Srbija zabeležila pad indeksa klijentelizma

0
756

Novine medijiSrbija i Rumunija su, prema rezultatima istraživanja Indeksa klijentelizma u medijima za 2015. godinu, u odnosu na merenja iz prethodne godine zabeležila najznačajniji pad u sposobnosti društva i države da otkrije i spreči klijentelističku praksu u medijima, rečeno je danas na konferenciji za novinare u Novom Sadu.

Istraživanje je istovremeno sprovedeno u šest zemalja jugoistočne Evrope (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Rumunija).

Zajedno sa partnerima, u Srbiji su istraživanje sproveli Nezavisno društvno novinara Vojvodine (NDNV) i Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM, a konferencija za novinare održana je u isto vreme u svim zemljama obuhvaćenim projektom.
Istraživačica na projektu Smiljana Milinkov iz NDNV rekla je da je merenje Indeksa pokazalo da je u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem zabeležen pad indeksa, koji se u najvećoj meri odnosi na dostupnost i kvalitet podataka o vlasništvu nad medijima, zakonodavnom okviru, kao i finansiranju medija i medijskim slobodama.

„U svim zemljama je konstatovan negativan Indeks. Istraživanje je pokazalo da ne postoji institucionalni i društveni kapacitet država da se suprotsave klijentelističkoj praksi u medijima“, rekla je Smiljana Milinkov.

Prema njenim rečima, podaci ukazuju i na to da su mediji „instumentalizovani i od strane vlasnika i od strane finansijera“ koji ih, stavljajući ih pod takvu vrstu kontrole, podređuju sopstvenim partikularnim interesima.

Kako je objasnila, razlika u odnosu na prethodna merenja Indeksa je u tome što su u istraživanje uključeni i relevantni eksperti iz oblasti medija, koji su ocenili da su „medijske reforme u Srbiji doživele krah nakon što je otpočela implementacija novog seta medijskih zakona“ usvojenih 2014. godine.

„Vođenje Registra medija, privatizacija i konkursno sufinansiranje javnog interesa od strane države trebalo je da donese najveće pozitivne pomake, ali je kroz istraživanje konstatovano da upravo te oblasti predstavljaju sivu zonu implementacije zakona“, rekla je Smiljana Milinkov.

Da Vas podsetimo:  Bitka za Savet za štampu: Država hoće da izmeni nacrt zakona tako da tabloidi mogu da i dalje dobijaju milione iz budžeta

Analiza je pokazala da se kod sprečavanja nedozvoljene koncentracije vlasništva, zakonske norme ne odnose na sve vrste medija, a područje interneta i portala uopšte nije obuhvaćeno navedenim normama ni u jednoj od analiziranih zemalja.
„Eksperti su upozorili i da se tokom privatizacije medija 2015. godine događalo da jedan vlasnik kupi više medija koji nisu u istoj opštini, što zakon dozvoljava, ali se na taj način ponovo dešava vlasnička koncentracija“, rekla je ona i podsetila na primer Radoice Milosavljevića koji je vlasnik 14 lokalnih televizija.

Predsednik NDNV Nedim Sejdinović ocenio je da je entuzijazam sa početka medijskih reformi u Srbiji splasnuo, te da i sam Indeks pokazuje da su „medijske slobode nakon dve godine drastično smanjene“.

„Napadi na novinare su postali svakodnevica, država je pod kontrolu stavila članove saveta REM, a broj kršenja Kodeksa novinarstva u tabloidima porastao je za 50 odsto“, rekao je Sejdinović i dodao da problem predstavljaju i pasivni novinarski sindikati.

Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije dopunila je nalaze istraživanja i podacima iz novog registra napada na novinare, koji je sačinilo to udruženje i dostupan je na adresi safejournalists.net, a on beleži više od 100 napada samo u Srbiji.

Ona je pozdravila i najavljeno potpisivanje Sporazuma o saradnji i merama za podizanje nivoa bezbednosti novinara između novinarskih udruženja, Ministarstva unutršnjih poslova i Republičkog javnog tužilaštva i dodala da udruženja treba u što većoj meri da iskoriste taj sporazum za poboljšanje položaja novinara u Srbiji.

Projekat Media Circle finansiraju Evropska komisija i Vlada Hrvatske, a nosilac je zagrebačka organizacija Partnerstvo za društveni razvoj.

BETA

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime