Šta se krije iza „balkanskih integracija“

0
827

zavetnici1Tzv. predsednik Kosova, Hašim Tači, zatražio je od predstavnika Interpola da Priština što pre dobije status punopravne članice te međunarodne organizacije.

On je prilikom učešća na međunarodnoj bezbednosnoj konferenciji u Minhenu lobirao kod zapadnih sponzora kosovske nezavisnosti da nateraju Srbiju da povuče sve poternice uperene protiv “kosovskih državljana”, jer je reč o politički motivisanim konstruktima sa kojima Beograd narušava ” državnost Prištine”.

Samo nekoliko dana pre toga separatistička kosovska Vlada najavila je i podnošenje aplikacije za članstvo u Savetu Evrope, usvojila skupštinsku Rezoluciju o potrebi formiranja tzv. vojske Kosova i u prisustvu predstavnika Kancelarije EU na administrativnom prelazu Merdare postavila kamen temeljac za izgradnju stalnog graničnog prelaza između Srbije i njene južne pokrajine.

Tom prilikom Hašim Tači i Isa Mustafa poručili su da je “izgradnja stalne granične infrastrukture” korak ka razvoju dobrosusedskih odnosa sa Srbijom i znak da Kosovo jača svoj državni suverenitet.

Ako se vratimo nekoliko godina unazad videćemo da je pravi kamen temeljac uspostavljanju granice između Kosova i ostatka Srbije postavio proevropski režim Borisa Tadića, a aktuelni režim ćutke prihvatio svaki potez sa kojim je Priština na svoje nelegalne organe prenosila ovlašćenja nadgledanja i granične kontrole na administrativnim prelazima.

U tome ga nije sprečila ni odluka Ustavnog suda Srbije koji je ništavnim proglasio Borkove uredbe kojima se sprovodi antidržavni briselski dogovor o integrisanom upravljanju prelazima. “Ma koji Ustavni sud, mi znamo koje tumačenje Ustava je najbolje za Srbiju!”, poruka je aktuelnih vlastodržaca. Ono protivpravno tumačenje koje nas lišava svih atributa državnosti na Kosovu i Metohiji.

U ovom za Beograd još jednom poražavajućem događaju vidimo i odraz neutralnog stava Evropske unije. Neutralnog na štetu Srbije. Briselski zvaničnici svesrdno podržavaju komadanje Srbije na jednoj i konsolidaciju odnosno jačanje kosovske nezavisnosti na drugoj strani.

Da Vas podsetimo:  VANjA POSLE VIŠE OD 20 GODINA PONOVO ŽIVI U ISLAMU GRČKOM: Vratila život ognjištu predaka

Sve u duhu obaveza koje proističu iz Poglavlja 35 u kojem se zahteva zatvaranje svih alternativnih administrativnih prelaza i upotreba isključivo onih, koji su dogovoreni u Briselu. Urušavanje srpskog suvereniteta jedan je od glavnih spoljnopolitičkih domaćih zadataka Evropske unije.

Ni tu nije kraj evropskoj politici dvostrukih aršina. Zapad kao da kreće u novi pohod čiji cilj je postepena geopolitička izolacija Srbije. Bošnjačka politička garnitura u BiH uz pomoć nekadašnjih savetnika ozloglašene Medlin Olbrajt najavljuje reviziju presude Međunarodnog suda pravde za genocid kako bi osujetila jačanje državotvornih pozicija Republike Srpske. Cilj je da se Srbiji oduzme legitimitet koji ona ima kao garant Dejtonskog sporazuma i garant političkog opstanka Srba zapadno od Drine. Prozapadni režimi u Zagrebu i Podgorici pozivaju na veće angažovanje NATO pakta na Balkanu jer u dobrim odnosima Beograda i Moskve vide egzistencijalnu pretnju.

Za to vreme Srbija predaje austrijskom kancelaru “plan za formiranje carinske unije na Balkanu”, o čemu je već postignut dogovor sa najvećim saveznikom Tačija i promoterom nezavisnog Kosova, Edijem Ramom. Čovekom koji se u domaćim medijima lažno predstavlja kao “najveći regionalni partner i prijatelj srpskog naroda”. Sa onim čija država je glavni faktor nestabilnosti na Balkanu, a njegovi sunarodnici počinioci neviđenih zločina nad srpskim civilima u ratovima 90-ih godina.

Dodatna spornost ideje o carinskoj uniji nalazi se i u činjenici da je reč o višem stepenu ekonomske integracije koji podrazumeva postojanje jednog tarifnog sistema za sve države članice unije. Za Srbiju to konkretno znači da bi ulaskom u takvu vrstu integracije izgubila veliki deo svog ekonomskog suvereniteta i slobode odlučivanja, naročito kada su u pitanju međunarodni privredni aranžmani sa Rusijom i Kinom. Postojanje jedinstvenog carinskog sistema, dirigovanog od strane Brisela, otežava međunarodnu poziciju Beograda i znatno ugrožava mogućnost unapređivanja saradnje sa Evroazijskim ekonomskim savezom na polju slobodne trgovine. Ujedno se postavlja i pitanje održivosti bilateralnog Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom u slučaju da Srbija ostvari viši stepen ekonomske unije sa državama članicama NATO pakta i EU.

Da Vas podsetimo:  SRBI U RASEJANJU I NJIHOVA MATICA

Dok Beograd sanja o carinskoj uniji sa teroristima, Priština deli Srbiju na dva dela, afirmišući temelje državnog razgraničenja između centralne Srbije i Kosova i Metohije. Prošlogodišnja najava izgradnje autoputa Niš-Priština zapravo je jedan od preduslova za operativno funkcionisanje najavljene carinske unije i predstavlja dodatan vid jačanja velikoalbanske vertikale. To će doprineti ekonomskoj, vojnoj i političkoj homogenizaciji albanskog življa na Balkanu i stvoriti uslove za dalju ekspanziju militarističke i ekspanzionističke poliitke Tirane u regionu. U tu svrhu je i osnovan tzv. Fond za Zapadni Balkan u kojem učestvuje Kosovo kao nezavisna država što doprinosi učvršćivanju međunarodnog položaja Prištine kao subjekta evropskih političkih dešavanja. Na delu je aktivan rad naših “komšija i zapadnih partnera” na slabljenju srpske državnosti.

Ponovo srljamo u nove veštačke unije i saveze, dirigovane zapadnom geopolitičkom tendencijom što većeg udaljavanja Balkana od Rusije. U integracije o kojima odlučuju naši zapadni “partneri”, dok Narodna Skupština i građani Srbije nemaju ni mogućnost da se upoznaju sa sadržinom pomenutog plana, pisanog na engleskom jeziku. Umesto da konačno krenemo u obnovu srpske državnosti na Balkanu i uz diplomatsku podršku Rusije otpočnemo istorijski proces srpskog ujedinjenja mi se i dalje nalazimo na pogrešnom koloseku evroatlantskih integracija. Srbiji je potrebno sveobuhvatno institucionalno, ekonomsko, bezbednosno i političko povezivanje sa srpskim narodom u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Srbiji su potrebne svesrpske, a ne antisrpske balkanske integracije!

Postojeće atlantističke (talasokratske) strukture u Evropskoj uniji pokušavaju preko raznih regionalnih inicijativa da stvore geostrateški pandan ruskom konceptu B4 (Savez vojno neutralnih država) i ideji srpskih integracija. Stvaranjem trgovinskih i carinskih zona naslonjenih na Brisel i Berlin one žele da osujete vojno-bezbednosno i ekonomsko povezivanje balkanskih država koje bi sa geopolitičkog stanovišta bilo okrenuto ka Moskvi.

Danijel Igrec
Danijel Igrec

www.zavetnici.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime