Srbija plaća Albaniji ove godine 7.000.000 evra za uvoz paradajza

3
2872

Ključan podatak o uvozu iz Albanije jeste da Srbija iz Albanije najviše uvozi paradajz, čak 31,7% odsto ukupnog uvoza. Slede krastavci, paprika, kupus, lubenice… Nedomaćinsko vođenje države ogleda se ne samo u ovom letimičnom pregledu, već u apsolutno svim sferama i kristalno je jasno kome je u Srbiji stalo do njenog oporavaka, a kome jedino i bezuslovno samo do vlasti.

Narodni poslanik Marija Janjušević obratila se Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija sa pitanjem šta, koliko i ko uvozi iz Albanije u Srbiju u tekućoj godini.

Ministar je ispunio svoju zakonsku obavezu i dostavio informacije o trgovinskoj razmeni sa Albanijom, ali ne i podatak ko je u Srbiju tokom ove godine uvezao paradajz u vrednosti oko sedam miliona evra, pozivajući se na Zakon o zvaničnoj statistici. Srbija više izvozi u Albaniju, nego što iz nje uvozi, ali isto se može reći i za EU, od koje evidentno Srbija ima više štete nego koristi.

Glasno ćuteći o jezivim jubilejima Oluje, Prebilovaca i drugih srpskih stratišta na teritoriji Hrvatske, premijer Ana Brnabić je povodom aktuelnih dešavanjau Hrvatskoj izrazila nadu da će Srbija dobiti zaštitu Brisela. Građani Srbije će vrlo brzo i na praktičnom primeru moći da se uvere u odnos EU prema Srbiji. Kako Ana Brnabić smatra, EU će svoju članicu Hrvtsku naterati da smanji takse na uvoz određene robe iz Srbije.

Deo odgovora na poslaničko pitanje upućeno Ministarstvu trgovine u vezi sa uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Albanije.

Izostaju reakcije Privredne komore Srbije i nadležnih ministarstava, a inicijative za uvođenje prelevmana, sprečavanje dampinga i sličnih mera niko ne sme ni da spomene. Važna je poslušnost MMF-u, Svetskoj banci i briselskoj administraciji. Srpski poljoprivrednici trpe ucene i često su prinuđeni da uništavaju i bacaju kvalitetan paradajz, dok ga mešetari istovremeno uvoze iz Albanije. O ponudi pasulja iz Kirgistana, kineskog belog luka i holandskom krompiru i da ne govorimo.

Da Vas podsetimo:  Dve godine od kako je sahranjen ulični svirač Bleki- stan prodao da bi pomogao bolesnom prijatelju! Njega i njegovu muziku su svi voleli, a život mu je okončan zbog 390 dinara

Pravi državnik bi, ako već ima neodoljive potrebe za unutrašnjim dijalozima, vodio dijalog o carinskim stopama na uvoz robe koju Srbija proizvodi u izobilju, po ugledu na susede i kontinuirano iskustvo sa Hrvatskom. Samo onaj ko obezbedi plasman domaće robe i zagovara podršku rastu domaće privrede, sačuva PKB i plodne oranice u domaćem vlasništvu, uozbilji funkcionisanje robnih rezervi, odnosno interes domaćeg proizvođača stavi na prvo mesto, ima pravo da gazduje u Srbiji.

Informativna služba Srpskog pokreta Dveri

Foto: www.infozurnal.net

3 KOMENTARA

  1. Citav tekst je promasaj ,normalno je da uvozimo paradaiz jer tamo za 40 dana ranije dospeva ,,a moramo i trgovati sa Albanijom i tu imamo suficit vise izvozimo nego sto uvozimo ,,tako je i sa Hrvatskom yako je i sa EU,,,pisac teksta nece da kaze da Srbija ima samo dva problema u trgovini a to su RUSIJA I KINA ,,ZASTO LAZU NAROD TREBA PITATI AUTORE ,,,manjak sa ove dve zemlje je skoro 3 milijarde eura jer ove zemlje skoro nista ne uvoze od nas ,,samo malo voca i povrca Rusija a oni uvoze toliko koliko SARAJEVO GRAD ILI PRISTINA ,,ISTINE RADI ,,a mi iz rusije naftu i plin pre svega a iz kine mobilne ,racunare ,i jos mnogo proizvoda a oni od nas zanemarljivo …..mora da je pisac bio dokon pa uzeo da nesto napise ……

    • По подацима Европске комисије (ЕУ) за 2016, трговински дефицит Србије са Русијом (584 милиона евра, или 15.6% укупног дефицита) и Кином (1,4 милијарде, или 36%) је близу 2 милјарде евра, а са ЕУ близу 3 милијарде. Дефицит са Русијом је на истом нивоу као дефицит са Немачком, с битном разликом што у случају Немачке не увозимо (неопходне) енергетске изворе. По томе испада да „еуро“ (у Србији се то обично каже „евро“) „небојша“ баш и није тај који говори истину. Тренутмо преко половине увоза из Русије отпада на гас и нафту, без којих не можемо, и можемо само да будемо срећни што не морамо да их купујемо од Амера или Арапа (и тај увоз је последњих година битно смањен због повећања производње НИС-а). Без гаса и нафте, трговински биланс са Русијом нам био у плусу. Није тачно ни да Руси „скоро ништа не увозе“ из Србије, јер су на четвртом месту међу увозницима, иза Италије, Немачке и БиХ. Што се тиче Кине, само око четвртине увоза из ње отпада на компјутерску технологију. Друга велика ставка (15%) је машинерија, а остатак су робе различитих врста. Са Кином би дефинитивно било потребно уравнотежавање трговинских односа, јер извоз скоро и не постоји. Али чак и таква тотално неуравнотежена трговина са Кином нам још увек доноси преко упола мање трговинског дефицита него са ЕУ.

      • Исправка: тачан износ дефицита са ЕУ је мало преко 2 милијарде евра. Укупан дефицит је 3,75 милијарди, док је дефицит са ЕУ, Кином и Русијом 4 милијарде (што значи да са остатком света Србија има позитиван биланс).

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime