poveća svoju težinu na regionalnoj energetskoj karti i dobije dopunske energetske i finansijske mogućnosti na planu kupovine i tranzita ruskog gasa. Međutim, Beogradu i Budimpešti će za to biti potrebno da izdrže pritisak Brisela i onih političkih krugova u Vašingtonu koje nikako ne zadovoljavaju ni politička ni ekonomska uzajamna delatnost evropskih zemalja sa Rusijom.

Petar Iskenderov

www.fsksrb.ru

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime